DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 107     <-- 107 -->        PDF

žan, Balinovac i Zavižanska - Velika - kosa) čini specijalni
botanički rezervat (50 ha Vrt + 68 ha Rezervat =
118 ha - prema odluci Skupštine općine Senj 1971. godine
i upisan pod br. 663 u registar zaštićenih objekata
prirode prema rješenju Zavoda 1973. godine)


Nalazi se u gosp. jedinici "Zavižan" u 50. odjelu
(odsjek 50 a). U uvalama i na kamenitim dijelovima
dolazi smreka, a na vrhovima klekovina bukve i bora
krivulja. Ukupna drvna masa u odsjeku 50a iznosi
4.740 m3 (131 mVha), a od toga 2.068 m3 (57 mVha)
smreke i 2.672 m3 (74 mVha) bukve. Srednji prsni
promjer je 34 cm za smreku i 15 cm za bukvu, s 1.375
stabala/ha bukve i 89 smreke uz godišnji tečajni prirast
od 2.97 mVha (2.09 mVha bukve i 0.88 mVha smreke).


Geološka podloga: pretežno vapnenci, a manjim
dijelom dolomiti različitih starosti.


Tla: planinska crnica na vapnencu, planinska crnica
sa sirovim humusom, crnica na vapnencu sa sirovim
humusom, postsmeđa crnica na vapnencu, smeđe
tlo na vapnencu i ilimerizirano tlo na reliktnoj glini povrh
vapnenca.


Klima: prema Köpenovoj i Thorntwaitovoj klasifikaciji
(iznad 1200 m) hladno-snježna uz obilne oborine
(1.880 mm), dugotrajni snježni pokrivač (sred. 171
dan) sred. god. temperatura 3.5°C (srpanj 12.2 °C, veljača
-4.3°C; max. 27.6°C i min. -24.5°C)


Q Biljni pokrivač: do sada je na Velebitu popisano
2.250 samoniklih biljnih vrsta, od čega 900 njih predstavlja
njegovo najznačajnije raslinstvo (broj biljnih
vrsta na Velebitu je dva i pol puta veći nego u cijeloj V
Britaniji). U području Vrta i Rezervata zastupljeno je
15 različitih vegetacijskih tipova s klimatskozonskim
šumskim zajednicama:


- Klekovina bora krivulja (Lonicero - Pinetum -
mughi Horv.)


- pretplaninska šuma bukve (Homogyno alpinae -
Fagetum Horv.) s tipičnim facijesom i facijesom
klekovine bukve.


Uz ove šumske zajednice razvijene su i lokalne
šumske zajednice (njih 13). Šumske i travnjačke zajednice
najrasprostranjeniji su tipovi predplaninskih predjela
Velebita, gdje visoke šume dosižu svoju gornju
granicu. U Modrić docu, izrazitom mrazištu, javlja se
obrat rasporeda vegetacije (inverzija).


U nastavku teksta autor detaljno opisuje stručne i
tehničke poslove u Vrtu (smještajni prostor, kružni put
naokolo Balinovačke ponikve oko 600 m i dr.), gospodarenje
i način financiranja Vrta, popularizaciju i promidžbu
Vrta, te buduće zadatke (službena potvrda vlasništva
nad Vrtom, iz čega proizlaze i obveze poduzeća
i ljudi, nastavak rada oko novounesenih i autoktonih
biljnih vrsta, nastavak svih stručnih i tehničkih poslova,
bolja oprema promidžbenim materijalom, katalogiza-
cija inventara flore, kompletiranje priručne stručne


knjižnice, dovod struje u kućicu, te nastavak daljnjih
faunističkih i ekoloških istraživanja, organiziranje izložbe
posvećenu Vrtu i Rezervatu i si.)


Milan Krmpotić dipt. inž. šum.


Na kraju je inž. Krmpotić pozvao sve koji su to željeli,
da u kratkoj šetnji kružnom stazom oko Balinovačke
ponikve razgledaju Vrt. Nakon obilaska Vrta,
uz malu zakusku u planinarskom domu na Vučjaku i uz
meteorologa gosp. Dragu Vukušića, koji nam je kratko
predstavio meterološku postaju na Zavižanu, sa šeret-
skim osmjehom i napomenom "da osjetite bar malo kako
je to živjeti u oblacima", sredinom popodneva krenuli
smo put Krasna.


Unatoč jutrošnjih +11, ima i "toplokrvnih"


(Fotografije: H. Jakovac)


Uz brižno pripremljen zajednički objed i srdačnost
domaćina te tamburicu i pjesmu pao je i mrak. Duljina
puta i sutrašnji radni dan, uvjetovali su prerani rastanak,
no svi nazočni vjerujemo otišli su kućama zadovoljni
što su bili nazočni ovoj proslavi, te zaživjeli ostvarenje
još jedne plemenite ideje i djela nemirnog uma
a marnih ruku čovjeka.


H. Jakovac, dipl. inž. šum.


445