DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXI(1997), 361-370 UDK 630* 232.1 + 569 (001) USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA NA LESIVIRANOM TLU NA PODRUČJU BJELOVARA GROWTH AND BIOMASS PRODUCTION OF SIX CONIFEROUS SPECIES ON LUVISOL Stevo ORLIĆ*, Nikola KOMLENOVIC**, Petar RASTOVSKI***, Marijan OCVIREK**** SAŽETAK: Istraživanja su provedena na području Uprave šuma Bjelovar, u komparativnom pokusu šest vrsta četinjača. Pokus je osnovan u proljeće 1969. godine, a istražuju se sljedeće vrste četinjača: Obična smreka (P. abies Karst.), Obični bor (P. sylvestris L.), Crni bor (P. nigra Arn.), Europski ariš ( L. europea L.), Američki borovac (P. strobus L.) i Zelena duglazija (P men- ziesii Franco). U 26. godini nakon osnivanja u pokusu su registrirani sljedeći rezultati: Visok postotak preživljenja imali su obični bor (81.8%), crni bor (80.1%) i obična smreka (79.9%), a izrazito nizak europski ariš (39.1%) i naročito zelena duglazija (17.4%)); Američki borovac, europski ariš i zelena duglazija vodeće su vrste glede visinskog i debljinskog rasta. Daleko najveća drvna zaliha utvrđena je kod američkog borovca. a zbog niskog postotka preživljenja najniža kod zelene duglazije. Takav odnos utvrđen je i glede proizvedene suhe tvari. Iza američkog borovca (242.324 kg/ha) po proizvedenoj biomasi dolazi obični bor (218. 081 kg/ha), zatim sa značajnim zaostatkom obična smreka (175.921 kg/ha), crni bor (168.228 kg/ha) i europski ariš (158.231 kg/ha) tena kraju zelena duglazija (127.616 kg/ha). Hranivima je relativno najsiromašnije drvo, a najbogatije iglice i kora. Kod većine istraživanih vrsta biomasa je sadržavala najviše dušika, a zatim kalcija. Smreka je u ovom pokusu, kao i u više drugih pokusa, usvojila najviše kalcija. Ključne riječi: četinjače, uspijevanje, produkcija biomase, akumulacija hraniva u biomasi 1. UVOD - Introduction U Hrvatskoj ima oko 75.000 ha kultura četinjača (prema podacima J.P. "Hrvatske šume"). Najviše je na području uprava šuma Karlovac, Bjelovar, Gospić i Koprivnica. Ocjenjuje se da u Hrvatskoj ima još gotovo 400.000 ha slobodnih šumskih i vanšumskih površina koje treba privesti šumskoj proizvodnji. *dr. se. Stevo Orlić, **dr. se. Nikola Komlenović, ***dr. se. Petar Rastovski, ****mr. se. Marijan Ocvirek, Šumarski institut Jastrebarsko Najveće površine za osnivanje novih kultura četinjača nalaze se na području mediterana, submediterana i u unutrašnjosti u području bujadnica i vriština (M at i ć, Dokuš,Orlić, 1992.). Radi postizanja što boljih rezultata u gospodarenju kulturama četinjača, potrebno je neprekidno raditi na izboru vrsta i njihovih provenijencija, te sistematski pratiti uspijevanje (rast i prirast, te produkciju biomase) pojedinih vrsta u karakterističnim stojbinskim uvjetima 361 |