DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.) MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARA INTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH {LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVAR Zlatko PERIĆ* Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je 1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažu danas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski. Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljeni rezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti), odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživana svojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena. Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta, urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavosti i klijavost. UVOD - Introduction Europski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj ne Mješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnim raste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kultuili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture do re. Kulture ariša nalaze se na području Uprave šuma prirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajedno Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice, s arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve i Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača u jele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekHrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosta. U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predno 2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom, rastom, te tijekom proreda prema željenim ciljevima običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više. gospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kao prethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve do U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osni kraja propisane ophodnje. vati šumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine su neprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degre-Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta koje dirane šume. Proizvodnju na takvim površinama treba bi se koristile za podizanje mješovitih kultura moraju otpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurno biti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali vivrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata. soku genetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time se Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ramože postići više koristi, stabla će biti sa smanjenim nom kulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zoučešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanosti ne korovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja kroz žice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirakoju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta. sta biti će značajna. Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla, Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i oariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura. cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, ali dovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno raste na tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovaraju *Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izva dak iz magistarskog rada I dio mu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnim strujanjima zraka (Vidaković 1993). Europski ariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinama viših planinskih masiva, pa sve do najgornjih vegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visini razvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkoj razdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenog područja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemo prema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš, slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjski ariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenja europskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar 1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjeniji je u Alpama. Horizontalno rasprostranjeno ariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar 1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudne rase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v. pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jak utjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša na nadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpama razvile su se altitudne rase ariša na nadmorskim visinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečke šume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalna klima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od 350 do 800 m. Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi u građevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji, kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995). Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana. Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992) Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992). Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša. Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina, širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne klijavosti sjemena ariša. Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od 2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka. Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno odvođenje površinskih voda. Raspored klonova i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969), te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je okrenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže. Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se. F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem. MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1), na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a. Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje, punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana, insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja, debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti. Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba obratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo. Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine, od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i potpune klijavosti. Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera. Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana energija klijavosti i potpuna klijavost na razini rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u "Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je nakon 10 dana naklijavanja. Statistička obrada podataka izvršena je pomoću analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije analize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu. Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka analiza varijance korštena je kod obrade podataka za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza pretpostavka kako su sve sredine istraživanih obilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL and TORRIE 1960). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Z. Perić: MEBUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5 6, CXXI (1997), 253-268 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion Prosječan urod češera i sjemena, izražen je u gramima, a prikazan je u tablici 2 i kreće se u rasponu od 14 040 g kod klona Vo-13 do 41 050 g kod klona Vo-8. Prema REGENTU (1980) u 1 kg ide 220 do 280 češera, a iz 100 kg češera dobije se 4 do 7 kg sjemena bez krilaca. ROHMEDER ( 1956) navodi kako se iz 100 kg češera europskog ariša može dobiti 3 kg sjemena bez krilaca. Koristeći ove podatke i našu procjenu i proračun, utvrdili smo kako je urod čistog sjemena u 1992. godini iznosio 37,62 kg ili 5,3 kg na 100 kg ubranih i ručno istraženih češera. Mi smo ubrali samo s izabranih rameta ukupno 45,34 kg češera, stoje bilo dovoljno za istraživanja koja smo proveli. Prije 1992. puni urod češera i sjemena bio je 1989. godine. Analizirjaući urod češera i sjemena po klonovima i rametama, možemo reći kako je urod bio pod jakim utjecajem okolišnih čimbenika i to prvenstveno edafskim čimbenicima. Za utvrđivanje edafskih razlika na površini plantaže provedena su pedološka istraživanja i utvrđeno je kako se dio sjemenske plataže nalazi u mikrodepresiji, u njoj je napravljen pedološki profil označen kao profil II, dok je pedološki presjek na povišenom dijelu plantaže (sjeveroistočnom) označen kao profil I. Povišeni dio plantaže ide sve do osamnaestog reda od ukupno 40 redi i na njemu je bilo više češera na pojedinoj rameti bilo kojeg klona nego na dijelu plantaže u mikrodepresiji. Neki klonovi rodili su češerima i sjemenom samo na tom dijelu plantaže i općenito zdravstveno stanje rameta svih klonova bolje je na prvom profilu nego na drugom. Prema Mayer-u (1995) pedološki opis profila I i II je sljedeći: Profil I karakteriziran je neprisutnim glejnim horizontom u pedološkom prerezu površinskog sloja. Ovaj je profil prozračan, dobrog mehaničkog sastava, praskaste ilovine, dobre opskrbljenosti makroelementima i fiziološki aktivnim kalijem i fosforom, višim sadržajem humusa i kiselom reakcijom. Profil I karakteriziraju horizonti: Of(0-2/3), P(2/3-32), Bg(32-65), BgC(65-85),C(85-120). Profil II karakteriziranje površinskim oglejavanjem koje upućuje na vlažniju varijantu ispod ariševih stabala u mikrodepresiji. To se manifestira većim učešćem novoformiranih sivo-maslinastih pjega u donjem dijelu homogeniziranog sloja tla označenog sa "P". One ukazuju na pojačane redukcijske procese. Površinsko oglejavanje nije potpuno uklonjeno agrotehničkim melioracijama tako, daje dio zone zakorjenjivanja u zoni podzemne vode, posebno u zimsko proljetnom razdoblju. Profil se može opisati horizontima: Of(0-3), Pg(3-20), Bg (2040), BgC (40-72), C(72-110). Mehanički sastav tla je ujednačen. U profilu prevladvaju praškasto glinaste ilovače. Reakcija tla (pH/H20) pretežito je jako kisela. Na dijelu klonske sjemenske plantaže koja se nalazi u mikrodepresiji, a koja je karakterizirana profilom II, urod češera i sjemena je statistički značajno i neusporedivo manji u odnosu na dio klonske sjemenske plantaže gdje je tlo karakterizirano profilom I. Iz tablice 2 vidljivo je kako je urod češera i sjemena za 18 redova profila I iznosio 37,99 kg češera i sjemena, a za preostalih 22 reda 7,45 kg. Tablica 2: Urod češera u plantaži prema različitim profilima tla. Table 2: Cone corp on plantation accordin to different soil profiles. PROFIL I Redni broj Klon Rameta Težina uzorka No. Clone Ramet (g) Sample weight 1 Vo-3 1-1 170 2 15-20 780 3 Vo-4 4-11 720 4 4-15 760 5 15-11 630 6 vo-5 4-4 550 7 14-5 630 8 15-11 650 9 Vo-7 4-10 460 10 4-16 780 11 12-3 730 12 Vo-8 4-3 510 13 6-1 590 14 13-6 850 15 Vo-9 4-12 685 16 5-11 600 17 16-16 560 18 Vo-10 4-13 715 19 5-9 150 20 5-19 640 21 Vo-11 2-2 760 22 3-18 630 23 7-1 565 24 Vo-12 7-17 650 25 16-3 695 26 Vo-15 17-20 850 27 Vo-16 2-3 910 28 11-6 560 29 Vo-17 10-3 850 30 14-19 565 31 Vo-18 1-2 550 32 16-5 520 33 Vo-19 6-11 670 34 10-5 720 35 Vo-20 5-6 530 36 5-16 515 37 15-5 560 38 Vo-21 4-5 550 39 7-14 710 40 15-21 610 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 PROFILI Redni broj No. 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 UKUPNO Klon Clone Vo-22 Vo-23 Vo-24 Vo-25 Vo-26 Vo-27 Vo-28 Vo-29 Vo-30 PROF. I Rameta Ramet 1-19 5-4 16-20 6-4 5-20 14-1 5-12 7-19 6-8 1-4 7-6 18-2 1-9 4-6 4-8 6-20 17-1 1-5 16-26 17-4 PROFIL II Težina uzorka (g) Sample weight 570 490 530 580 640 690 760 600 530 670 550 590 750 430 670 580 760 760 615 650 37 989 g Redni broj Klon Rameta Fežina uzorka (g) Sample weight 1 Vo-3 32-17 610 1 Vo-3 32-17 610 3 Vo-12 31-20 560 4 Vo-13 28-9 540 27 Vo-16 2-3 910 5 Vo-17 39-17 500 6 Vo-18 30-19 600 7 Vo-19 28-7 670 8 Vo-23 28-13 620 9 Vo-24 37-11 575 10 Vo-25 30-20 290 11 Vo-26 31-8 650 12 40-16 540 13 Vo-28 37-16 700 UKUPNO PROF. II 7 445 g Urod češera i sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži ariša ovisi osim o ekološkim čimbenicima i o genetičkoj sklonosti pojedinog klona u plantaži s obzirom na sposobnost formiranja ženskih i muških cvatova. Za neke klonove europskog ariša u sjemenskoj plantaži moglo bi se reći da su funkcionalno muški, odnosno ženski (M r v a 1990). Takav primjer poznat je kod crne johe (Vidaković iKrstinić 1985, Krstinić i Kajba 1991) i kod crnog