DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 111 <-- 111 --> PDF |
AKTUALNO ZAPOČEO JE PROCES MIRNE REINTEGRACIJE LOVNO-SUMSKOG PODRUČJA BARANJE U USTAVNO-PRAVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE (Foto - reportaža mr. se. Darka Getza) Pod naslovom "REINTEGRIRANO 50 TISUĆA HEKTARA ŠUMA", novinar D. Grizelj je u Glasu Slavonije jezikom suhe novinske faktografije opisao potpisivanje PISMA SPORAZUMA između Javnog poduzeća "Hrvatske šume", Nacionalnog parka "Jelen" i "Srijemske šume", piše: "Vukovar - Potpisivanjem Pisma sporazuma između "Hrvatske šume", Nacionalnog parka "Jelen" i "Srijemskih šuma", koje su obavili Josip Papp, pomoćnik direktora "Hrvatskih šuma" i koordinator za reintegraciju javnih poduzeća, Miloš Vojnović, predsjednik srpskog Zajedničkog vijeća općina i Souren Serayderian, zamjenik Prijelaznog upravitelja hrvatskog Podunavlja, a u nazočnosti dr. Ivana Majdaka, savjetnika predsjednika Vlade RH, predstavnika Uprave šuma Vinkovci i Osijek, kao i predstavnika Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. U srijedu su u Vukovaru završeni četveromje- sečni intenzivni pregovori oko reintegracije šuma i šumskih poduzeća na području pod privremenom upravom UNTAES-a u jedinstveni sustav "Hrvatskih šuma". Tim je činom približno 50 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta, kao i šest šumarija na prostoru hrvatskog Podunavlja, nakon šest godina ponovno postalo sastavni dio hrvatskog javnog poduzeća". Drugi dan nakon potpisivanja Pisma sporazuma pristupilo se realizaciji potpisanog dogovora. Trebalo je na pročelju staroga dvorca u Bilju postaviti znakovlje "HRVATSKIH ŠUMA". Prelazimo rijeku Dravu i zaustavljamo se kod bivše "Jugopetrolove" benzinske crpke. Dečki iz policije zapisuju broj našeg automobila i usput pitaju za razlog odlaska u Baranju. Mole nas da ih fotografiramo, za uspomenu. No,, što će biti ako se reporter ne vrati iz Baranje? Neka blaga nelagoda uvlači nam se pod kožu. Ožiljci rata i sve one strašne nuspojave oživljavaju u našem sjećanju. Neodlučna je i ekipa RTV iz Zagreba. Radi sigurnosti očekuju osiguranje UNTAES-a. Na cesti smo koja vodi ravno prema selu Bilje. Davne 1777. godine izgrađena je po nalogu carice Marije Terezije. Za nekoliko minuta stižemo na check point UNTAES-a koji se nalazi neposredno uz glasovitu baranjsku krčmu ČINGI-LINGI-ČARDU. Zastaje- mo. Ovaj puta "proboj" prema Baranji je znatno teži. Pokušavamo objasniti značenje Pisma sporazuma no 449 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 112 <-- 112 --> PDF |
časnik UNTAES-a, inače simpatični Pakistanac, je neumoljiv. Traži propusnicu koja se ne može dobiti bez najave od najmanje osam sati ranije. U pomoć nam priskače pripadnik TPF POLICIJE i nešto objašnjava dežurnom časniku. Upalilo je, brklja se podiže i mi ulazimo (na svoju) ruku u zonu povećanog rizika. Čingi-Lingi-Čarda. Od početka 18. stoljeća zborište baranjskih razbojnika koji su pljačkali slučajne namjernike putnike i trgovce. Donedavno se na ulaznim vratima nalazilo "izvorno" (?) zvonce koje je trebalo upozoriti razbojnika na opasnost. Kada bi se oglasilo svojim poznatim cingi-lingi-cingi (otuda ime krčmi) razbojnici 450 bi poskakali od stola, ostavili karte, novac i kroz prozore strugnuli u gusti mrak kopačevske močvare. Bio je to znak dolaska Carske ophodnje. Za mnoge je zvuk zvonca došao prekasno. Mnogi bi banditi uljuljani u snagu svojeg oružja, svoj pijani monolog završili u zatvoru osječke Tvrđe, a odavde je vodio samo jedan put kod - suca i na stratište. Stari "Čingoš" je urastao u korov i gotovo je srušen. Ispred njega na starom parkiralištu oživio je neki novi s nepoznatim "konobarima" i "šefom sale" (?). S tim nelagodnim mislima i nedavnim ratnim zbivanjima približili smo se dvorcu u Bilju koji je prije 280 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 113 <-- 113 --> PDF |
godina dao izgraditi princ i vojskovođa carske i kraljevske vojske Eugen Franjo Savojski za potrebe svoje administracije i oružnika koji su trebali čuvati Beljski veleposjed. Ispred dvorca dočekao nas je inženjer Jeremi- ja Ilić i domar Mlado s električnom bušilicom pod rukom. Sve je bilo spremno za postavljanje službenih oznaka "Hrvatskih šuma". Uz manje neprilike prigodom traženja odgovarajućeg "šrafcigera", znamenje "Hrvatskih šuma" je postavljeno. Tako je i službano započeo proces mirne reintegracije lovno-šumskog prostora Baranje u ustavno- pravni sustav Republike Hrvatske. Zajednički "reintegracijski" snimak dojučerašnjih neprijatelja. Netko će pitati tko je to na slici? Nije važ no. Ostaje nedorečeno pitanje, hoće li taj reintegracijski život Srba, opterećen iskrivljenom povijesti i osjećajem veće vrijednosti, biti moguć s Hrvatima i ostalim nacionalistima na tlu Baranje na jedan razuman civilizacijski "mitteleuropski" način? Odgovor će dati vrijeme koje dolazi. Povijesna simbolika. Na zidu znamenje "Hrvatskih šuma". U uglu svake ploče hrvatski grb, a iznad njega srpska zastava i zastava bivšeg Lovno-šumskog gazdinstva "Jelen", odnosno (Martićevog) Nacionalnog parka "Jelen". Za pragmatičara je ova fotografija stvar ugovorenog Sporazuma, za matematičara ishodište 451 |