DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 107 <-- 107 --> PDF |
žan, Balinovac i Zavižanska - Velika - kosa) čini specijalni botanički rezervat (50 ha Vrt + 68 ha Rezervat = 118 ha - prema odluci Skupštine općine Senj 1971. godine i upisan pod br. 663 u registar zaštićenih objekata prirode prema rješenju Zavoda 1973. godine) Nalazi se u gosp. jedinici "Zavižan" u 50. odjelu (odsjek 50 a). U uvalama i na kamenitim dijelovima dolazi smreka, a na vrhovima klekovina bukve i bora krivulja. Ukupna drvna masa u odsjeku 50a iznosi 4.740 m3 (131 mVha), a od toga 2.068 m3 (57 mVha) smreke i 2.672 m3 (74 mVha) bukve. Srednji prsni promjer je 34 cm za smreku i 15 cm za bukvu, s 1.375 stabala/ha bukve i 89 smreke uz godišnji tečajni prirast od 2.97 mVha (2.09 mVha bukve i 0.88 mVha smreke). Geološka podloga: pretežno vapnenci, a manjim dijelom dolomiti različitih starosti. Tla: planinska crnica na vapnencu, planinska crnica sa sirovim humusom, crnica na vapnencu sa sirovim humusom, postsmeđa crnica na vapnencu, smeđe tlo na vapnencu i ilimerizirano tlo na reliktnoj glini povrh vapnenca. Klima: prema Köpenovoj i Thorntwaitovoj klasifikaciji (iznad 1200 m) hladno-snježna uz obilne oborine (1.880 mm), dugotrajni snježni pokrivač (sred. 171 dan) sred. god. temperatura 3.5°C (srpanj 12.2 °C, veljača -4.3°C; max. 27.6°C i min. -24.5°C) Q Biljni pokrivač: do sada je na Velebitu popisano 2.250 samoniklih biljnih vrsta, od čega 900 njih predstavlja njegovo najznačajnije raslinstvo (broj biljnih vrsta na Velebitu je dva i pol puta veći nego u cijeloj V Britaniji). U području Vrta i Rezervata zastupljeno je 15 različitih vegetacijskih tipova s klimatskozonskim šumskim zajednicama: - Klekovina bora krivulja (Lonicero - Pinetum - mughi Horv.) - pretplaninska šuma bukve (Homogyno alpinae - Fagetum Horv.) s tipičnim facijesom i facijesom klekovine bukve. Uz ove šumske zajednice razvijene su i lokalne šumske zajednice (njih 13). Šumske i travnjačke zajednice najrasprostranjeniji su tipovi predplaninskih predjela Velebita, gdje visoke šume dosižu svoju gornju granicu. U Modrić docu, izrazitom mrazištu, javlja se obrat rasporeda vegetacije (inverzija). U nastavku teksta autor detaljno opisuje stručne i tehničke poslove u Vrtu (smještajni prostor, kružni put naokolo Balinovačke ponikve oko 600 m i dr.), gospodarenje i način financiranja Vrta, popularizaciju i promidžbu Vrta, te buduće zadatke (službena potvrda vlasništva nad Vrtom, iz čega proizlaze i obveze poduzeća i ljudi, nastavak rada oko novounesenih i autoktonih biljnih vrsta, nastavak svih stručnih i tehničkih poslova, bolja oprema promidžbenim materijalom, katalogiza- cija inventara flore, kompletiranje priručne stručne knjižnice, dovod struje u kućicu, te nastavak daljnjih faunističkih i ekoloških istraživanja, organiziranje izložbe posvećenu Vrtu i Rezervatu i si.) Milan Krmpotić dipt. inž. šum. Na kraju je inž. Krmpotić pozvao sve koji su to željeli, da u kratkoj šetnji kružnom stazom oko Balinovačke ponikve razgledaju Vrt. Nakon obilaska Vrta, uz malu zakusku u planinarskom domu na Vučjaku i uz meteorologa gosp. Dragu Vukušića, koji nam je kratko predstavio meterološku postaju na Zavižanu, sa šeret- skim osmjehom i napomenom "da osjetite bar malo kako je to živjeti u oblacima", sredinom popodneva krenuli smo put Krasna. Unatoč jutrošnjih +11, ima i "toplokrvnih" (Fotografije: H. Jakovac) Uz brižno pripremljen zajednički objed i srdačnost domaćina te tamburicu i pjesmu pao je i mrak. Duljina puta i sutrašnji radni dan, uvjetovali su prerani rastanak, no svi nazočni vjerujemo otišli su kućama zadovoljni što su bili nazočni ovoj proslavi, te zaživjeli ostvarenje još jedne plemenite ideje i djela nemirnog uma a marnih ruku čovjeka. H. Jakovac, dipl. inž. šum. 445 |