DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 94 <-- 94 --> PDF |
To je još više došlo do izražaja u zakonskim odredbama hrvatske vlade od 1894, u kojima se propisuje "akademička naobrazba" za šumsko-tehničku službu kod političke uprave i obvezno sastavljanje gospodarske osnove za gospodarenje u šumama pod osobitim javnim nadzorom. Devet godina kasnije Odjel za unutarnje poslove Kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade u Zagrebu donio je naredbu br. 23 152 od 23. IV 1903. s posebnim "Naputkom" glede sastavka gospodarskih osnova odnosno programa za šume pod osobitim javnim nadzorom. Naputak od 1903. vrijedio je za spomenute šume do 1945. i odigrao povijesnu ulogu u hrvatskom šumarstvu. Po njemu je sastavljeno nekoliko stotina gospodarskih osnova i to po načelu rašestarenja u visokim regularnim šumama, a po normalama u prebornim šumama. Poslije 1945. dolazi u našoj zemlji do unifikacije šumskog posjeda iz čega je rezultiralo jedinstveno uređivanje šuma za sve šume bez razlike. Na taj su način stare hrvatske normale za preborne šume odbačene, a mjesto njih primjenjivale su se takozvane "minimalne drvne mase" koje moraju ostati poslije sječe (Instrukcija od 1937). Takav način uređivanja šuma imao je opravdanje u onim prebornim šumama u kojima je bila nagomilana velika drvna zaliha, primjerice u Bosni i Lici. No kad je tijekom vremena drvna zaliha smanjena, postavilo se pitanje da li su sječe u prebornim šumama prejake i da li su postojeće drvne zalihe na panju premalene ili prevelike. Koje su to optimalne drvne zalihe? Odgovor na to pitanje dao je 1961. D. Klepac u posebnoj studiji "Novi sistem uređivanja prebornih šuma", koju je objavila tadašnja Poljoprivredno-šumarska komora u Zagrebu. Načelo "Novog sistema" sastoji se u tome da se u šumi uspostave optimalne drvne zalihe koje omogućuju trajno pomlađivanje i daju najpovoljniji prirast. Prirast se mjeri, a etat se određuje na temelju usporedbe konkretne drvne zalihe s normalnom (optimalnom) i izmjerenog prirasta. Novi sistem uređivanja prebornih šuma prihvatila je svojevremeno hrvatska taksacija na Rijeci, a jedan njezin uvaženi taksator pokojni ing. S. Škopac prilagodio je Klepčeve normale za mješovite jelove i bukove preborne šume (Šumarski list br. 5-6/1963). Nakon toga je Sekretarijat za šumarstvo bivšeg Izvršnog vijeća SR Hrvatske svojim rješenjem od 12. II 1963. br. 05-441/2 propisao Klepčev "Novi sistem" za uređivanje prebornih šuma u Hrvatskoj. Kasniji pravilnici o načinu izrade šumskogospodarskih osnova iz godine 1976, 1981. i 1985. i dalje usvojili su uglavnom načelo normala u uređivanju prebornih šuma ali u provedbi tog načela postoje danas različiti načini i različita shvaćanja koja u praktičnom uređivanju prebornih šuma stvaraju određene teškoće i nejasnoće. To je razlog da "Hrvatske šume" objavljuju u ci jelosti pretisak izdanja D. Klepca, Novi sistem uređivanja šuma, Zagreb, 1961, u nadi unapređenja i poboljšanja uređivanja prebornih šuma u Hrvatskoj. Direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum. AA. VV. - PEDUNCULATE OAK IN CROATIA Vinkovci - Zagreb 1996 Pod gornjim naslovom Orazio La M arc a u časopisu L´Italia forestale e montana prikazao je knjigu "Hrast lužnjak u Hrvatskoj", koju je izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i poduzeće "Hrvatske šume" 1996. godine. O. La M a r c a piše: "Elegantna knjiga o hrastu, koju je izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obogaćuje već znano o ovoj važnoj vrsti. " Djelo, pod uredništvom Prof. Dušana Klepca, svojedobnog predstojnika Katedre za uređivanje šuma na zagrebačkom Sveučilištu i pisca brojnih rasprava od kojih su neke objavljene i u našim najznačajnijim šumarskim časopisima, sadrži sljedeće članke": Slijedi popis svih članaka uključujući i bibliografiju sa zaključkom: "Opširne rasprave su na hrvatskom jeziku s potpisom slika, crteže i tablica na engleskom jeziku. Opširan sažetak na oko 120 stranica na engleskom jeziku omogućuje razumijevanje djela i onome koji ne zna hrvatski. " Djelo je dopunjeno bogatom bibliografijom". O. Piškorić Recenzija o knjizi "Hrast lužnjak u Hrvatskoj", tiskana je i u njemačkom časopisu Forst und Holz br. 6. od 25. 3. 1997. godine na str. 165. H. Jakovac CRVENA KNJIGA ŽIVOTINJSKIH SVOJTI REPUBLIKE HRVATSKE - SISAVCI U izdanju, sada već bivšeg, Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša početkom 1995. godine izišla je dugo pripremana i željno očekivana Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci. Kako je to u uvodniku istakao njen urednik i priređivač mr. Eugen Dragano vi ć, knjizi je cilj da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti, skrene pozornost na potrebu očuvanja životinjskog svijeta, prije svega onih taksona - vrsta i podvrsta čiji je opstanak u |