DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 13 <-- 13 --> PDF |
V Topic: UPOTREBLJIVOST AUTOKTONIH LISTAČA PRI POŠUMLJAVANJU KRŠA Šumarski list br. 7-8, CXX1 (1997), 343-352 ZAKLJUČAK - Conclusion Na temelju rezultata istraživanih autoktonih listača na pokusnoj plohi Klačine mogu se donijeti sljedeći zaključci: Hrast medunac, rašeljka, košćela i maklen vrlo slabo rastu i pričvršćuju se na eksperimentalnoj plohi Klačine, i na taj način najbolje potvrđuju naprijed navedeni tvrdnju o njihovoj neupotrebljivosti prilikom pošum- ljavanja jako degradiranih krških terena. Takvi tereni, s izmijenjenim ekološkim uvjetima, mogu zadovoljiti već odraslo i starije drveće, ali ne i mladu biljku istih vrsta, koje u ranoj mladosti ne podnose veću degradaciju, odnosno osiromašenje tla, jer u takvim uvjetima ugibaju ili eventualno egzistiraju. Hrast medunac kao najvrijednija listača u ovom području imaoje srednju visinu u 33. godini samo 3.11 m. Isto tako i rašeljka, iako je po broju preživjelih biljaka na plohi Klačine vodeća šumska vrsta, vrlo slabo se razvija i raste. Njena srednja visina u 33. godini iznosi 2,95 m. Još slabije od rašeljke razvija se maklen, a košćela je potpuno propala. Bolji uspjeh, u odnosu na navedene listače, postigao je crni grab. S visinom od 5,74 m, maksimalnom 9,0 m, Balen, J., 1922: Bura i njezino značenje za pošumljavanje krša (Manuskript), Senj. Balen, J., 1986: Pošumljenje krša i goleti, "Pola stoljeća šumarstva", Zagreb. Balen, J., 1928: O klimatskim faktorima na kršu i njihovom odnosu prema vještačkom zašumljavanju, Šumarski list, Zagreb. B a 1 e n, J., 1931: Naš goli krš, Zemun. Beltram, V., 1935:Krš i njegovo pošumljavanje, Šumarski list, Zagreb. Giperborej ski, B., 1952: Vrste drveta za pošumljavanje krša Dalmacije, Šumarski list, Zagreb. H o 11, F., 1894: Pošumljenje krša, Sarajevo. Horvat, A., 1851: O gustoći sadnje na degradiranom kršu napose za alepski bor, Šumarski list, 1, Zagreb. Jedlowski, D.,Topic, V., 1973: Istraživanje mogućnosti podizanja kultura introdukcijom vrste Pinus eldarica, posebno u submediteranu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split. Malbohan, E., 1885: Pošumljavanje hrvatskog krša, Šumarski list, Zagreb. Matić, S., 1976: Utjecaj borovih kultura na sukcesiju autoktone vegetacije na staniština hrasta crnike, Savjetovanje "Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje" Zadar. u 33. godini nadmašuje ostale listače. Poslije crnog graba najveće su dimenzije postigli crni jasen i bijeli grab. Crni jasen je u 33. godini imao srednju visinu 4,25 m, maksimalnu 7,0 m, a bijeli grab gotovo ga prati visinom i promjerom. Radi se o melioracijski značajnim šumskim vrstama o kojima bi trebalo voditi računa pri pošumljavanju submediteranskog krškog područja, pogotovo kada osnovni cilj pošumljavanja nije samo povećanje šumske produkcije nego i povećanje plodnosti degradiranih šumskih tala te drugih općekorisnih funkcija. U kombinaciji s pionirskim vrstama četinjača (crni bor, primorski bor, atlaski cedar) ove autoktone listače (crni grab, crni jasen, bijeli grab) mogu se upotrijebiti pri pošumljavanju krša, ali njihovo učešće i prostorni razmještaj u kolturi ovisit će o kvaliteti i prikladnosti mikrostaništa. Ovakvim pošumljavanjima na kršu dobili bismo mješovite šumske kulture četinjača i listača koje ne samo što su stabilnije, otpornije i produktivnije šume, nego one stvaraju i povoljnije uvjete za brži povratak medunčevih šuma. Matić, S., 1976: Uzgojne mjere u sastojinama primorskog krša u svrhu očuvanja i širenja prirodne vegetacije, Simpozij "Ekološka valorizacija primorskog krša" Split. Matić, S., 1986: Šumske kulture alepskog bora i njihova uloga u šumarstvu Mediterana. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje, br. 2, str. 125- 145, Zagreb. Matić, S.,Orešanić, M., Anić, I., 1994: Podizanje, njega i obnova šuma kao temeljni preduvjet ekološkog, društvenog i gospodarskog napretka Mediterana. Simpozij "100-ta obljetnica znanstveno-is- traživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana R. Hrvatske" Split. Oraš, I., 1939: Problem pošumljavanja krša u Dalmaciji, Šumarski list, Zagreb. Petračić, A., 1922: Naš krš i njegovo pošumljenje (predavanje), Šumarski list, 12, Zagreb. Piškorić, O., 1960: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom dijelu krša. Šumarski list, 11-12, Zagreb. Tomašević, A., 1979: Na pragu drugog stoljeća rada na pošumljavanju i melioracviji krša, Šumarski list, 1-3, Zagreb. Tomašević, A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog bora (Pinus halepensis Mili. i Pinus maritima Dur.) golog korijena i u poli- etilenskim tuljcima, Šumarski list, 10-12, Zagreb. LITERATURA References 351 |