DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 7-8, CXXI (1997), 353-360 UDK 630* 48 (001) UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE (ABIETI-FAGETUM "DINARICUM") U PREDJELU LIVIDRAGE U ZAPADNOJ HRVATSKOJ INTRODUCTION OF POLLUTANS FROM AIR INTO THE BEECH AND FIR FOREST (ABIETI-FAGETUM "DINARICUM") IN THE REGION OF LIVIDRAGA IN WESTERN CROATIA Nikola KOMLENOVIĆ*, Nada MATKOVIĆ**, Damir MOĆAN***, Petar RASTOVSKI**** SAŽETAK: U šumi bukve i jele u predjelu Lividrage u Gorskom kotaru počevši od 1995., sustavno se motri taloženje kemijskih sastojaka iz atmosfere. Količina unešenoga sumpora na otvorenom iznosila je 1995/96. godine 19.87, a u sastojim 23.77 kg S ha-´ god1. Količina dušika bila je nešto veća i iznosila je 27.87 i 24.22 kg N ha-´ god1. Više dušika bilo je u amonijskom nego nitrat- nom obliku. Klora je bilo još više, 39.86, odnosno 32.63 kg Cl ha-´ god1, a kalcija najviše 65.99 i 75.65 kg Ca ha1 god1. U iglicama i Ušću glavnih vrsta drveća utvrđeno je samo manje povišenje koncentracija sumpora te nešto niže koncentracije magnezija. Koncentracije dušika u asimilacijskim organima ne ukazuju na suvišak ovog elementa prehrane. Oštećenost jele od 48.9 % ovdje je značajno niža od prosječne oštećenosti jele u Hrvatskoj, koja je 1996. iznosila 69.4 %. Ključne riječi: onečišćenje zraka, taloženje, sastojina bukve i jele UVOD - Introduction Tijekom sedamdesetih godina primijećene su ozbiljne promjene u stanju šuma različitih područja Europe. Te su se promjene ponajprije očitovale u gubitku asimilacijskih organa i njihovoj klorozi. U nekim područjima one su se podudarale s visokim koncentracijama zračnih polutanata. Stoga su prve hipoteze pretpostavljale daje onečišćenje zraka glavni uzročnik defoli- jacije te kloroze lišća i iglica. Evans (1984) smatra kako oksidacija S02 i NOx u jake kiseline uzrokuje izravno razaranje lisne kutikule. Drugi autori misle da veće značenje imaju biokemijske promjene u drveću, koje su posljedica utjecaja štetnih tvari (Smith 1981 i dr.). Burton et al (1983) raspravljaju o teškim kovinama, a Maryssek et al. (1990) o ozonu kao čimbenicima koji nepovoljno utječu na šumske ekosustave. * dr. se. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko, ** Mr. sc. Nada Matković, Zavod zajavno zdravstvo županije Primorsko-goranske.Rijeka, ***Damir Moćan, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", p. o. Zagreb ****dr. se. Petar Rastovski, Šumarski institut Jastrebarsko. Iz biljne fiziologije već je dugo poznato kako suvišak dušika stimulira rast lisne mase i usporava procese odrvenjavanja te nepovoljno utječe na razvoj korijenskog sustava i mikorize. To dovodi do poremetnji u prehrani te smanjenja otpornosti biljaka prema suši i niskim temperaturama (Anić 1973, Komlenović 1983, Brück 1985 i dr.). Roelofs et al (1985) utvrdili su kako promjene koje uzrokuje suvišak dušika pogoduju napadu gljivičnih oboljenja. Veliki broj autora smatra acidofikaciju šumskih tala, povezanu sa sniženjem pH vrijednosti i zasićenosti ad- sorpcijskog kompleksa bazičnim kationima te porastom koncentracije Al3+ u otopini tla, najodgovornijim čimbenikom za propadanje šuma u mnogim područjima Europe (Ur 1 ich et al. 1979, Hutchinson et al. 1986, Ta mm and Hall backen 1986). Niz istraživača je utvrdio kako acidifikacija tla i unos dušika u šumske sastojine dovode do poremetnji u prehrani šumskog drveća. (Bosch et al. 1983, Zöttl and Mies 1983, Zech and Popp 1983, Roelofs et al. 1985, Schulze 1989 i dr.). 