DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i opskrbe, u kojem je i Glavna direkcija za šume, objavila je sljedeći oglas: "Mladi od 18 do 26 godina, koji želite raditi u šumarstvu, osposobite se na jednoj od ovih škola za kvalificirane radnike u šumarstvu 1 godina, za gospodarenje šumama 2 godine za trgovinu drvom 2 godine." Dodajemo, da u Francuskoj pretežu mali ili srednje veliki šumski posjedi, pa je ovo i poziv šumoposjed- nicima za stručnu izobrazbu, a list Forets de France je prvenstveno i namijenjen šumoposjednicima. U glavnom gradu Južnoafričke Republike Pre- toriji od 4. do 7. lipnja 1996. godine održanje skup 70 eksperata iz 45 zemalja na razradi Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u cilju pomoći Međuvladi- nom odboru za šume. Eksperti su potvrdili da prorje- đivanje šuma na velikim prostorima uzima toliko maha da postaje opasnost za gospodarstvo, društvo, okoliš i kulturu na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini. Kako i mjesto skupa potvrđuje, radi se prvenstveno o šumama ekvatorijalnog pojasa. Stoga je potrebno uspostaviti i održavati trajnu šumu pa nacionalne vlade trebaju poduzeti mjere koje će jamčiti gospodarenje na načelu potrajnosti. Uz osiguranje makroekonomskih uvjeta treba osigurati i okvire za povoljno investiranje u gospodarenju trajnom šumom. Sredstva, koja su potrebna za osiguranje takvog gospodarenja, a koja se dobivaju iz Fonda javne pomoći za razvoj i donatora, treba najracionalnije koristiti, a za ohrabrenje privatnih šumoposjednika treba prilagoditi zakonske odredbe. Zaključci ovog skupa objavljeni su pod nazivom Pretorijanska deklaracija. Iz Forets de France N° 5 1997. godine Početkom srpnja 1997. godine (3-6.7. 1997.) u stručnoj posjeti Hrvatskoj bili su predsjednik Njemačkog šumarskog društva (8.000 članova) dr. Wolfgang Dertz i potpredsjednik inž. Hans-Jürgen Wegener. Želja imje bila upoznati se s hrvatskim nizinskim (jednodobnim), planinskim (prebornim) i mediteranskim šumama, te razgledati glavni grad Zagreb (dr. Dertz je bio prvi puta u Hrvatskoj). Dakle, puno želja a malo vremena. U U arboretumu b. Srednje šumarske škole za krš u Splitu, jedno, oko 45 godina staro stablo lemprike (Viburnum tinus L.) postiglo je visinu oko 10 m a promjer na 1,30 oko 35 cm. Ovo bilježimo stoga, što u Šumarskoj enciklopediji (II, izdanje, 2. knjiga, 104. stranica) stoji da je lemprika "vazda zelen, do 3 m visok grm", što može biti točno ako "raste na kamenim tlima vapnenca i dolomita". Sjeme na tom stablu dozrijeva krajem lipnja i najbolje gaje odmah sijati (i bez skidanja usplođa). Jedne godine ponik je bio gotovo stopostotni, ali sljedeće godine oko 10%. Prema tome za konačni podatak o klijavosti sjemena treba provesti višegodišnje pokusne sjetve. O. Piškorić _J O stanju šumarstva u Skandinaviji Alf Skeppstedt u Oesterreichiche Forstzeitung br. 3/1997. izvješćuje da prvi podaci za 1996. godinu pokazuju kako nije bila ni loša ni dobra pa su stoga i očekivanja za 1997. godinu mutna. Poboljšanje se može očekivati samo onda ako će se uspostaviti ravnoteža između ponude i potražnje. Cijene će ovisiti o opskrbi pilana oblovinom time da će se manjvrijedni sortimenti moći teško prodati. Neke pilane uvoze oblovinu iz Baltičkih zemalja i iz Rusije jer su transportni troškovi tako niski, da su zanemarivi. Tržište celuloze u sve tri zemlje, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj