DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268
U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlika unutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo.
između energije klijavosti i potpune klijavosti, osim Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijakod
klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućvost
iznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koenosti
procijeniti potpunu klijavost na temelju energije ficijent varijabilnosti nešto je manji kod potpune kliklijavosti.
javosti, dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od ener


Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14) gije klijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako je
ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti na energija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjerazini
od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrmena
europskog ariša, jer se energija klijavosti može uđena.
To je dokaz kako postoji dobra disperzija polena tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan.


Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavost
Table 14: Analysis of variance forgerminability


Izvor varijabilnosti Stup. slob. Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F


Source of variations Df Sum of squere Mean squere
Tretiranja (Klonovi )-Treatmens 25 15065,76 602,63 4,4061*
Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 73,37 36,68 0,268 0,7658
Greška - Error 50 6838,582 136,77
Total 77 21977,72


F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %,
F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%.


ZAKLJUČCI - Conclusions


Na osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja motako
veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemeže
se zaključiti. na, odnosno uzgojenih biljaka.


5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj planta1.
Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokaži
pojavljuje se svake treće do pete godine. Ukuzala
su kako na istraživanim svojstvima postoje
pna količina sabranih češera iz uroda 1992. go


različiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. na


dine iznosila je 684,23 kg svježih češera, a kreta


svojstva težine i veličine češera, klijavosti sje


la se prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo


mena i težine sjemena jako utječe genotip (klon),


13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češera


dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utje


istrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krila


caj ima okoliš.


ca), odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera.


2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantne
6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), a
vode, oglejavanja površinskih slojeva tla, po


najkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječna


manjkanje hranjiva u tlu uvjetuju drastično


dužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imao


smanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kod


je
klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1


osnivanja budućih klonskih sjemenskih plataža


mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnos


ariša treba obratiti posebnu pozornost na izbor


između dužine i širine češera (LL - indeks) kre


lokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje.


tao se od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7).


Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja su


Prosječni odnos između dužine i širine češera bio
dobro opskrbljena hranjivima.


je 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditi


3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platna-kako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj prože
ariša treba obratiti posebnu pozornost i na venijenciji, ali nizinskoj altitudnoj rasi.
provenijenciju, a ne samo na selekciju plus sta7.
Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je
bala po fenotipu unutar jedne provenijencije.
334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13)


4.
Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislu do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemuške
odnosno ženske fukcionalnosti igra isto menki iznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g