353 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONKCISCKNJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE I JELE ... Šumarski lisl br. 7-8, CXXI (1997). 353-360 Dok navedeni istraživači, a i mnogi drugi, raspravljaju o onečišćenju kao glavnom čimbeniku koji nepovoljno utječe na stanje šuma, ostali smatraju da klimatski poremećaji, posebno suša i niske temperature, imaju pri tome veliko značenje. Neki autori naglašavaju kako insekti i gljivična oboljenja, koji su posljedica sušnih razdoblja, su zadnji u lancu nepovoljnih čimbenika koji dovode do sušenja šuma (Kandier et al. 1987. i dr.). U novije vrijeme sve je aktuelnija spoznaja da greške u gospodarenju nepovoljno utječu na stabilnost šumskih ekosustava i stanje šuma (van Go or 1985, Nys 1989, Prpić etal. 1992). Danas prevladava mišljenje kako je izravni utjecaj polutanata na šumsko drveće u pravilu lokalnoga karaktera. Nasuprot tome, djelovanja zračnog onečišćnja ima daleko veće značenje za stanje šuma, jer zahvaća velika prostranstva i djeluje prekogranično. Bez obzira na udio onečišćenja zraka u oštećenosti naših šuma, taj se čimbenik mora istraživati jer pred stavlja veliku opasnost ne samo za šume, već čitav živi svijet. Od 1985. godine pa sve do danas, kod nas je više istraživača dokazalo imisijsku acidifikaciju šumskih tala i stalni unos teških kovina u šume zapadne i sjeverne Hrvatske (G1 avač et al. 1985, Komlenović et al. 1988, 1996, Seletković 1993, Martinović 1994, Prpić etal. 1992. i dr.). U okolišu S02 - izvora, utvrđen je njegov izravni negativni utjecaj na vegetaciju (Komlenović 1989, Komlenović et al. 1996. i dr.). Kod nas je, međutim, najveći problem što nema podataka o unosu kemijskih sastojaka u naše šume. Sve meteorološke postaje provode ta mjerenja na otvorenom, a za Gorski kotar, gdje problematika utjecaja zračnih polutanata na šume ima posebno značenje, nema ni takvih mjerenja. U ovom su radu prikazani rezultati prvih jednogodišnjih mjerenja taloženja sumpora, dušika, klora i kalcija u šumi bukve i jele u predjelu Lividrage. MATERIJAL I METODE - Material and methods Motrenje kemijskog sastava oborina i unosa sumpora, dušika, klora i kalcija, provode se u predjelu Lividrage od 1995. godine. Na ovoj su plohi pedološka, biljnohranidbena i druga istraživanja obavljena već ranije (Komlenović 1973.). U najnovije vrijeme ovdje su započeta i istraživanja na razini II u okviru "Međunarodnog programa suradnje za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja zraka na šume" (ICP-Forests). Osnovne ekološke značajke plohe prikazane su u tablici 1. Tablica. 1. Osnovne ekološke značajke plohe Table 1. Basic ecological plot data Broj plohe Plot number Zemljopisna Nadmorska visina Altitude/m Ekspozicija Orientation Šumska zajednica Forest comunity Tip tla Soil unit Starost Broj plohe Plot number Širina Latitude Dužina Longitude Nadmorska visina Altitude/m Ekspozicija Orientation Šumska zajednica Forest comunity Tip tla Soil unit Starost 106 45 28 58 1435 50 940 Ravno Fiat Abieti- fagetum "dinaricum" Smeđe tlo na vapnenačkoj moreni Chromic Cambisol Raznodobna sastojina Irregular stand Za sakupljanje oborinske vode u sastojini, postavljeno je 9 sakupljača, ravnomjerno raspoređenih po dijagonalama plohe veličine 30 x 30 m. Postavljenje i sakupljač oborina na otvorenom. Ovdje postoji