DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 104 <-- 104 --> PDF |
MUSIK UND WALD H. Schmidt - Vogt Freiburg 1996 U ovoj je knjizi autorica H. Schmidt - Vogt povezanost šume i glazbe obradila u dvije teme. Prva je prikaz glazbenih kompozicija s motivima drveća ili šume, a druga tema su pojedine vrste glazbenih instrumenata kojima je i drvo sastavni dio. Prikaz glazbenih kompozicija počinje s Minnesän- gerima XII. stoljeća, a nastavlja s kompozitorima Hay- dnom (XVIII. stoljeće) te Orfom i Schönbergom (XX. stoljeće), njemačkog jezičnog područja. Slijede kompozitori iz drugih europskih zemalja kao npr. B. Smetana s klavirskom kompozicijom "U šumi", te kompozitori izvan europskoih zemalja. U posebnom poglavlju prikazane su kompozicije s ptičjim pjevom. U drugom dijelu obrađene su vrste drva koje se koriste za izradu glazbenih instrumenata, kako europskih tako i izvaneuropskih, egzota, a na prvom mjestu je rezonantna smrekovina (Picea alba Karst.). U završnom dijelu knjige H. Schmidt- Vogt, koja je šumarski stručnjak, navodi neke uzgojne i zaštitne mjere za sastojine rezonantnog drva ukoliko im prijeti opasnosti zbog oštećenja i propadanja šume. Izdavač knjige je poduzeće Rombach GmbH, Freiburg, opsega 215 stranica, a cijena je 78 DM. O. Piškorić OBLJETNICE 30-ta obljetnica Velebitskog botaničkog vrta Velebitska degenija znak Vrta U Modrić docu na Zavižanu 28. kolovoza 1997. godine proslavljena je 30-ta obljetnica osnutka Velebitskog botaničkog vrta. Organizator proslave bile su "Hrvatske šume", p. o. Zagreb, pokrovitelj generalni direktor tvrtke Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., a domaćin Uprava šuma Senj, na čelu s upraviteljem Marinom Čeperićem, dipl. inž. šum. U ime Organizacijskog odbora, Milan Krmpotić dipl. inž. šum. (i predsjednik Šumarskog društva Senj), posebno je pozdravio: pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva prof. dr. sc. Stanislava Severa, članove U. O. "Hrvatskih šuma" dipl. inženjere Đuru Kauzlarića, Antuna Sobo i Stjepana Lončara, članove stručnog kolegija "Hrvatskih šuma" na čelu s pokroviteljem generalnim direktorom Anđelkom Serda- rušićem, dipl. inž. šum. (prethodno je istog dana u U. S. Senj održan redoviti mjesečni sastanak stručnog kolegija "H. S."), dr. Davora Biondića, predsjednika grad- Skupu se obratio s nekoliko prigodnih riječi pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva prof. dr. sc. Stanislav Sever 442 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 105 <-- 105 --> PDF |
skog vijeća grada Senja, prof. Ivana Bralića iz Ministarstva kulture i športa, dr. se. Josu Gračana, ravnatelja Šumarskog instituta Jastrebarsko, prof. dr. sc. Marijana Pribanića, dekana Farmaceutskog fakulteta, Povjerenstvo Velebitskog botaničkog vrta na čelu s prof, dr. sc. Milanom Glavašem, prof. dr. se. Ivu Dekanica, dugogodišnjeg predsjednika Komisije za radove u Vrtu, kustosa u gradskom muzeju Senj g. Antu Glavičica, tajnika HŠD-a Hranislava Jakovca, dipl. inž. šum., predstavnike javnih glasila, a zatim sve ostale nazočne. U ime domaćina prigodnim se riječima skupu obratio upravitelj U. Š. Senj, Marin Ceperić, dipl. inž. šum., u ime organizatora pokrovitelj proslave direktor Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva pomoćnik ministra prof. dr. sc. Stanislav Sever i u ime Farmaceutskog fakulteta, dekan, prof. dr. sc. Marijan Pribanić. Pozdravna riječ pokrovitelja gen direktora "Hrvatskih šuma" p.o.. Zagreb, Anđelka Serdarušića, dipl. inž. šum. Generalni direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., uručio je priznanja svim zaslužnim suradnicima Velebitskog botaničkog vrta, koji su tijekom 30 godina svojim samoprijegorom i znanjem oplemenjivali ozračje botaničkoga vrta. Nazočne pozdravlja domaćin Marin Ceperić dipl. inž. šum. upravitelj U. Š. Senj Direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić predaje Priznanje prof. dr. sc. Ivi Dekanicu Predsjednik povjerenstva za rad vrta prof. dr. sc. Milan