DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 97     <-- 97 -->        PDF

rekao prijestolja, a daje 12. studenoga uspostavljena Republika
Deutschösterreich ili daje u travnju 1939. godine
naziv Austrija zamijenjena nazivom Ostmark, itd.


III. Od 20 tabličnih pregleda navodimo samo neke.
Prva je tablica o broju nezaposlenih u Austriji od 1919.
do 1937. godine. Slijede podaci o površini šuma austrijskog
dijela Austro-Ugarske Monarhije (tu su podaci
i za Dalmaciju, a to znači do Budve, sa šumovitosti
16,05% ili površinom šuma 2059 km2, prosječnim godišnjim
prirastom 0,60 mVha i godišnjom proizvodnjom
od 142 071 m3 drvne mase). Slijede statistike šuma
po pokrajinama, po veličini posjeda (1930. godine
do 2 ha 110 000 posjednika, od 2 do 20 ha 55 000 itd. do
81 sa preko 3000 ha šuma od ukupno 239 631 šumoposjednika),
o plaćama radnika za pojedine poslove (na
uzgajanju, sječi, odvojeno za listače od četinjača, konjske
zaprege), itd.
U Prilogu su prikazani nastavni planovi za studij šumarstva
tada Visoke škole (danas Univerziteta) za kulturu
tla iz 1920. i 1934. godine.


IV. Konačno tri pojedinosti.
Priključenjem Austrije Njemačkoj, kao država morale
su se također priključiti i društvene organizacije, pa
je Austrijsko zemaljsko šumarsko društvo održalo svoju
posljednju sjednicu u ljeto 1938. godine. Na toj se
skupštini društveni predsjednik, ministarski savjetnik
Anton Lockner, u svom uvodnom govoru osvrnuo na
dvadesetgodišnji društveni rad zaključujući "uspješnost
društvenih prijedloga za obnovu austrijskog šumarstva"
(Govor je objavljen u Osterreichische Viertelsjahresschrift
für Forstwesen, Wien 1938.).


U literaturi uz poglavlje o položaju austrijskog šumarstva
između dva rata nalazi se i članak Milana Ulmanskog
u Wiener Allgemeine Forst-und Jagd-Zeitung-
u 1930. godine o krizi drvne industrije. Dr. Milan
Ulmansk y radio je u šumsko-drvnom kompleksu u
Bosni i Hercegovini, a 1934. godine bio je ministar
šuma i rudnika Vlade u Beogradu. Kao ministar govorio
je i na glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskog
šumarskog udruženja održanoj 8. i 9. rujna 1934. u
Sarajevu o potrebi planske privrede uopće, a posebice u
šumarstvu u kojem je proizvodnja dugoročna te pozvao


J. Š. U. da "raspravi perspektive našeg domaćeg
šumarstva."1
U Tumaču kratica nalazi se kubni metar - fm ali ne i
prostorni metar- rm, iako se ta mjera nalazi u Tabl. 14.,
u Tablici o cijeni pojedinih faza rada u izradi drvnih
sortimenata.2


O. Piškorić
Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996. Zagreb 1996. str. 202.
~ Ova knjiga nalazi se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva.


Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi


KULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINA


Josip H or vat (1896 - 1968), novinar i povjesničar,
pisac je više povijesnih djela. Jedno od njih je i
Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Prva knjiga u prvom
izdanju izašla je 1939. godine, druga 1942, a obje
knjige u drugom izdanju 1980. U drugoj knjizi na str.


409. prvog izdanja nalazi se i ovaj tekst:
"Iz Gospodarskog društva upravo u doba apsolutizma
niknulo je i "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju"".
Već kod osnutka Gospodarskog društva u njegovom
su krugu i šumarski stručnjaci. 1844. Dragutin
Kos predlaže, da se u krugu Gospodarskog društva
osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Kos je 1847.
napisao i prvu knjižicu o šumarskim pitanjima "Šumarstvo
u Hrvatskoj" upozoravajući vlasnike šuma, da im
posvete čim veću skrb. Još 1846. zaista je osnovan šumarski
odio Gospodarskog društva iz kojeg 1851. niče
"Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju".


Dodajmo, da se na str. 410. nalazi i tekst:
"1858., - bilježe "Narodne novine" - osnovao je jedno
društvo stranih glavničara sa zadaćom kupovati zemlje
i šume u Hrvatskoj. To je društvo poslalo u Hrvatsku
jednoga svog opunomoćenika, da na licu mjesta
skupi obavijesti o prilikama. Posljedak toga bila je ijedna
spomenica u kojoj se veli: "... uza sve to, što se tu
gospodari što je najgore moguće, ima tu šuma kakvih
nije moguće naći u Europi". Društvo je pregovaralo
najprije s grofovima Erdödyma, želeći kupiti njihove
šumske posjede. Najveće prirodno bogatstvo Hrvatske,
njezine šume pale su na oko europskom kapitalu: to je
početak sustavnog iskorišćivanja najvećeg hrvatskoga
narodnog imetka, početak jednog novog razdoblja u
razdoblju Hrvata, koji ostavlja dubok trag u nepovoljnima
gospodarskim, društvenim i političkim posljedicama
tokom budućih desetljeća".


J. Horvat je, kako vidimo, samo naznačio novo
razdoblje iskorišćivanja šuma, dok je za isto doba opširnije
prikazao R. B i č a n i ć u knjizi "Doba manufaktura
u Hrvatskoj i Slavoniji 1750 - I860", Zagreb
1951. Bičanićjena 23. stranice prikazao "Manufakturu
drva (širenje proizvodnje, veličina proizvodnje, proizvodna
tehnika i podjela rada, pilane na vodu i paru,
koncentracija kapitala, strani i domaći kapital), Proizvodnju
pepeljike te Paljenje ugljena".
O. Piškorić