DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 117 <-- 117 --> PDF |
čekali upravitelj U. Š. Senj Marin Čeparić, dipl. inž. šum., inž. Milan Krmpotić i dr. Vice Ivančević. Kiša prestaje i gliserom krećemo (10.5 m, brzina 26 milja/ sat) uz otok Krk na Rab jedan od naših najšumovi- tijih otoka. Putem, uz stručno objašnjenje domaćina, gosti upoznavaju i Velebit s morske strane. Na Rabu nas dočekuju kolege iz šumarije Rab. Obilazimo šumu Dundo na Kalifrontu, NPŠO Šumarskog fakulteta u uvali Sv. Mare, gradski park i grad, a zatim krećemo prema Pagu jednom od naših najmanje šumovitih (danas, ali u prošlosti ne) otoka. Rab - gradski park Domaćini iz šumarije Novalja upoznali su goste s problemom pošumljavanja, posebno nakon pionirskih, unosom autoktonih vrsta (crnika). Vidjeli su i vrlo uspjelo pošumljavanje iz prethodnog vremena, ali i najnovije (oko 20 ha) na samoj plaži. Na završetku ovog trodnevnog stručnog, pa i turističkog programa (dr. Dertz je vidjevši "tako plavo i bistro more", ustvrdio da je došao kraj njegovom ljetovanju na Sjevernom moru), uz pozdrave dogovarana je i stručna razmjena između članova Njemačkoga i Hrvatskoga šumarskog društva. Povratak je bio uz obalu do Zavrtnice i Senja, a zatim pravac Zagreb. Nedjelja 6. srpnja bila je predviđena za Zagreb: Trg Bana Jelačića, Kaptol, Gornji Grad, Tuškanac, Ilica, Zrinjevac, Mimara itd., do večernjih sati kada smo naše goste ispratili na avion za Njemačku. U POSJETI Na poziv kolega iz Slovenije, bivši studenti koji su upisali Šumarski fakultet u Zagrebu 1945. godine, danas umirovljenici, boravili su 12. VI. ove godine u Celju. Ta prva poslijeratna generacija šumara održava svoje sastanke svake druge godine. Pag - ispred Šumarije Novalja Iz pisama zahvale za izuzetno uspješno organiziran posjet najavljen je bliži kontakt i razmjena s Bavarskim Šumarskim društvom i Baden-Württembergskim šumskim društvom (posjet južnoj Njemačkoj - Bayern, Baden-Württemberg i Hessen). Vjerujemo da naši gosti u pismu kojeg su nam uputili govore iz srca kada kažu: "Zahvaljujemo Vam stoje naš posjet Hrvatskoj ostao nezaboravan doživljaj. Bolji prikaz hrvatske šumarske politike i šumarstva nismo mogli poželjeti. Još uvijek su nam pred očima divne preborne šume Gorskog kotara, a posebno se rado sjećamo Jadransko- šumarske ekskurzije. Postavljeni stol u nizinskoj šumi ispod moćnih stabala lužnjaka te obilazak Zagreba, sve to ostat će nam u trajnom sjećanju". Naravno, ove lijepe riječi odnose se ponajprije na djelatnike "Hrvatskih šuma", koji su gostima iz Njemačke i nama bili domaćini, pa im i mi svima skupa zahvaljujemo. Jer, neosporno je da su naši gosti bili impresionirani onim što su vidjeli, ali i načinom (ponašanjem, organizacijom, stručnošću...) na koji su ovo putovanje doživjeli. H. Jakovac, dipl. inž. šum. SLOVENIJI Nazočno je bilo 20 kolega, a medu njima bio je prof, dr. Dušan Mlinšek iz Ljubljane, jedini aktivni član iz ove generacije šumara, djelatnik Biotehničkog fakulteta. Zatim tu je mr. Marija Tomek, prva kolegica - žena koja je diplomirala šumarstvo. Na ovaj sastanak došao je i kolega Mladen Zajc, koji i sada živi u Kanadi. 455 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Na Rogli( 1517 m. (Foto: M. Stojković Nakon kraćeg zadržavanja u Celju, sljedio je put na južne obronke Pohorja. Šume Pohorja nalaze se na nadmorskoj visini od 300-1500 metara, 80% ovih šuma je u privatnom vlasništvu a svega 20% u državnom. Sastojine su 90% smrekove a ostatak bukove s nešto hrasta i johe. Ophodnja za smreku je 80 godina i 100 za bukvu.Pojava koja za sada ugrožava uravnoteženost g- ospodarenja jest trulež smrekovih stabala (Trametes ra- diciperda). To je dijelom i posljedica nagrizanja kore mladih stabala koju čini stoka, jer pašarenje ovdje nije zabranjeno. Tu je i divljač, koja također ugrožava pomlađivanje sastojina. Treba spomenuti kako se prirodno širi bukva na račun smreke. U zimi visina snijega iznosi 1 do 3 metra i uzrokuje dosta snjegoloma. Posjetili smo i turističko-rekreacijsko-športski centar Rogla (1500 n.m.v.). Tu se nalazi velika športska dvorana (2500 m2), te igrališta za tenis, nogomet, odbojku i drugo. Skijalište s 13 vučnica, kapaciteta je 10 000 ljudi na sat. Autobusom smo se spustili s Pohorja da bi došli do obronka koji se zove "Zlati Grič". Tu se nalazi 80 hektara vinograda raznih sorti kao: laški rizling, renski rizling, chardonnay, beli pinot, traminec i drugi. Također, ovdje je 80 hektara voćnjaka s više sorata jabuka. U ugostiteljskom objektu (Vinotoč v, škalcah) smo ručali, i uz pjesmu i razgovore završio je ovaj lijep boravak u Sloveniji. Na kraju je izrečena zahvalnost sponzoru iz S. C. Celje inž. Šoster Dani, kao i glavnom organizatoru inž. Milanu Dečku. Rudolf Tomek, dipl. inž. 456 |