i totalizator Hidrometeorološkog zavoda, čije smo podatke koristili za utvrđivanje količine oborina tijekom zime kada u funkciji nisu bili sakupljači oborinske vode zbog visokog sniježnog pokrivača. Za distribuciju oborina ti jekom zime korišteni su i podaci meteorološke postaje u Crnom Lugu. Analiza uzoraka provedena je u Zavodu za javno zdravstvo Rijeka. Kiselost oborina određena je mjerenjem pH vrijednosti elektrometrijski, sadržaj sumpora turbidimetrijski s BaCl:, a sadržaj nitrata i amonijaka spektrofotometrijski. Kalcij i klor utvrđeni su standardiziranim volumetrijskim metodama. Uzorci iglica i 354 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
N. Koinlenovic, N. Malković. D. Moćan. P. Raslovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE 1 JELE ... Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 353-360 lišća uzimani su sa po 5 dominantnih i kondominantnih materijala obavljene su postupcima opisanim u našim stabala pojedine vrste drveća. Kemijske analize biljnog ranijim radovima (Koml eno vić 1993, 1978 i dr.). REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM - Results and discusion Podaci o mjesečnim količinama oborinske vode na količinama analiziranih iona prikazani su u tablici 2. otvorenom i ispod krošanja stabala, pH vrijednostima i Tablica 2. Količine oborina, pH vrijednosti i količine analiziranih kemijskih sastojaka na otvorenom i ispod krošanja za razdoblje od 1. listopada 1995. do 30. rujna 1996. Table 2. Precipitation quantities, pH values and chemical compaunds quantities for 1. October 1995. to 30. September 1996. period Mjesec Month Oborine Precipitation mm pH Sow N03 CI NH/ Ca2 Mjesec Month Oborine Precipitation mm pH ing/m2 Mjesec Month Oborine Precipitation mm Na otvorenom - Open area X 72 6.10 94 38 108 70 288 XI 541 5.90 757 1390 1623 487 541 XII 741 6.80 815 1119 741 517 1334 I 310 6.80 341 468 310 217 558 II 293 6.80 322 442 293 205 527 III 69 6.80 76 104 69 48 124 IV 310 6.80 341 468 310 217 558 V 181 6.50 833 176 91 36 471 VI 329 4.90 296 115 0 230 855 VII 247 6.80 543 136 124 124 469 VIII 304 4.70 1155 438 152 182 578 IX 329 5.00 395 211 165 66 296 SUMA 3726 5968 5105 3986 2099 6599 Mjesec Month Oborine Precipitation mm pH so4 2- NO,- CT NH4 Ca2+ Mjesec Month Oborine Precipitation mm pH mg/m2 Mjesec Month Oborine Precipitation mm Sastojina- Stand X 43 6.00 56 102 21 67 215 XI 492 5.20 640 827 738 197 1427 XII 572 4.90 1830 927 858 400 1487 I 240 4.90 768 389 30 168 624 II 226 4.90 723 366 339 158 588 III 53 4.90 170 86 80 37 138 IV 240 4.90 768 389 360 168 624 V 161 4.70 290 174 81 97 419 VI 201 5.20 402 179 101 181 1065 VII 192 5.70 538 288 96 154 365 VIII 202 5.50 545 263 101 222 384 IX 255 4.70 408 97 128 77 229 SUMA 2877 7138 4087 3263 1926 7565 355 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
N. Komlcnović, N. Matković, D. Moćan, P. Raslovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 353-360 Iz podataka prikazanih u tablci 2. proizlazi, kako su količine oborina u sastojini manje od onih na otvorenom za oko 23 %. Za ukupnu godišnju količinu oborina mora se međutim reći daje ona izuzetno velika, najveća koja je izmjerena u Hrvatskoj. Dok je ovdje ranijih godina postojala meteorološka postaja, i ona je također bilježila najveće količine oborina. Na temelju podataka u tablici 2., mogu se lako izračunati zbirne količine pojedinih sastojaka koje su se istaložile u