DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnog dijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjem osvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetima jačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenja pospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja, dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastog parenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci su mnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji. puno osvjetljenje 1/3 punog osvjetljenja visina težina biljaka korijena cm gr 42 25 35 6 Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju, korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za oko tri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovo ukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe na intenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava u Debljina na visini odO. 10 m (mm) Starost (godina) Prosječni debljinski prirast (mm) Prosječna širina goda (mm) Stupan jA B C 20.8 23.3 25.3 22.4 17.4 20.1 0.9 1.3 1.3 0.46 0.67 0.63 Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širina goda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačem stupnju zasjenjenosti (stupanj "A") Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, u odnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju, a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linije kod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visini od 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir daje Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvne mase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhe supstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja. Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda, koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni od oko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe sup stance iznosila je: suhe supstance nadzemnog dijela ukupno gr 20 gr 45 7 13 proizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjoj liniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinu stabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazati da su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosje čna širina goda iznosila: zasjenjenosti D E 32.0 34.0 10.1 7.2 3.2 4.7 1.58 2.36 F G 40.79.8 45.3 8.4 4.2 5.4 2.07 2.70 ta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanje organskih materija dolazi jače do izražaja, a isto tako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Kramer i Kozlovsky, I960.). Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, što znači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjem osvjetljenja. Starost mladika Starost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju 1979. godine iznosila je Broj stabalaca na kojimaje određena starost Prosječna starost (godina) Varijaciona širina (godina) Srednja greška Prosječna visina (cm) Stupan j zasjenjenost i A B C D E F G 23 30 27 29 35 30 32 22.4 17.4 20.1 10.1 7.2 9.8 8.4 19-28 13-24 18-24 8-16 7-9 7-15 7-12 ±0.6 ±0.7 ±0.6 ±0.6 ±0.2 ±0.7 ±0.3 159 159 185 162 171 172 188 |