DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA OSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZ JEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATA Prema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije (prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINARSTVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosno bolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolege koji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastita šumska mehanizacija ili usluga? I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenata u iskorišćivanju šuma baš definitivno napušten suvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivo klasični način rada? 1. Organizacija sječe stabala i priprema podređeni su uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi u cilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano, jer su ti troškovi proporcionalno najveći. Smanjenje troškova temelji se: a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremeno uvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalim stablima i zemljištu. b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalne kubature (ovisno od vrste transportnog sredstva) jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličine komada. Odgovarajućim prethodnim racionalnim krojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačno kvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može se postići znatno veća učinkovitost transporta. 2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedine faze rada i povećanje produktivnosti rada na toj osnovi. 3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnog sredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jer su sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano. 4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitije angažiranje tehničara i inženjera na poslovima pripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesa rada, te nadzor nad istim. II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskog transporta u tržišnoj orijentaciji? Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvu Požega počinje daleke 1962. godine, kada su tadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivno više ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi. Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnom marke Ferguson. Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktori rasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponudu privatnika i samo tri, istina tada moderna stroja marke Timberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoć na izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većim sječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizacije čak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da se u to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskih vlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transporta počinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednim traktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlima za privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, In- gland Austrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnih traktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT se postepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođača Torpedo Rijeka. Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" i donošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišna orijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumski transport nešumarska djelatnost, nismo nikad precizno definirali. Stoga je predlagano da se, "polovica" transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo od sebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske i znanstvene podrške) ne formira solidna ponuda usluga šumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabri poduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim što je ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača! III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanja osvetiti na višim cijenama usluga privlačenja i nepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume? Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacija je raspoređena na šumarije. Razlog je optimalno korištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitih uvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama. Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljaju kroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približno zadovoljavajuće rezultate. Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi (licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je i ponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpuno izostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođač radova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj. Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenata na tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta, a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samu šumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdje suvišno objašnjavati. Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu, nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjene učinke. Zlatko Lisjak, dipl. inž. Proizvodni odjel UŠ Požega |