DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 110     <-- 110 -->        PDF

150 godina Hrvatskoga šumarskog društva


Svečanost u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 9. listopada 1996. godine


S pitanjem "koliko nam je zapravo blizu a koliko
daleko Hrvatska" počinje članak o proslavi 150-obljet-
nice Hrvatskoga šumarskog društva, H.-J. Wegenera.
Bliza je bila kao sastavni dio bivše Austro-ugarske
Monarhije, a daleko otkako se našla u vladajućem socijalizmu
sve do izlaska iz veze s balkanskom Srbijom.


Pod ovim je naslovom Hans-Jürgen Wegener, pod-
predsjednik Njemačkoga šumarskog društva, u ime kojega
je bio na proslavi 150-e obljetnice Hrvatskoga
šumarskog društva 1996. godine. U njemačkom časopisu
Forst und Holz od 10. II. 1997. godine, o proslavi
je uz ostalo napisao sljedeće:


Koliko nam je zapravo daleko ili blizu Hrvatska?
Prije 150 godina bila je jedna od krunskih zemalja
Austro-ugarske Monarhije. Tamo se govorilo hrvatsko-
srpski, ali do polovice našega stoljeća, također mnogo i
njemački. Uporaba njemačkog jezika u austrijsko doba
nije imala ništa s "germanizacijom", već je to zahtijevalo
jedinstvo Habsburškog carstva. 1846. godine nastalo
je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo kao Odsjek
11 članova 1841. godine osnovanog Općeg gospodarskog
društva. Također se i u susjednim zemljama 1848.
godine osnivaju šumarska društva: Austrijsko, Češko i
Moravsko-šlesko. U Austro-ugarskoj Monarhiji šumarska
društva podigla su šumarstvo na visoki stupanj.
Ostale su mnoge tradicionalne i duhovne veze. Primje-
nimo li to mjerilo, Hrvatska je blizu, ali možemo izabrati
i drugo. To je granična linija desetljećima vlada-
jućeg socijalizma i tek nedavni izlazak iz veza s balkanskom
Srbijom.


"Pravi dojam doživjeli smo prije podne 9. listopada
u Hrvatskom narodnom kazalištu (koje je u nazočnosti
cara Franje Josipa otvoreno 1895. godine)". Svečano
odjeveno društvo, bez i jedne šumarske uniforme, sastalo
se povodom 150-e godišnjice osnivanja Hrvatskoga
šumarskog društva i 120-e godišnjice izlaženja
Šumarskog lista. Golema pozornička slika naivne
umjetnosti, bez ukrasnog stabla, lovačkih rogova ili jesenjeg
cvijeća, s nacionalnom zastavom. Nakon nacionalne
himne svečanost je otvorio predsjednik prof,
dr. Slavko Matić, a nakon iskazane počasti za 8000
pog; lulih slijedili su pozdravi ministra i gostiju iz
Bosne, Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađarske. Nakon
referata u čast oba jubilarca (Šumarskoga društva i
Šumarskoga lista) slijedilo je pjevanje četiriju opernih
pjevača, zatim folklorni dio šumarskih službenika i radnika,
koncert grupe gitarista i mandolinista, a borbene i
nacionalne pjesme, koje su u doba komunizma bile zabranjene,
pjevali su svi nazočni. Nije se trebala razumjeti
ni jedna riječ, ali su se razumjeli nacionalni os


jećaji. Rat je duboko ušao u dušu naših kolega. Priredbu
je vodila izvanredno odjevena voditeljica, koja odlično
vlada hrvatskim i njemačkim jezikom. Nakon završetka
programa priređen je domjenak u foajeu kazališta."


Autor je zabilježio predstavljanje monografija i bibliografiju
u Etnografskom muzeju, gdje je održana i
likovna izložba šumara, kao i mala lovačka izložba.
Sljedeća dva dana, 10. i 11. listopada, na Sumarskome
fakultetu zagrebačkog Sveučilišta održano je stotinjak
znanstvenih predavanja.


U postotnim odnosima dani su podaci o hrvatskim
šumama po vrsti drveća, načinu uzgoja i vlasništva, uz
zaključak da su smjernice gospodarenja potrajnost,
prirodni način gospodarenja i pretvaranja niskih u visoke
šume. Velika briga hrvatskoga šumarstva je
slabljenje vitalnosti šuma uslijed škodljivih emisija a u
nizinskim područjima gradnja akumulacijskih jezera,
dok je nedostatna i zastarjela drvna industrija u novčanoj
oskudici, nezadovoljna prosuđivanjem državnih
prioriteta.


200-ta godišnjica prvog šumarskog lista. Po H.


Ki 11 i an- u (Oestrereichisches Forstbiographisches
Lexikon, Wien, 1994.) u Waltershausen-u 1997. godine
počeo je izlaziti časopis Diana oder Gesellschaftsschrif
für Erweiterung und Berichtigung der Natur-, Forst-
und Jagdkunde (Diana - društveni časopis za proširenje
i ispravljanja znanja o prirodi, šumi i lovu). Izašla su
još dva godišta, drugo 1801., a treće 1805. Dakle u
ovoj, 1997., godini bilježimo 200 godina od pojave prvog
časopisa u kojem se obrađuje šuma kao osnovica
šumarstva, ali i priroda i lovstvo. Četrnaest godina kasnije
tj. 1811. u Pragu počinje izlaziti časopis
Oekonomische Neuigkaisten und Verhandlungen
(Privredne novine i rasprave), koji izlazi do 1850. godine.
U podnaslovu stoji daje to časopis za sve grane
poljoprivrede i domaćinstva te šumarstva i lovstva u
Austrijskom carstvu. Dakle ni taj nije čisto šumarski ili
šumarsko-lovački časopis. Takav se pojavio također u
Pragu, 1824. godine pod naslovom Der aufmersame
Forstmann oder Das Neueste und Bemarkenswerteste
aus dem Forst- und Jagdfache (Pozoran šumar ili
Najnovije i najuočljivije u šumarskoj i lovnoj struci).
Časopis je izlazio sedam godina tj. do 1831.


Dodajemo, daje u francuskoj prvi šumarski časopis
izašao 1842. godine pod naslovom Annates forestieres,
koji pod naslovom Revue forestiere frangaise neprekidno
izlazi do danas (v. Š. list 1992. str. 484). U istom de-
setogodištu, 1847. godine, izašao je i prvi hrvatski šumarski
časopis - trudovi Odseka šumarskoga za Her-
vatsku i Slavoniu.


448