DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 91     <-- 91 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


OSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZ
JEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATA


Prema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije
(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI
OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM
ODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINARSTVO"
dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosno
bolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolege
koji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastita
šumska mehanizacija ili usluga?


I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenata
u iskorišćivanju šuma baš definitivno napušten
suvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivo
klasični način rada?
1. Organizacija sječe stabala i priprema podređeni
su uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi u
cilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,
jer su ti troškovi proporcionalno najveći.
Smanjenje troškova temelji se:
a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremeno
uvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalim
stablima i zemljištu.
b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalne
kubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)
jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličine
komada. Odgovarajućim prethodnim racionalnim
krojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačno
kvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može se
postići znatno veća učinkovitost transporta.


2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedine
faze rada i povećanje produktivnosti rada na toj
osnovi.
3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnog
sredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jer
su sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.
4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitije
angažiranje tehničara i inženjera na poslovima
pripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesa
rada, te nadzor nad istim.
II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskog
transporta u tržišnoj orijentaciji?
Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvu
Požega počinje daleke 1962. godine, kada su
tadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivno
više ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.
Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnom
marke Ferguson.


Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktori
rasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponudu
privatnika i samo tri, istina tada moderna stroja marke


Timberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoć
na izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većim
sječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizacije
čak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da se
u to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskih
vlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transporta
počinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednim
traktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlima
za privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, In-
gland Austrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnih
traktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT se
postepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođača
Torpedo Rijeka.


Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" i
donošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišna
orijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumski
transport nešumarska djelatnost, nismo nikad precizno
definirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"
transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo od
sebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske i
znanstvene podrške) ne formira solidna ponuda usluga
šumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabri
poduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim što
je ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!


III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanja
osvetiti na višim cijenama usluga privlačenja i
nepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?
Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacija
je raspoređena na šumarije. Razlog je optimalno
korištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitih
uvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.
Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljaju
kroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približno
zadovoljavajuće rezultate.


Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi
(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je i
ponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpuno
izostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođač
radova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj.
Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenata
na tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,
a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samu
šumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdje
suvišno objašnjavati.


Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,
nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjene
učinke.


Zlatko Lisjak, dipl. inž.
Proizvodni odjel UŠ Požega