DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 (Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaž15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Budinbreg). kovje. Prosječna potpuna klijavost iznosila je Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog u 48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do sjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću ener18,0 % kod populacije Bukovje. giju klijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo- LITERATURA References K e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards established for the production of hybrid larch (Larix eurolepis Henry). Forest Tree Improvement, Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25. Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskih plantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb. Mrva , F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija in donosa storzev klonov evropskego mecesna v semens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253. Ljubljana. Mrva , F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj; (Conifer seed orchard in Croatia), Šumarski pregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje. Mrva , F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažama četinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko. Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu češera sjemenskim plantažama, Radovi, Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko. M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarski list, br 7-8, pp 203-330, Zagreb. Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanja ariša različitih provenijencija u Hrvatskoj, Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb. Oršanić,M. , 1995: Uspijevanje šumskih kultura obične smreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora (Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix decidua Mili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse, Vol 32, pp 1 -89, Zagreb. Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201, Beograd. Šindelar , J.,1981: Heritability of some reproduction characteristic of european larch Larix decidua Mill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12: 103-118 Šindelar , J.,1982: Hodnota a praktička použitelnost plantažniho osiva. Les. prâce, 150-157. Šindelar , J., 1983: Evaluation of some Czechoslovak experimental plots of larch IUFRO 1958/59 series at age of 20 years. Comm. inst. forest. Čechoslov., 13, 59-72. Šindelar , J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche (Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten. IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung, Most, ČSFR: 275-285. Šindelar , J.,1992: Genetics and improvement of european larch (Larix decidua Mill.), Anales fore- stales, 18-1, Zagreb. Vidak o vie , M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarski list, br. 1-2, Zagreb. Vidaković,M. , 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost, Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb. Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište u Zagrebu, Liber, 505 p. Zagreb. Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, HAZU, Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb. Steel , R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles and Procedures of Statistics, McGraw-Hill New York. SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonal seed orchard has confirmed that the properties under observation are affected by various environmental and genotype influences. For example, the weight and size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influenced by the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affected by the environment. Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surface soils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and |