DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 117     <-- 117 -->        PDF

čekali upravitelj U. Š. Senj Marin Čeparić, dipl. inž.
šum., inž. Milan Krmpotić i dr. Vice Ivančević. Kiša
prestaje i gliserom krećemo (10.5 m, brzina 26 milja/
sat) uz otok Krk na Rab jedan od naših najšumovi-
tijih otoka. Putem, uz stručno objašnjenje domaćina,
gosti upoznavaju i Velebit s morske strane. Na Rabu nas
dočekuju kolege iz šumarije Rab. Obilazimo šumu
Dundo na Kalifrontu, NPŠO Šumarskog fakulteta u
uvali Sv. Mare, gradski park i grad, a zatim krećemo
prema Pagu jednom od naših najmanje šumovitih (danas,
ali u prošlosti ne) otoka.


Rab - gradski park


Domaćini iz šumarije Novalja upoznali su goste s
problemom pošumljavanja, posebno nakon pionirskih,
unosom autoktonih vrsta (crnika). Vidjeli su i vrlo uspjelo
pošumljavanje iz prethodnog vremena, ali i najnovije
(oko 20 ha) na samoj plaži.


Na završetku ovog trodnevnog stručnog, pa i turističkog
programa (dr. Dertz je vidjevši "tako plavo i bistro
more", ustvrdio da je došao kraj njegovom ljetovanju
na Sjevernom moru), uz pozdrave dogovarana je
i stručna razmjena između članova Njemačkoga i Hrvatskoga
šumarskog društva. Povratak je bio uz obalu
do Zavrtnice i Senja, a zatim pravac Zagreb.


Nedjelja 6. srpnja bila je predviđena za Zagreb: Trg
Bana Jelačića, Kaptol, Gornji Grad, Tuškanac, Ilica,
Zrinjevac, Mimara itd., do večernjih sati kada smo naše
goste ispratili na avion za Njemačku.


U POSJETI


Na poziv kolega iz Slovenije, bivši studenti koji su
upisali Šumarski fakultet u Zagrebu 1945. godine,
danas umirovljenici, boravili su 12. VI. ove godine u
Celju. Ta prva poslijeratna generacija šumara održava
svoje sastanke svake druge godine.


Pag - ispred Šumarije Novalja


Iz pisama zahvale za izuzetno uspješno organiziran
posjet najavljen je bliži kontakt i razmjena s Bavarskim
Šumarskim društvom i Baden-Württembergskim šumskim
društvom (posjet južnoj Njemačkoj - Bayern,
Baden-Württemberg i Hessen).


Vjerujemo da naši gosti u pismu kojeg su nam
uputili govore iz srca kada kažu:


"Zahvaljujemo Vam stoje naš posjet Hrvatskoj ostao
nezaboravan doživljaj. Bolji prikaz hrvatske šumarske
politike i šumarstva nismo mogli poželjeti. Još
uvijek su nam pred očima divne preborne šume
Gorskog kotara, a posebno se rado sjećamo Jadransko-
šumarske ekskurzije. Postavljeni stol u nizinskoj šumi
ispod moćnih stabala lužnjaka te obilazak Zagreba, sve
to ostat će nam u trajnom sjećanju".


Naravno, ove lijepe riječi odnose se ponajprije na
djelatnike "Hrvatskih šuma", koji su gostima iz Njemačke
i nama bili domaćini, pa im i mi svima skupa zahvaljujemo.
Jer, neosporno je da su naši gosti bili impresionirani
onim što su vidjeli, ali i načinom (ponašanjem,
organizacijom, stručnošću...) na koji su ovo putovanje
doživjeli.


H. Jakovac, dipl. inž. šum.


SLOVENIJI


Nazočno je bilo 20 kolega, a medu njima bio je prof,
dr. Dušan Mlinšek iz Ljubljane, jedini aktivni član iz
ove generacije šumara, djelatnik Biotehničkog fakulteta.
Zatim tu je mr. Marija Tomek, prva kolegica - žena
koja je diplomirala šumarstvo. Na ovaj sastanak došao
je i kolega Mladen Zajc, koji i sada živi u Kanadi.


455




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Na Rogli( 1517 m.


(Foto: M. Stojković


Nakon kraćeg zadržavanja u Celju, sljedio je put na
južne obronke Pohorja.


Šume Pohorja nalaze se na nadmorskoj visini od
300-1500 metara, 80% ovih šuma je u privatnom vlasništvu
a svega 20% u državnom. Sastojine su 90%
smrekove a ostatak bukove s nešto hrasta i johe.
Ophodnja za smreku je 80 godina i 100 za
bukvu.Pojava koja za sada ugrožava uravnoteženost g-
ospodarenja jest trulež smrekovih stabala (Trametes ra-
diciperda). To je dijelom i posljedica nagrizanja kore
mladih stabala koju čini stoka, jer pašarenje ovdje nije
zabranjeno. Tu je i divljač, koja također ugrožava pomlađivanje
sastojina. Treba spomenuti kako se prirodno
širi bukva na račun smreke. U zimi visina snijega
iznosi 1 do 3 metra i uzrokuje dosta snjegoloma.


Posjetili smo i turističko-rekreacijsko-športski centar
Rogla (1500 n.m.v.). Tu se nalazi velika športska


dvorana (2500 m2), te igrališta za tenis, nogomet, odbojku
i drugo. Skijalište s 13 vučnica, kapaciteta je 10 000
ljudi na sat.


Autobusom smo se spustili s Pohorja da bi došli do
obronka koji se zove "Zlati Grič". Tu se nalazi 80 hektara
vinograda raznih sorti kao: laški rizling, renski rizling,
chardonnay, beli pinot, traminec i drugi. Također,
ovdje je 80 hektara voćnjaka s više sorata jabuka.


U ugostiteljskom objektu (Vinotoč v, škalcah) smo
ručali, i uz pjesmu i razgovore završio je ovaj lijep boravak
u Sloveniji.


Na kraju je izrečena zahvalnost sponzoru iz S. C.
Celje inž. Šoster Dani, kao i glavnom organizatoru inž.
Milanu Dečku.


Rudolf Tomek, dipl. inž.


456