DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 97 <-- 97 --> PDF |
rekao prijestolja, a daje 12. studenoga uspostavljena Republika Deutschösterreich ili daje u travnju 1939. godine naziv Austrija zamijenjena nazivom Ostmark, itd. III. Od 20 tabličnih pregleda navodimo samo neke. Prva je tablica o broju nezaposlenih u Austriji od 1919. do 1937. godine. Slijede podaci o površini šuma austrijskog dijela Austro-Ugarske Monarhije (tu su podaci i za Dalmaciju, a to znači do Budve, sa šumovitosti 16,05% ili površinom šuma 2059 km2, prosječnim godišnjim prirastom 0,60 mVha i godišnjom proizvodnjom od 142 071 m3 drvne mase). Slijede statistike šuma po pokrajinama, po veličini posjeda (1930. godine do 2 ha 110 000 posjednika, od 2 do 20 ha 55 000 itd. do 81 sa preko 3000 ha šuma od ukupno 239 631 šumoposjednika), o plaćama radnika za pojedine poslove (na uzgajanju, sječi, odvojeno za listače od četinjača, konjske zaprege), itd. U Prilogu su prikazani nastavni planovi za studij šumarstva tada Visoke škole (danas Univerziteta) za kulturu tla iz 1920. i 1934. godine. IV. Konačno tri pojedinosti. Priključenjem Austrije Njemačkoj, kao država morale su se također priključiti i društvene organizacije, pa je Austrijsko zemaljsko šumarsko društvo održalo svoju posljednju sjednicu u ljeto 1938. godine. Na toj se skupštini društveni predsjednik, ministarski savjetnik Anton Lockner, u svom uvodnom govoru osvrnuo na dvadesetgodišnji društveni rad zaključujući "uspješnost društvenih prijedloga za obnovu austrijskog šumarstva" (Govor je objavljen u Osterreichische Viertelsjahresschrift für Forstwesen, Wien 1938.). U literaturi uz poglavlje o položaju austrijskog šumarstva između dva rata nalazi se i članak Milana Ulmanskog u Wiener Allgemeine Forst-und Jagd-Zeitung- u 1930. godine o krizi drvne industrije. Dr. Milan Ulmansk y radio je u šumsko-drvnom kompleksu u Bosni i Hercegovini, a 1934. godine bio je ministar šuma i rudnika Vlade u Beogradu. Kao ministar govorio je i na glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskog šumarskog udruženja održanoj 8. i 9. rujna 1934. u Sarajevu o potrebi planske privrede uopće, a posebice u šumarstvu u kojem je proizvodnja dugoročna te pozvao J. Š. U. da "raspravi perspektive našeg domaćeg šumarstva."1 U Tumaču kratica nalazi se kubni metar - fm ali ne i prostorni metar- rm, iako se ta mjera nalazi u Tabl. 14., u Tablici o cijeni pojedinih faza rada u izradi drvnih sortimenata.2 O. Piškorić Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996. Zagreb 1996. str. 202. ~ Ova knjiga nalazi se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva. Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi KULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINA Josip H or vat (1896 - 1968), novinar i povjesničar, pisac je više povijesnih djela. Jedno od njih je i Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Prva knjiga u prvom izdanju izašla je 1939. godine, druga 1942, a obje knjige u drugom izdanju 1980. U drugoj knjizi na str. 409. prvog izdanja nalazi se i ovaj tekst: "Iz Gospodarskog društva upravo u doba apsolutizma niknulo je i "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju"". Već kod osnutka Gospodarskog društva u njegovom su krugu i šumarski stručnjaci. 1844. Dragutin Kos predlaže, da se u krugu Gospodarskog društva osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Kos je 1847. napisao i prvu knjižicu o šumarskim pitanjima "Šumarstvo u Hrvatskoj" upozoravajući vlasnike šuma, da im posvete čim veću skrb. Još 1846. zaista je osnovan šumarski odio Gospodarskog društva iz kojeg 1851. niče "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju". Dodajmo, da se na str. 410. nalazi i tekst: "1858., - bilježe "Narodne novine" - osnovao je jedno društvo stranih glavničara sa zadaćom kupovati zemlje i šume u Hrvatskoj. To je društvo poslalo u Hrvatsku jednoga svog opunomoćenika, da na licu mjesta skupi obavijesti o prilikama. Posljedak toga bila je ijedna spomenica u kojoj se veli: "... uza sve to, što se tu gospodari što je najgore moguće, ima tu šuma kakvih nije moguće naći u Europi". Društvo je pregovaralo najprije s grofovima Erdödyma, želeći kupiti njihove šumske posjede. Najveće prirodno bogatstvo Hrvatske, njezine šume pale su na oko europskom kapitalu: to je početak sustavnog iskorišćivanja najvećeg hrvatskoga narodnog imetka, početak jednog novog razdoblja u razdoblju Hrvata, koji ostavlja dubok trag u nepovoljnima gospodarskim, društvenim i političkim posljedicama tokom budućih desetljeća". J. Horvat je, kako vidimo, samo naznačio novo razdoblje iskorišćivanja šuma, dok je za isto doba opširnije prikazao R. B i č a n i ć u knjizi "Doba manufaktura u Hrvatskoj i Slavoniji 1750 - I860", Zagreb 1951. Bičanićjena 23. stranice prikazao "Manufakturu drva (širenje proizvodnje, veličina proizvodnje, proizvodna tehnika i podjela rada, pilane na vodu i paru, koncentracija kapitala, strani i domaći kapital), Proizvodnju pepeljike te Paljenje ugljena". O. Piškorić |