Glavaš, podsjetio je nazočne na važnost zaštite šumskih ekosustava s posebnim osvrtom na botaničke vrtove. Prof. dr. sc. Milan Glavaš 443 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Govoreći o Velebitu i Velebitskom botaničkom vrtu rječima koje i priliče šumaru-pjesniku, Milan Krmpotić je rekao: "Evo kako pjesnik zamišlja planinu na kojoj jesmo: Velebit se zovem, junak sam ti pravi, kamen krunu nosim na ponosnoj glavi!... U svijesti hrvatskoga naroda Velebit je mitska, gotovo matična planina. Mnogi su pjesnici o njemu pjevali, od Zoranića i Nazora do brojnih današnjih pjesnika, a najljepše gaje opjevao sam narod, koji je u njemu vidio mnoge osobine što ih je i sam želio imati. Tako i danas, kada Ličanin želi upozoriti na svoju snagu, zapjeva: Kano mi gora, kano Velebit, tijelom sam golem, dušom sam jak, a kada želi ukazati na snagu naroda, zapjeva: Velebite, moj visoki brijegu, u tebi se sokolovi legu! Osjećajući velebnost i smirujućii snagu ljepote ove planine, pjesnik je ispjevao i ove stihove: Snagan tvojih gora tisuće sjekira tupi u meni, stanac kamen životom, lom /jene kosti čelici... Ova je planina nacionalni izvor snage, smirujuće i poticajne energije. Brojni naši slikari na svojim su platnima zamišljali naše prede kako s velebnih velebitskih visova kao opčinjeni zure u more, jedva vjerujući da im je Bog udijelio toliku sreću da se u ovoj božanskoj ljepoti nastane. Još iz toga vremena, još od tih drevnih Hrvata, traje naša odlučnost da ovdje zauvijek ostanemo, da čuvamo i štitimo ovu bogom darovanu grudu. I od tada, nepre- stalno i nezadrživo buja nacionalna snaga kojom smo obranili i Velebit i velebno biće svoga naroda. Sve to objašnjava našu, sada već dokazanu spremnost da sačuvamo i štitimo svoj velebni dom, svoj Velebit. Velebitski botanički vrt samo je razborita pojavnost tih nastojanja. Zato smo uvjereni da će šumarska struka u ovom prelijepom docu, zabilježiti još mnoge obljetnice, jer se šumarska struka ne prepoznaje samo po sjekiri, kako nam zlonamjerni često i neopravdano predbacuju, već prije svega po ljubavi za šumu i okoliš, po zaštiti ekosustava koji joj je povjeren. Velebitski botanički vrt, još je samo jedan vrlo očiti dokaz! Neka pozornost koju ste posvetili ovoj obljetnici bude nov poticaj za rad i napredak ovoga vrta!" Pozvan da predstavi svoj rad - prigodni rukopis, ko- ji će trajno obilježiti 30-tu obljetnicu Velebitskog botaničkog vrta, dr. se. Vice Ivančević moli nazočne da nadu vremena i pročitaju ovu brošuru, koja će na taj način biti najbolje predstavljena. Poslušali smo ga, i listajući stranice zabilježili: Autor: dr. se. Vice Ivančević; Uredio: Milan Krmpotić, dipl. inž. šum.; Za izdavača: Marin Čeperić, dipl. inž. šum.; Tisak: "A. G. Matoš" Samobor; Naklada 1.000 kom. Velebitski botanički vrt osnovan je na poticaj prof, dr. sc. Frana Kušana uz potporu tadašnjeg šumskog go spodarstva Senj, Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, 1967. godine VICE IVANČEVIĆ Lociranje u sjevernom Velebitu JZ dijelu Modrić doca, podno Vučjaka (1645 m) i planinarskog doma "Zavižan" (1594 m) u Balinovačkoj ponikvi (1433 m), 42 km od Senja i 21 km od Krasna, 84 km od Plitvica i 6,5 km zračne udaljenosti od mora. U ugovoru (između Š. G. Senj i Zavoda) naznačeno je kako se Vrt osniva radi popularizacije, upoznavanja, kulturno-prosvjetne edukacije i znanstvenog istraživanja flore i vegetacije Velebita, te zaštite i upoznavanja njegovih rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. Š. G. Senj je za Vrt bez naknade ustupilo površinu od 50 ha. Potpisnici ugovora prenijeli su na sebe brigu oko funkcioniranja Vrta i osiguranja financijskih sredstava. o Uz postojeće biljne vrste u Vrt su postupno unašane i vrste iz ostalog područja Velebita. Vrt predstavlja vrijedni prirodoznanstveni i turistički objekt, gdje znanstvenici, stručnjaci, studenti, daći, planinari, turisti i ostali, mogu najednom mjestu upoznati raznoliku velebitsku floru. Zavod gaje 1967. godine, a i najnoviji Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94., 72/94) uvrstio u spomenike parkovne arhitekture - botaničke vrtove. Zajedno s najbližim okruženjem (Zavi- 444 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 107 <-- 107 --> PDF |
