DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 114     <-- 114 -->        PDF

pravaca mjerljivog metričkim znamenkama. Sve ostalo,
što bi nekoga trebalo podsjetiti na nedavnu prošlost
potrebno je zaboraviti, tako nam naređuje prijelazni upravitelj
Jaques Paul Klein u ime svjetske politike. Veći i
jači su uvijek bili pametniji (?), - malim narodima ostaje
pomirenje i praštanje?


Ponovno na Vemeljskom Dunavcu. Nekoliko kilometara
nizvodno je rijeka Dunav, buduća granica između
R. Hrvatske i SR Jugoslavije (odnosno Srbije).


A stoje realnost trenutka najbolje svjedoči izvadak


iz jednoga izvješća upućenog "Kod većine Srba,


bivših djelatnika "Hrvatskih šuma" zapaža se neko pomirljivo
raspoloženje. Potpisnici Pisma sporazuma
svjesni su teškoća koje će uslijediti. Mnogi Hrvati koji
se vraćaju na poslove u baranjske šume, izgubili su svoju
imovinu, poneki brata, sestru, muža, sina ili roditelja.
Sada im "nepoznati" pljačkaju preostalu imovinu, skidaju
vrata, prozore i odnose crijep s kuća. Tko li će te
nesretne ljude obuzdati u jadu i mržnji?


Šumske ceste su razrovane, prosjeke su zarasle u ši-
pražje, čeke istrunule, lovačke kuće i dvorac su opljačkani.
Jelenska divljač je u pojedinim revirima istreblje-


na. U okolici Vemeljskog dunavca odjekuju eksplozije
eksplozivnih naprava kojima ribokradice love ribu.
Kod svake detonacije s Kopačkog jezera dižu se jata
kormorana, čaplji i drugih močvarica. Iz šume se traktorskim
prikolicama odvozi ogrijevno drvo. U neke
šumske revire nije moguće otići, jer su sjekači naoružani
kaljašnikovima i nedozvoljavaju pristup. Na drugoj
strani općinski načelnik odlučio je nasilno preseliti općinu
u zgradu "Hrvatskih šuma" i otjerati "Jelenovce".
Njemu su svi djelatnici "Hrvatskih šuma" "Jelenovci",
bez obzira na kojoj su strani bili tijekom rata i pod čijom
su se zastavom borili. HAZU na nagovor profesora
Pedagoškog fakulteta inicirala je preimenovanje Parka
prirode u Nacionalni park, i njemu smetaju "Jelenovci",
iako je više od 20 godina živio s njima. Čudno neko
osvješćenje za dobrobit hrvatske Baranje. To je zbilja
ovoga trenutka.


Bože, očuvaj nas dobrohotnosti svjetske politike,
bratstva i jedinstva, nerada i lopovluka, (akademske)
nepromišljenosti i opće gluposti, podari ovom kraju duhovni
mir.


Darko Getz


U NEKOLIKO REDAKA


"Iz Gozdarskog vestnika"


—I Triglavski nacionalni park u Šumarskoj enciklopediji,
II. izdanje, iskazan je na temelju Zakona iz
1961. godine s 2000 ha površine. Međutim zakonom iz
1981. godine proširenje na područje površine 84.805
ha. To je, čitamo u Gozdarskom vestniku 1996. str. 160,
4% površine države Slovenije i praktički obuhvaća cijele
Julijske Alpe u Sloveniji. Šumske površine zauzimaju
56.337 ha ili 67% Nacionalnog parka. Od ukupne
šumske površine izdvojeno je 9.950 ha zone alpskih grmova,
10.802 ha zaraslih seljačkih posjeda, 8.243 ha
trajno zaštićenih površina i 1.014 ha devet šumskih rezervata.


Vrijednost izvoza drva i drvnih proizvoda iz
Austrije u 1995. godini iznosila je 65,2 milijarde
austrijskih šilinga (oko 32,5 milijarde kuna) a uvoz
42,4 milijarde šilinga. Pojedinačno sudjeluje


Papir, karton i kaša
Pokućstvo od drva
Poluprerađeno drvo
Ploče iverice i vlaknatice


Izvoz Uvoz


36,6 15,1


4.0 7,2


2.1 5,9
4,4 1,1


Neobrađeno drvo i piljena građa 18,1
u milijardama austrijskih šilinga.


13,1


Na BOKU-u (Univerzitet für Bodenkultur
Wien), na kojem je i studij šumarstva, 60% studenata
djelomično ili u potpunosti studira o trošku roditelja, a
40% njih se financira od vlastitih prihoda. Oko 30%


studenata uživa i stipendije BOKU-a.


U Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta
postavio je zahtjev svojim članicama za povećanjem
korišćenja biomase za proizvodnju energije. Povećanje
bi od sadašnjeg udjela trebalo iznositi od 3% na
10% u 2010. godini, a 20% u 2025. godini.


U biomasu kao sirovinu za proizvodnju energije
spada i drvo. Kako za tu svrhu nisu potrebna dobra tehnička
svojstva, a ni jače dimenzije može se proizvoditi
i intenzivnim uzgojem. Tako u Švedskoj već postoje
plantaže za proizvodnju tog sortimenta. Jedan način uzgoja
sastojina s intenzivnim agrotehničkim mjerama je
i ekspresna šuma inž. Dimitrija Afanasij a. Prema
njegovom izvješću objavljenom u Šumarskom listu
1939. godine br. 7., dvogodišnja stabalca hrasta, jasena,
i lipe postigla su visinu od preko 2 m, a ariša i bagrema i
preko 4 m. Dakako da za biomasu prvotno visoki uzgoj
treba pretvoriti u niski, jer je broj izdanaka iz panja, pa i
žilja, višestruki u odnosu na posječeno stabalce.


Iz Österreichische Forstzeitung N° 6.


452