istraživanom razdoblju po jedinici površine (Tablica 3.). Tablica 3. Zbirno godišnje taloženje analiziranih elemenata Table 3. Annual depositions of analysed elements Položaj Position S-S04 N-N03 N-NH4 CI Ca Položaj Position kg/ha Na otvorenom Open area 19.87 11.54 16.33 39.86 65.99 Sastojina Stand 23.77 9.24 14.98 32.63 75.65 Ovo su prve depozicije analiziranih oborinskih sastojaka koje su utvrđene u šumi na području Gorskog kotara. Da li su one više ili niže od očekivanih, za raspravu je. Uglavnom su se do sada navodile više vrijednosti sumpora(Kauzlarić iKomlenović 1993). Treba, međutim, napomenuti da je područje Lividrage zbog svog položaja vjerojatno jedno od manje opterećenih područja u Gorskom kotaru. Međutim, i ove količine sumpora nisu male, jer dosežu kritična opterećenja i za najotpornije šumske ekosustave. Pri tome se mora naglasiti da ovdje atmosfera nije opterećena samo sumporom, već i drugim štetnim tvarima. Stoga i najmanja količina bilo kojeg zagađivača može imati štetne posljedice glede jele i ostalih vrsta drveća. Količinama sumpora i drugih sastojaka koji se unose u istraživanu sastojinu trebalo bi dodati one količine koje se unose u tlo vodom koja se cijedi niz debla stabala. Takve sakupljače oborinske vode nismo za sada postavili, jer je učešće bukovih satabla uz čiji se pridanak unosi u tlo najviše vode, malo. Depozicije sumpora sigurno su se ovdje smanjile zbog smanjenja emisija S02 s područja Kvarnerskog zaljeva. Zbog zatvaranja koksare u Bakru, te korištenja goriva s manje sumpora u rafinerijama i termoelektrani Urinj, sredinom 90-tih godina, značajno su smanjenje količine sumpornih spojeva koje se emitiraju iz izvora s Riječkog područja. To se odrazilo i na poboljšanju kakvoće zraka, odnosno na sniženju imisionih koncentracija S02, stoje ustvrdio Zavod za javno zdravstvo u Rijeci, koji sustavno prati kakvoću zraka na području žu panije Primorsko-goranske od sredine 70-tih godina. Do sličnih podataka došao je i Simončić (1996) u Sloveniji na području TE Šoštanj. Nakon niza provedenih zahvata na energetskim i drugim postrojenjima zadnjih su se godina ovdje emisije SO, smanjile, a to se odrazilo i na manjoj količini taloženja sumpora. Konačne zaključke ne smije se, međutim, donositi, jer su ovo tek prvi jednogodišnji rezultati. Dobro je poznato kako zbog iščešljavanja zračnih masa u šumi redovito dolazi do većeg taloženja sumpora i drugih sastojaka nego na otvorenom. Tako je npr. na području TE Šoštanj Simončić (1996) utvrdio jednogodišnje depozicije sumpora na otvorenom od 13 kg/ha, u sastojine bukve 22 kg/ha, a u kulturi smreke čak 33 kg/ha. U Lividragi je taloženje sumpora u sastojini veće za samo 20%. Kod drugih elemenata taje razlika još manja ili je ona čak negativna. To se može objasniti činjenicom kako je Lividraga zaštićena od zapadnih i južnih zračnih masa visokim planinskom lancem Trstenika, Jelenca, Obruča, Snježnika i Risnjaka. Povoljna je okolnost što se ovdje oborinama unosi tri puta više kalcija nego sumpora, i što se tlo razvilo na Lividraga - oborine za kemijske analize sakupljaju se na otvorenom i na pokusnoj plohi u sastojini jele i bukve (foto: A. Frković) 356 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković. D. Moćan. P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 353-360 podlozi koja je bogata kalcijskim karbonatom. Količina unesenog dušika u sastojinu približno je jednaka količini