malo se poboljšalo time daje u Norveškoj stabilno i nema naznaka, da bi se moglo pogoršati. O. Piškorić U dogovoru s direktorom "Hrvatskih šuma", Anđelkom Serdarušićem, dipl. inž. šum. i uz njegovu potporu, zajedno s kolegama dipl. inž. šum. Milanom Butko- vićem, Tomislavom Starčevićem, Đurom Kauzlarićem (za područje U. Š. Bjelovar-jednodobne nizinske šu- me-šumarija Vrbovec), Krunoslavom Pupićem, Josipom Malnarom (za područje U. Š. Delnice - planinske- preborne šume) i Marinom Čeperićem, (za područje U. IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA VODSTVO NJEMAČKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA U POSJETI HRVATSKOJ 453 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Š. Senj - priobalne-mediteranske šume), sačinili smo program, za koji smo vjerovali da će zadovoljiti stručnu znatiželju naših gostiju. 15-minutni predah i osvježenje tijekom zgusnutog stručnog programa u Šumariji Vrbovec Zajedno s prof. dr. Branimirom Prpićcm, mr. Josipom Dundovićem, prof. Renatom Barac i gostima, krenuli smo 3. srpnja za Vrbovec, gdje su nas kolege na čelu s inženjerima Tomislavom Starčevićem, Mijom Ko- vačevićem i Željkom Gubijanom upoznali s problemima gospodarenja nizinskim šumama: padom režima podzemnih voda (g. j. Sikava) koje prijeti sušenjem hrasta lužnjaka; nemogućnostima prirodne obnove i potrebom unašanja žira (800 kg/ha kako kaže inž. Nada Kučan); nestankom brijesta, čiji je značajan udio u mješovitoj sastojini trebalo nadomjestiti. Područje Šumarije Fužine - rasprava o propadanju šuma Obilaskom jedne sječine, saznali smo da lm3 hrastovog furnirskog trupca kod nas ima prodajnu cijenu (600 DEM) pet puta manju (3.000 DEM) od istog u Njemačkoj; daje dnevnica radnika u njezi šuma (70 kn - oko 20 DEM) dva i pol puta manja (50 DEM) od satnice njemačkog radnika za isti posao (tu ipak moramo reći da je to brutto satnica). Naravno da su domaćini pokazali gostima i najljepše sastojine hrasta lužnjaka, kojima su isti bili oduševljeni. Šumarija Prezid, preborne šume Gorskog kotara (ispod lovačke kuće u Škodovniku) Sljedećeg dana put nas vodi u Gorski kotar, gdje nam se na vidikovcu s terase Turističke kućice iznad Vrbovskog, pridružuje predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić. U sunčano jutro pružao se krasan panoramski pogled na Vrbovsko i okolicu sve do Kleka i Mirkovice. Uz kratko zaustavljanje u Zalesini na NPŠO Šumarskog fakulteta, krećemo prema g. j. Brloško, šumarija Fužine, gdje nas je dočekao Krunoslav Pupić dipl. inž. šum., upravitelj U. Š. Delnice s kompletnom ekipom Uprave šuma i šumarije Fužine. Tu, gdje je uz g. j. "Spičunak" najizrazitije sušenje jele, raspravljalo se o problemu umiranja šuma, uz informacije domaćina i razmjenu stručnih mišljenja. Nakon domjenka, u lovačkoj kući u Lipovači, s inž. Josipom Malnarom krećemo prema šumarijama Gerovo, Tršće i Prezid, gdje goste upravitelji odnosnih šumarija, dipl. inženjeri Josip Malnar, Miljenko Čop i Marijan Malnar upoznaju s radom kao i najljepšim prebornim šumama u Hrvatskoj. Lovačka kuca u Škodovniku Na pokusnim plohama, prof. dr. sc. S. Matić izložio je gostima rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja na ovom području. Pogled na šumu s lovačke kuće u Škodovniku bio je još jedan u nizu prekrasnih doživljaja tijekom dana. Sutradan po kiši, koja nam je prijetila pokvariti "jadranski doživljaj" krećemo za Senj, gdje su nas do- 454 |