DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
N. Komlcnović, N. Matković, D. Moćan, P. Raslovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 353-360 Iz podataka prikazanih u tablci 2. proizlazi, kako su količine oborina u sastojini manje od onih na otvorenom za oko 23 %. Za ukupnu godišnju količinu oborina mora se međutim reći daje ona izuzetno velika, najveća koja je izmjerena u Hrvatskoj. Dok je ovdje ranijih godina postojala meteorološka postaja, i ona je također bilježila najveće količine oborina. Na temelju podataka u tablici 2., mogu se lako izračunati zbirne količine pojedinih sastojaka koje su se istaložile u istraživanom razdoblju po jedinici površine (Tablica 3.). Tablica 3. Zbirno godišnje taloženje analiziranih elemenata Table 3. Annual depositions of analysed elements Položaj Position S-S04 N-N03 N-NH4 CI Ca Položaj Position kg/ha Na otvorenom Open area 19.87 11.54 16.33 39.86 65.99 Sastojina Stand 23.77 9.24 14.98 32.63 75.65 Ovo su prve depozicije analiziranih oborinskih sastojaka koje su utvrđene u šumi na području Gorskog kotara. Da li su one više ili niže od očekivanih, za raspravu je. Uglavnom su se do sada navodile više vrijednosti sumpora(Kauzlarić iKomlenović 1993). Treba, međutim, napomenuti da je područje Lividrage zbog svog položaja vjerojatno jedno od manje opterećenih područja u Gorskom kotaru. Međutim, i ove količine sumpora nisu male, jer dosežu kritična opterećenja i za najotpornije šumske ekosustave. Pri tome se mora naglasiti da ovdje atmosfera nije opterećena samo sumporom, već i drugim štetnim tvarima. Stoga i najmanja količina bilo kojeg zagađivača može imati štetne posljedice glede jele i ostalih vrsta drveća. Količinama sumpora i drugih sastojaka koji se unose u istraživanu sastojinu trebalo bi dodati one količine koje se unose u tlo vodom koja se cijedi niz debla stabala. Takve sakupljače oborinske vode nismo za sada postavili, jer je učešće bukovih satabla uz čiji se pridanak unosi u tlo najviše vode, malo. Depozicije sumpora sigurno su se ovdje smanjile zbog smanjenja emisija S02 s područja Kvarnerskog zaljeva. Zbog zatvaranja koksare u Bakru, te korištenja goriva s manje sumpora u rafinerijama i termoelektrani Urinj, sredinom 90-tih godina, značajno su smanjenje količine sumpornih spojeva koje se emitiraju iz izvora s Riječkog područja. To se odrazilo i na poboljšanju kakvoće zraka, odnosno na sniženju imisionih koncentracija S02, stoje ustvrdio Zavod za javno zdravstvo u Rijeci, koji sustavno prati kakvoću zraka na području žu panije Primorsko-goranske od sredine 70-tih godina. Do sličnih podataka došao je i Simončić (1996) u Sloveniji na području TE Šoštanj. Nakon niza provedenih zahvata na energetskim i drugim postrojenjima zadnjih su se godina ovdje emisije SO, smanjile, a to se odrazilo i na manjoj količini taloženja sumpora. Konačne zaključke ne smije se, međutim, donositi, jer su ovo tek prvi jednogodišnji rezultati. Dobro je poznato kako zbog iščešljavanja zračnih masa u šumi redovito dolazi do većeg taloženja sumpora i drugih sastojaka nego na otvorenom. Tako je npr. na području TE Šoštanj Simončić (1996) utvrdio jednogodišnje depozicije sumpora na otvorenom od 13 kg/ha, u sastojine bukve 22 kg/ha, a u kulturi smreke čak 33 kg/ha. U Lividragi je taloženje sumpora u sastojini veće za samo 20%. Kod drugih elemenata taje razlika još manja ili je ona čak negativna. To se može objasniti činjenicom kako je Lividraga zaštićena od zapadnih i južnih zračnih masa visokim planinskom lancem Trstenika, Jelenca, Obruča, Snježnika i Risnjaka. Povoljna je okolnost što se ovdje oborinama unosi tri puta više kalcija nego sumpora, i što se tlo razvilo na Lividraga - oborine za kemijske analize sakupljaju se na otvorenom i na pokusnoj plohi u sastojini jele i bukve (foto: A. Frković) 356 |