istaloženog sumpora, a na otvorenom je ona čak i veća. Za približno 40-60% bilo je više dušika u amonij- skom nego nitratnom obliku. Količine dušika koje su utvrđene u oborinskoj vodi premašuju kritična opterećenja dušikom najotpornijih šumskih ekosustava (Komlenović iGračan 1989). Samo ta količina dušika, bez dušika koji se oslobađa procesima mineralizacije iz tla, zadovoljava i premašuje zahtjeve uzgajanih vrsta drveća za ovim hranivom (Komlenović i Mart ino - vić 1965,Komlenović 1978,Glavač 1997 i dr.). To upućuje na zaključak kako suvišak dušika za ovaj ekosustav pretstavlja veću opasnost od depozicija sumpora. Pored toga što on utječe na zakiseljavanje tla, kako smo već naveli, on dovodi do poremećaja u prehrani i slabi otpornost drveća na utjecaj nepovoljnih abiotičkih (suša, niske temperature, vjetrovi) i biotičkih čimbenika (biljne bolesti, kukci). Kako je glavni izvor dušičnih spojeva cestovni promet, problem suviška dušika u Gorskom kotaru bit će sve prisutniji. Zanimljiva je činjenica kako su od analiziranih anio- na u oborinskoj vodi utvrđene najviše koncentracije klora. To je vjerojatno posljedica blizine mora, pa se puno klora u ove šume unosilo i ranije. Slično je i u sjeverozapadnoj Italiji. Zapadni vjetrovi tamo oduvijek nose čestice morske vode sve do Apenina. To kulturama pinije nije smetalo dokje morska voda bila čista. Međutim, u novije vrijeme, kada se vodama Arna u more unose deterdženti koji kao tanki filmski sloj prekrivaju morsku vodu u okolišu Livorna, došlo je do katastrofalnih sušenja najljepših kultura pinije. Uzrok sušenja je morska sol, čije ulaženje u iglice omogućuju deterdženti. Unatoč obilnoj ponudi dušika, njegove koncentracije u iglicama jele i smreke te lišću bukve ne indiciraju suvišak ovog elementa prehrane. U slučaju smreke moglo bi se prije govoriti o njegovom nedostatku nego su- višku. Koncentracija dušika u iglicama smreke čak je niža od one utvrđene prije trideset godina. Slično vrijedi i za stanje prehrane dušikom kod jele. Ni u slučaju bukve, koncentracija dušika u lišću ne ukazuje na prekomjernu prehranu ovim hranivom. Relativno niske koncetracije dušika u asimilacijskim organima istraživanih vrsta drveća u odnosu na njegovu ponudu, može se objasniti izuzetno visokom količinom oborina, odnosno intenzivnim procesima njegovog ispiranja iz tla. Unos dušika u šumske ekosustave Gorskog kotara treba, međutim, motriti, jer bi njegov suvišak na drugim lokacijama mogao predstavljati veći problem. Za prehranu drugim hranivima treba ponajprije ukazati na nepovoljnu prehranu magnezijem kod smreke. U iglicama jele koncetracije magnezija bile su niže od onih utvrđenih prije petnaest godina na sličnim staništima (Komlenović iCestar 1981). Pored intenzivnog ispiranja aniona štetni utjecaj sumpora, dušika i klora ovdje je neutraliziran velikim količinama kalcija koji se unosi oborinskom vodom. Stoga, a i zbog vapnenačke podloge tla, ovdje nismo metodom mikrostaništa utvrdili značajniju nazočnost imisijske acidifikacije tla. To je sigurno jedan od razloga da je jela u predjelu Lividrage manje oštećena nego na drugim područjima Hrvatske. Tako je 1996. godine oštećenost jele na istraživanoj plohi iznosila 48,9, dokje prosječna njena oštećenost u Hrvatskoj bila 69,4%. Tablica 4. Kretanje koncentracije hramva u iglicama i lišću Table 4. Changes of nutrient concentrations in needles and leaves Vrsta drveća Species Godina Year N P K Ca Mg S Fe Mn Zn Vrsta drveća Species Godina Year °/ 0 mg/kg Picea abies 1967-69. 