žan, Balinovac i Zavižanska - Velika - kosa) čini specijalni botanički rezervat (50 ha Vrt + 68 ha Rezervat = 118 ha - prema odluci Skupštine općine Senj 1971. godine i upisan pod br. 663 u registar zaštićenih objekata prirode prema rješenju Zavoda 1973. godine) Nalazi se u gosp. jedinici "Zavižan" u 50. odjelu (odsjek 50 a). U uvalama i na kamenitim dijelovima dolazi smreka, a na vrhovima klekovina bukve i bora krivulja. Ukupna drvna masa u odsjeku 50a iznosi 4.740 m3 (131 mVha), a od toga 2.068 m3 (57 mVha) smreke i 2.672 m3 (74 mVha) bukve. Srednji prsni promjer je 34 cm za smreku i 15 cm za bukvu, s 1.375 stabala/ha bukve i 89 smreke uz godišnji tečajni prirast od 2.97 mVha (2.09 mVha bukve i 0.88 mVha smreke). Geološka podloga: pretežno vapnenci, a manjim dijelom dolomiti različitih starosti. Tla: planinska crnica na vapnencu, planinska crnica sa sirovim humusom, crnica na vapnencu sa sirovim humusom, postsmeđa crnica na vapnencu, smeđe tlo na vapnencu i ilimerizirano tlo na reliktnoj glini povrh vapnenca. Klima: prema Köpenovoj i Thorntwaitovoj klasifikaciji (iznad 1200 m) hladno-snježna uz obilne oborine (1.880 mm), dugotrajni snježni pokrivač (sred. 171 dan) sred. god. temperatura 3.5°C (srpanj 12.2 °C, veljača -4.3°C; max. 27.6°C i min. -24.5°C) Q Biljni pokrivač: do sada je na Velebitu popisano 2.250 samoniklih biljnih vrsta, od čega 900 njih predstavlja njegovo najznačajnije raslinstvo (broj biljnih vrsta na Velebitu je dva i pol puta veći nego u cijeloj V Britaniji). U području Vrta i Rezervata zastupljeno je 15 različitih vegetacijskih tipova s klimatskozonskim šumskim zajednicama: - Klekovina bora krivulja (Lonicero - Pinetum - mughi Horv.) - pretplaninska šuma bukve (Homogyno alpinae - Fagetum Horv.) s tipičnim facijesom i facijesom klekovine bukve. Uz ove šumske zajednice razvijene su i lokalne šumske zajednice (njih 13). Šumske i travnjačke zajednice najrasprostranjeniji su tipovi predplaninskih predjela Velebita, gdje visoke šume dosižu svoju gornju granicu. U Modrić docu, izrazitom mrazištu, javlja se obrat rasporeda vegetacije (inverzija). U nastavku teksta autor detaljno opisuje stručne i tehničke poslove u Vrtu (smještajni prostor, kružni put naokolo Balinovačke ponikve oko 600 m i dr.), gospodarenje i način financiranja Vrta, popularizaciju i promidžbu Vrta, te buduće zadatke (službena potvrda vlasništva nad Vrtom, iz čega proizlaze i obveze poduzeća i ljudi, nastavak rada oko novounesenih i autoktonih biljnih vrsta, nastavak svih stručnih i tehničkih poslova, bolja oprema promidžbenim materijalom, katalogiza- cija inventara flore, kompletiranje priručne stručne knjižnice, dovod struje u kućicu, te nastavak daljnjih faunističkih i ekoloških istraživanja, organiziranje izložbe posvećenu Vrtu i Rezervatu i si.) Milan Krmpotić dipt. inž. šum. Na kraju je inž. Krmpotić pozvao sve koji su to željeli, da u kratkoj šetnji kružnom stazom oko Balinovačke ponikve razgledaju Vrt. Nakon obilaska Vrta, uz malu zakusku u planinarskom domu na Vučjaku i uz meteorologa gosp. Dragu Vukušića, koji nam je kratko predstavio meterološku postaju na Zavižanu, sa šeret- skim osmjehom i napomenom "da osjetite bar malo kako je to živjeti u oblacima", sredinom popodneva krenuli smo put Krasna. Unatoč jutrošnjih +11, ima i "toplokrvnih" (Fotografije: H. Jakovac) Uz brižno pripremljen zajednički objed i srdačnost domaćina te tamburicu i pjesmu pao je i mrak. Duljina puta i sutrašnji radni dan, uvjetovali su prerani rastanak, no svi nazočni vjerujemo otišli su kućama zadovoljni što su bili nazočni ovoj proslavi, te zaživjeli ostvarenje još jedne plemenite ideje i djela nemirnog uma a marnih ruku čovjeka. H. Jakovac, dipl. inž. šum. 445 |