DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se u Québecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jedna takva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju su napisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da posluži kao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanju šećernog javora. Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje i gospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski, morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora. Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernog javora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegov dio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenik Ministarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc. Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenje šećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanju šuma operira s temeljnicom po hektaru koja se u šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30 nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smije pasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15 godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija, što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporuča svima koji se zanimaju za šećerni javor. D. Klepac Zoran M a j c e n (1996): COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCESSION DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS. ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFACE TERRIERE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION, str. 1-19, Ministere de Ressources naturelles, Québec. Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate pre- borne i oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskih sektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Komparirani su rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršena sječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazuju da sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate, i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikuju se bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama, gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabala neto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje se vrši sječa. Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom radu operira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha, pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Time se vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupaju uporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. To nas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj, koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služili temeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najbolje pokazuje obrast sastojine. D. Klepac Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (1997) NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA Početkom 1997. godine objavljenje pretisak Novog sistema uređivanja prebornih šuma akademika Dušana Klepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju i potrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstaviti Predgovor, kojeg je u ime izdavača napisao Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti. H. Jakovac Predgovor Hrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskog šumarstva poglavito poslije Zakona o šumama kojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijelu austrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentom od 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje u život u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnoj krajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske, gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvane šume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo 52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio veliku pažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenje ustanovljenje gospodarske osnove. |