DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONKCISCKNJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE I JELE ... Šumarski lisl br. 7-8, CXXI (1997). 353-360 Dok navedeni istraživači, a i mnogi drugi, raspravljaju o onečišćenju kao glavnom čimbeniku koji nepovoljno utječe na stanje šuma, ostali smatraju da klimatski poremećaji, posebno suša i niske temperature, imaju pri tome veliko značenje. Neki autori naglašavaju kako insekti i gljivična oboljenja, koji su posljedica sušnih razdoblja, su zadnji u lancu nepovoljnih čimbenika koji dovode do sušenja šuma (Kandier et al. 1987. i dr.). U novije vrijeme sve je aktuelnija spoznaja da greške u gospodarenju nepovoljno utječu na stabilnost šumskih ekosustava i stanje šuma (van Go or 1985, Nys 1989, Prpić etal. 1992). Danas prevladava mišljenje kako je izravni utjecaj polutanata na šumsko drveće u pravilu lokalnoga karaktera. Nasuprot tome, djelovanja zračnog onečišćnja ima daleko veće značenje za stanje šuma, jer zahvaća velika prostranstva i djeluje prekogranično. Bez obzira na udio onečišćenja zraka u oštećenosti naših šuma, taj se čimbenik mora istraživati jer pred stavlja veliku opasnost ne samo za šume, već čitav živi svijet. Od 1985. godine pa sve do danas, kod nas je više istraživača dokazalo imisijsku acidifikaciju šumskih tala i stalni unos teških kovina u šume zapadne i sjeverne Hrvatske (G1 avač et al. 1985, Komlenović et al. 1988, 1996, Seletković 1993, Martinović 1994, Prpić etal. 1992. i dr.). U okolišu S02 - izvora, utvrđen je njegov izravni negativni utjecaj na vegetaciju (Komlenović 1989, Komlenović et al. 1996. i dr.). Kod nas je, međutim, najveći problem što nema podataka o unosu kemijskih sastojaka u naše šume. Sve meteorološke postaje provode ta mjerenja na otvorenom, a za Gorski kotar, gdje problematika utjecaja zračnih polutanata na šume ima posebno značenje, nema ni takvih mjerenja. U ovom su radu prikazani rezultati prvih jednogodišnjih mjerenja taloženja sumpora, dušika, klora i kalcija u šumi bukve i jele u predjelu Lividrage. MATERIJAL I METODE - Material and methods Motrenje kemijskog sastava oborina i unosa sumpora, dušika, klora i kalcija, provode se u predjelu Lividrage od 1995. godine. Na ovoj su plohi pedološka, biljnohranidbena i druga istraživanja obavljena već ranije (Komlenović 1973.). U najnovije vrijeme ovdje su započeta i istraživanja na razini II u okviru "Međunarodnog programa suradnje za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja zraka na šume" (ICP-Forests). Osnovne ekološke značajke plohe prikazane su u tablici 1. Tablica. 1. Osnovne ekološke značajke plohe Table 1. Basic ecological plot data Broj plohe Plot number Zemljopisna Nadmorska visina Altitude/m Ekspozicija Orientation Šumska zajednica Forest comunity Tip tla Soil unit Starost Broj plohe Plot number Širina Latitude Dužina Longitude Nadmorska visina Altitude/m Ekspozicija Orientation Šumska zajednica Forest comunity Tip tla Soil unit Starost 106 45 28 58 1435 50 940 Ravno Fiat Abieti- fagetum "dinaricum" Smeđe tlo na vapnenačkoj moreni Chromic Cambisol Raznodobna sastojina Irregular stand Za sakupljanje oborinske vode u sastojini, postavljeno je 9 sakupljača, ravnomjerno raspoređenih po dijagonalama plohe veličine 30 x 30 m. Postavljenje i sakupljač oborina na otvorenom. Ovdje postoji i totalizator Hidrometeorološkog zavoda, čije smo podatke koristili za utvrđivanje količine oborina tijekom zime kada u funkciji nisu bili sakupljači oborinske vode zbog visokog sniježnog pokrivača. Za distribuciju oborina ti jekom zime korišteni su i podaci meteorološke postaje u Crnom Lugu. Analiza uzoraka provedena je u Zavodu za javno zdravstvo Rijeka. Kiselost oborina određena je mjerenjem pH vrijednosti elektrometrijski, sadržaj sumpora turbidimetrijski s BaCl:, a sadržaj nitrata i amonijaka spektrofotometrijski. Kalcij i klor utvrđeni su standardiziranim volumetrijskim metodama. Uzorci iglica i 354 |