DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 69     <-- 69 -->        PDF

P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 277-289
tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,
izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je
sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i
danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.
Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao
je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,
a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju
palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred
klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska
palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).


Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom
Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično
tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali
kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović
iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću
na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere
(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).


Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),
lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro
Vetranović u pjesmi:


"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi


i krasan i zelen i okolo brštanom


lovorjem opleten i mrčom gizdavom".


U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik
i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac
u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito
cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera
L.) uzdignutu na odrine.


Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac
Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom
baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,
vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,
citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).


Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius
donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma
unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih
žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike
cvijeća.


Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini
izdaje na hrvatskom jeziku knjigu " 0 uzgoju i njegovanju
cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje
vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz
Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu
dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj
primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što
se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović
opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.


U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje
stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,
u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.
stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u
dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila
Solitudo), kojeg danas tamo više nema.


U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog
drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko
područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.
godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan
1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području
grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste
preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo
nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.


U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme
(Butia capitata (Mart.) Becc).


U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu
u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia
robusta H. VVendl.) i kanarske palme.


Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred
ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.
Foto: Petar Đurasović
Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.
Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.),
istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.
Foto: Petar Đurasović
279