1.37 0.150 0.54 0.59 0.150 Picea abies 1994. 1.20 0.082 0.50 0.67 0.073 0.179 30 196 16 Picea abies 1996. 1.09 0.147 0.66 0.34 0.060 0.105 18 154 19 Abies alba 1994. 1.22 0.089 0.40 1.14 0.165 0.135 30 370 22 Abies alba 1995. 1.29 0.098 0.53 1.13 0.120 0.177 60 272 22 Abies alba 1996. 1.18 0.167 0.48 0.80 0.128 0.171 84 254 27 Fagus sylvatica 1995. 2.09 0.112 0.53 1.22 0.242 0.186 66 84 20 Fagus sylvatica 1996. 2.25 0.123 0.56 1.49 0.220 0.142 90 210 28 357 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE . Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 353-360 ZAKLJUČCI - Conclusions - U jednogodišnjem razdoblju 1995/96 u predjelu Lividrage u Gorskom kotaru utvrđene su sljedeće količine istaloženih kemijskih sastojaka na otvorenom i u šumi bukve i jele: Sumpora 19.87 i 23.77 kg S ha-´ god"1, Dušika 27.87 i24.22 kgNha-i god-1, Klora 39.86 i 32.63 kg Cl ha´god´, Kalcija 65.99 i 75.65 kg Ca ha´ god-´. - U navedene vrijednosti nisu uračunate količine sumpora i drugih sastojaka koje se unose u tlo vodom što se cijedi niz debla stabala. - Mala ili nepostojanje razlike u depozicijama istraživanih sastojaka na otvorenom i u šumi objašnjava se time stoje Lividraga zaštićena od izravnog utjecaja zapadnih i jugozapadnih zračnih masa neprekidnim gorskim lancem. - Metodom mikrostaništa ovdje nije utvrđeno značajna prisutnost imisijske acidifikacije tla. - Stanje prehrane glavnih vrsta drveća nije bitnije poremećeno izuzev povremeno povišenih koncentracija sumpora i nižih koncentracija magnezija u asimilacijskim organima. Koncentracije dušika u iglicama, odnosno lišću, ne ukazuju na suvišak ovog elementa prehrane. - Oštećenost jele 1996. godine u Lividragi bila je značajno manja (48,9%) od prosječne oštećenosti jele u Hrvatskoj (69,4%) godine. Grafikon 1. Zbirno godišnje taloženje analiziranih elemenata (kg/ha god) Grapg 1. Annual deposition of analused elements (kg/ha year) 80 - 70 - 60 - 50 - es xi 40 - 30 - 20 - r—i 10 - 0 - n na otvorenom - open area H sastojina - stand N | ci Elemenat - Element Ca LITERATURA - References Anić, J. 1973: Ishrana bilja, Zagreb. Bosch, C. Pfannkuch, E., Baum, U., Rehfuess 1983: Über die Erkrankung der Fichte (Picea abies Karst.) in den Hochlagen des Bayerischen Waldes. Forstwissenschaftliches Centralblatt 102:167-181. Brück, R.J. 1985: Boreal montane ecosystem decline in the southern Appalachian Montains: potential role of anthropogenic pollution. In Stubbs, H. S. Air pollution effects on forest ecosystems. St. Paul, Minnesota: 137-155. Burton,K.W.Morgan E.,Roig,A. 1983:The influence of heavy metals upon the growth of Sitka spruce in South Wales forest. Plant and Soils 73: 327-336. Evans, L. S. 1984: Botanical aspects of precipitation Bot. Rev. 50:449-489. 358 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 21 <-- 21 --> PDF |
