DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković. D. Moćan. P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 353-360 podlozi koja je bogata kalcijskim karbonatom. Količina unesenog dušika u sastojinu približno je jednaka količini istaloženog sumpora, a na otvorenom je ona čak i veća. Za približno 40-60% bilo je više dušika u amonij- skom nego nitratnom obliku. Količine dušika koje su utvrđene u oborinskoj vodi premašuju kritična opterećenja dušikom najotpornijih šumskih ekosustava (Komlenović iGračan 1989). Samo ta količina dušika, bez dušika koji se oslobađa procesima mineralizacije iz tla, zadovoljava i premašuje zahtjeve uzgajanih vrsta drveća za ovim hranivom (Komlenović i Mart ino - vić 1965,Komlenović 1978,Glavač 1997 i dr.). To upućuje na zaključak kako suvišak dušika za ovaj ekosustav pretstavlja veću opasnost od depozicija sumpora. Pored toga što on utječe na zakiseljavanje tla, kako smo već naveli, on dovodi do poremećaja u prehrani i slabi otpornost drveća na utjecaj nepovoljnih abiotičkih (suša, niske temperature, vjetrovi) i biotičkih čimbenika (biljne bolesti, kukci). Kako je glavni izvor dušičnih spojeva cestovni promet, problem suviška dušika u Gorskom kotaru bit će sve prisutniji. Zanimljiva je činjenica kako su od analiziranih anio- na u oborinskoj vodi utvrđene najviše koncentracije klora. To je vjerojatno posljedica blizine mora, pa se puno klora u ove šume unosilo i ranije. Slično je i u sjeverozapadnoj Italiji. Zapadni vjetrovi tamo oduvijek nose čestice morske vode sve do Apenina. To kulturama pinije nije smetalo dokje morska voda bila čista. Međutim, u novije vrijeme, kada se vodama Arna u more unose deterdženti koji kao tanki filmski sloj prekrivaju morsku vodu u okolišu Livorna, došlo je do katastrofalnih sušenja najljepših kultura pinije. Uzrok sušenja je morska sol, čije ulaženje u iglice omogućuju deterdženti. Unatoč obilnoj ponudi dušika, njegove koncentracije u iglicama jele i smreke te lišću bukve ne indiciraju suvišak ovog elementa prehrane. U slučaju smreke moglo bi se prije govoriti o njegovom nedostatku nego su- višku. Koncentracija dušika u iglicama smreke čak je niža od one utvrđene prije trideset godina. Slično vrijedi i za stanje prehrane dušikom kod jele. Ni u slučaju bukve, koncentracija dušika u lišću ne ukazuje na prekomjernu prehranu ovim hranivom. Relativno niske koncetracije dušika u asimilacijskim organima istraživanih vrsta drveća u odnosu na njegovu ponudu, može se objasniti izuzetno visokom količinom oborina, odnosno intenzivnim procesima njegovog ispiranja iz tla. Unos dušika u šumske ekosustave Gorskog kotara treba, međutim, motriti, jer bi njegov suvišak na drugim lokacijama mogao predstavljati veći problem. Za prehranu drugim hranivima treba ponajprije ukazati na nepovoljnu prehranu magnezijem kod smreke. U iglicama jele koncetracije magnezija bile su niže od onih utvrđenih prije petnaest godina na sličnim staništima (Komlenović iCestar 1981). Pored intenzivnog ispiranja aniona štetni utjecaj sumpora, dušika i klora ovdje je neutraliziran velikim količinama kalcija koji se unosi oborinskom vodom. Stoga, a i zbog vapnenačke podloge tla, ovdje nismo metodom mikrostaništa utvrdili značajniju nazočnost imisijske acidifikacije tla. To je sigurno jedan od razloga da je jela u predjelu Lividrage manje oštećena nego na drugim područjima Hrvatske. Tako je 1996. godine oštećenost jele na istraživanoj plohi iznosila 48,9, dokje prosječna njena oštećenost u Hrvatskoj bila 69,4%. Tablica 4. Kretanje koncentracije hramva u iglicama i lišću Table 4. Changes of nutrient concentrations in needles and leaves Vrsta drveća Species Godina Year N P K Ca Mg S Fe Mn Zn Vrsta drveća Species Godina Year °/ 0 mg/kg Picea abies 1967-69. 1.37 0.150 0.54 0.59 0.150 Picea abies 1994. 1.20 0.082 0.50 0.67 0.073 0.179 30 196 16 Picea abies 1996. 1.09 0.147 0.66 0.34 0.060 0.105 18 154 19 Abies alba 1994. 1.22 0.089 0.40 1.14 0.165 0.135 30 370 22 Abies alba 1995. 1.29 0.098 0.53 1.13 0.120 0.177 60 272 22 Abies alba 1996. 1.18 0.167 0.48 0.80 0.128 0.171 84 254 27 Fagus sylvatica 1995. 2.09 0.112 0.53 1.22 0.242 0.186 66 84 20 Fagus sylvatica 1996. 2.25 0.123 0.56 1.49 0.220 0.142 90 210 28 357 |