DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša. Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina, širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne klijavosti sjemena ariša. Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od 2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka. Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno odvođenje površinskih voda. Raspored klonova i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969), te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je okrenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže. Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se. F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem. MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1), na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a. Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje, punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana, insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja, debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti. Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba obratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo. Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine, od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i potpune klijavosti. Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera. Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana energija klijavosti i potpuna klijavost na razini rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u "Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je nakon 10 dana naklijavanja. Statistička obrada podataka izvršena je pomoću analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije analize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu. Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka analiza varijance korštena je kod obrade podataka za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza pretpostavka kako su sve sredine istraživanih obilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL and TORRIE 1960). |