N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan. P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKAU ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 353-360 Glavač,V.,Koenies H.,Prpić,B. 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije , Šumarski list, 9-10: 53-60. Glavač, V. 1997: Posljedice viška dušika. Hrvatske šume br. 3/4: 17-17. Hutchison, T. C, Bozic, L., Munoz-Vega, G. 1986: Response to five species of conifer seedlings to aluminum strees. Water, Air and Soil Pollution 31: 283-294. Kandier, O., Miller, W.,Ostner,R. 1987: Dynamik der "akuten Vergilbung" der Fichte. Epidemiologische und physiologische Befunde. Allgemeine Forst Zeitschrift 42: 715 - 723. Komlenović, N., Martinović, J. 1965: Utjecaj plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi Vrelo kod Jastrebarskog. Šumarski list, 3-4: 213 - 227. Komlenović, N. 1978: Utjecaj mineralnih gnojiva na ishranu i rast obične smreke (Picea abies Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom) tlu. Anali za šumarstvo 8/5:91 - 122. Komlenović, N. 1973: Koncentracije hraniva u iglicama obične smreke (Picea abies Karst.) kao indikator stanja ishrane kultura, Zagreb (doktorska disertacija). Komlenović, N. Cestar, D. 1983: Istraživanje stanja ishrane obične jele (Abies alba Mill.) po utvrđenim ekološko-gospodarskim tipovima šuma u SR Hrvatskoj. Radovi Šumarskog instituta Ja- strebarsko br. 45: 1 - 37. Komlenović, N. 1983. Ishrana bilja. Šumarska enciklopedija, knjiga 2: 139- 143. Komlenović, N. 1989: Utjecaj S02 i nekih drugih polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom na Hrvatsku. Šumarski list 6-8: 243-260. Komlenović, N. Gračan, J. Pezdirc,N., Rastovski, P. 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Šumarski list, 5-6: 217 - 230. Komlenović, N., Gračan, J. 1989: Kritične vrijednosti opterećenja sumporom i dušikom. Šumarski list, 6-8: 363 - 371. Komlenović, N., Rastovski, P., Novosel, D. 1996: Utjecaj sumpora i olova na vegetaciju i šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj. Skrb za hrvatske šume 1846. do 1996, knjiga 2, Hrvatsko šumarsko društvo: 170- 190. Kauzlarić, K., Komlenović, N. 1989: Ekološka studija Gorskog kotara. Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline, Rijeka. Martinović, J. 1994: Periodičnakarakterizacijaaci- difikacije šumskih tala na kršu Hrvatske. Agro- nomski glasnik 1-2: 121 - 131. Matković, N. 1996: Izvještaj o praćenju onečišćenja zraka na području Županije Primorsko-goran- ske. Zavod za javno zdravstvo, Rijeka. Maryssek, R., Keller, T., Giinthardt-Georg, M.S. 1990: Ozonwirkungen auf den verschiedenen Organisationsebenen in Holzpflanzen. Schweizerische Zeitschrift für das Forstwesen 141:631-651. Nys, C. 1989: Fertilisation, deperissment et production de F epiciea commun (Picea abies) dans Ardennes. Revue forestiere franchise 41: 336 - 347. Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M. 1992: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Šumarski list, 5-6: 195-215. Roelofs, J. G. M.,Kempers, A. J.,Hodijk, A. L. F. M., Jancen, J. 1985: The effect of airborne ammonium sulphate on Pinus nigra var. maritima in the Netherlands. Plant and Soil 84: 45 - 56. S c h u 1 z e, E. D., 1989: Air Pollution and Forest Decline in a Spruce (Picea abies). Forest Science 244: 776-783. Simončić, P., 1996: Odziv gozdnega ekosistema na vplive kislih odložin s poudarkom na preučeva- nju prehranskih razmer za smreko (Picea abies (L.) Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem območju TE Šoštanj. Doktorska disertacija, Ljubljana, BF, Odd. gozd. Seletković, Z. 1990: Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus silvatica L.) u šumskim ekosistemima Slavonskog gorja, Zagreb (doktorska disertacija). Smith, W. H. 1981: Air Pollution and Fores- ts.Interactions between Air Contaminants and Forest Ecosystems. New York, Heidelberg, Berlin. Tamm, C. O., Hallbäcken, L. 1986: Changes in Soil pH over a 50-year period under different forest canopies in SW Sweden. Water, Air, and Soil Pollution 31: 337-341. Ulrich, B., Mayer, B., Khanna, P.K. 1979: Die Deposition von Luftverunreinigungen und ihre Auswirhungen in Waldökosystemen im Soiling. Schriften der Forstwissenschaftlichen Fakultät der Universität Göttingen 58. Van Goor,C. P. 1985: The impact of tree species on soil productivity. Netherlands Journal of Agricultural Science 33: 133 - 140. Zech, W. Popp, E. 1983: Magnesiummangel, einer der Gründe für das Fichten - und Tannen - Sterben in NO - Bayern. Forstwischenschaftliches Centralblattl02:50-55. Zöttl, H. W., Mies, E. 1983: Nährelementversorgung und Schadestoffbelstung von Fichtenökosystemen im Südschwarzwald unter Immision- seinfluß. Mitteilungen der Deutschen Botanischen Gesellschaft 38: 429 - 434. 359 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 22 <-- 22 --> PDF |
N. Komlcnović. N. Matković. D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997). 353-360 SUMMARY: Since 1995 systematic measuring of deposits has been carried out in a forest of Beech and Fir in the area of Lividraga in western Croatia. The basic ecological characteristics of the investigated stand are given in Table 1: A forest community Abieti-fagetun-"dinaricum" with chromic cambisol soil type. Nine collectors for precipitation water were systematically distributed in the stand by the diagonals of the plot, 30x30 meters in size. A precipitation collector was also set up in the open. The precipitation quantities, their pH values and the amounts of analysed chemical ingredients in the open and in the stand for a period of one year are presented in Table 2. These data show that the quantities of precipitation in the stand are smaller than those in the open by approximately 23%. However, it should be noted that the total amount of precipitation is very high for our conditions. The total quantities of individual chemical ingredients, deposited in the one-year period, by area units, are shown in Table 3. Sulphur deposits are probably smaller here due to decrease ofS02 emissions in the Rijeka-Bakar area. Comparated to the open area, the deposition of sulphur in the stand was higher by approximately 20%. In the case of other elements this difference is smaller, or even negative. This can be explained by the fact that Lividraga is protected from the western and southern winds by a high mountain range. The amount of nitrogen introduced into the stand is approximately equal to the amount of introduced sulphur, while in the open area it was greater than the amount of sulphur. There was more nitrogen in the form of ammonia than in the form of nitrate. In spite of the plentiful supply od nitrogen its concentrations in the needles of the Fir and Spruce, and leaves of the Beech, are not high. This can be explained by the great amounts of precipitation and its consequent intensive washing out from the soil. The precipitation water contained a high amount of chlorine. This is probably due to vicinity of the sea. The introduction of abundant calcium by means of precipitation is favourable. Because of this and the lime-stone base the micro-site method did not confirm immissional acidification of the soil. In 1996 damage to the Fir in Lividraga was considerably less (48.9%) than the average degree of damage in Croatia (69.4%). 360 |