DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268
U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabidinga
u potomstvu, češere je potrebno sakupljati u goranje
sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako u dini dobre cvatnje i punog uroda. Na taj način moguće
vrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonova je osigurati veći heterogenitet potomstva.
koji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968).


U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod če


Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificira-šera i sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultati
ju nepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava bupokazuju
kako edafske prilike kao ekološki činitelj idućih
kultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbri-maju veći utjecaj od genotipa.


Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži.


Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard.


Izvor varijabilnosti Stup. slob. Suma kvadrata Srednji kvadrat F Pr>F
Source of variations D.f. Sum of squ. Mean square
Tretiranja (Ramete)- Tretmans 58 2286609 39424,3 1,017 0,47335
Profili (Tip tla)-Soil profiles 1 7380001 7380001 190,52** 0,00001
Greška-Error 58 2246649 38735,3
Total 117 11913259


F58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5%
F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1%


Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonove Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5)
i ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada povidljivo
je kako postoje statistički značajne razlike na
dataka kako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u-razini klona samo na profilu I.
rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istra


Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urod


živati samo ako isključimo ekološke čimbenike. U o


sjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipova


vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju rapokazale
su se tek kada je okolinska varijanca svedena


mete. Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi do
na minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaklju


izražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu na
ramete drugih klonova, a što se onda manifestira kroz čiti kako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjeoplodnju
različitim polinatorima, odnosno kroz specimenskoj
plantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilifičnu
kombinacijsku sposobnost roditeljskih parova. ke. Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika.


Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže.


Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard.


Izvor varijabilnosti Stup. slob. Suma kvadrata Sred.kvadrat F Pr>F


Source of variation D.f. Sum of squares Mean square
Tretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones) 24 1636865 609052,00 a gnj** 0,00023
Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 1218104 68202,69 1,117 0,36223
Greška-Error 48 2930279 61047,49
Total 74 5785248


F24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal%
F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5%


Dužine češera, širine češera i njihov odnos


Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov od2,01,
a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41
nos izražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plan(
klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klon
taži prikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5. Vo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7.


Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (Negova


Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskoj


Dubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijen


plantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u ras


ciji, budući ove provenijencije karakterizira veća di


ponu od 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo


menzija češera u odnosu na sudetske provenijencije.


9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, a
kretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klon Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaVo-
8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio turi (Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967,