bora (Mrva 1990). Prema Mrvi (1990), u godinama loše cvatnje takvi klonovi cvatu obilno bilo muškim ili ženskim cvjetovima, te tako uzrokuju poremetnje u omjeru između cvatova. Slika 2: Ženski cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić) Fig. 2: Famale flowers of European LarchFig. (Photo: Z. Perić) Upravo takvi slučajevi upućuju na moguće postojanje veće srodnosti potomstava proizvedenog u godinama slabe cvatnje u klonskoj sjemenskoj plantaži. Na slikama 2 i 3 prikazani su muški i ženski cvjetovi europskog ariša. Slika 3: Muški cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić) Fig 3: Male flowers of European Larch (Photo: Z. Perić) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabidinga u potomstvu, češere je potrebno sakupljati u goranje sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako u dini dobre cvatnje i punog uroda. Na taj način moguće vrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonova je osigurati veći heterogenitet potomstva. koji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968). U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod če Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificira-šera i sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultati ju nepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava bupokazuju kako edafske prilike kao ekološki činitelj idućih kultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbri-maju veći utjecaj od genotipa. Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži. Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Suma kvadrata Srednji kvadrat F Pr>F Source of variations D.f. Sum of squ. Mean square Tretiranja (Ramete)- Tretmans 58 2286609 39424,3 1,017 0,47335 Profili (Tip tla)-Soil profiles 1 7380001 7380001 190,52** 0,00001 Greška-Error 58 2246649 38735,3 Total 117 11913259 F58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5% F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1% Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonove Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5) i ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada povidljivo je kako postoje statistički značajne razlike na dataka kako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u-razini klona samo na profilu I. rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istra Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urod živati samo ako isključimo ekološke čimbenike. U o sjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipova vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju rapokazale su se tek kada je okolinska varijanca svedena mete. Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi do na minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaklju izražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu na ramete drugih klonova, a što se onda manifestira kroz čiti kako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjeoplodnju različitim polinatorima, odnosno kroz specimenskoj plantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilifičnu kombinacijsku sposobnost roditeljskih parova. ke. Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika. Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže. Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Suma kvadrata Sred.kvadrat F Pr>F Source of variation D.f. Sum of squares Mean square Tretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones) 24 1636865 609052,00 a gnj** 0,00023 Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 1218104 68202,69 1,117 0,36223 Greška-Error 48 2930279 61047,49 Total 74 5785248 F24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal% F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5% Dužine češera, širine češera i njihov odnos Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov od2,01, a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41 nos izražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plan( klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klon taži prikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5. Vo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7. Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (Negova Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskoj Dubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijen plantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u ras ciji, budući ove provenijencije karakterizira veća di ponu od 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo menzija češera u odnosu na sudetske provenijencije. 9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, a kretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klon Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaVo- 8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio turi (Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( I 997), 253-268 Keidin g 1968, Šindela r 1968 ) dužina češera euobjavljenih u literaturi. Dužina češera za 13 klonova ropskog ariša kreće se od 15 mm kod alpskih visinskih sudetskog ariša u arhivu Šumarskog instituta iznosila je altitudnih rasa, do 44 mm kod nizinskih rasa alpskog 28,4 mm, što pokazuje kako se naše izmjere dužina ariša. Kod sudetskog ariša dužina češera varira između češera sudestskog ariša razlikuju za 6 mm u usporedbi s rezultatima iz literature za sudetski ariš. Dužine i širine 15 i 25 mm (prosječno 20-22 mm). češera iz klonskog arhiva sudetskog ariša u Jastrebar PremaVidakoviću (1993) nasljednost za dužinu skom manji su u usporedbi sa prosječnim vrijednostima češera iznosi h2 = 0,88, a Š indelar u (1992) h2=0,98, iz klonske sjemenske plantaže za 4,3 mm, a što također što znači kako je dužina češera pod visokom genetskom upućuje da se u našoj klonskoj sjemenskoj plantaži radi kontrolom, a time i pouzdan pokazatelj pripadnosti o klonovima alpskog ariša, ali nizinske altitudne rase. rasi. Naši rezultati pokazuju kako su češeri sakupljeni u Ovo je posebno važno naglasiti, budući se provenijenklonskoj sjemenskoj plantaži kod Bjelovara u prosjeku cija sudetskog ariša na području Republike Hrvatske 10 mm duži od prosječne dužine češera sudetskog ariša pokazala kao najbolja (Orli ć iOcvire k 1989). Tablica 5: Dužine i širine češera (mm), te njihov odnos (LL-idex) po rametama, klonovima i kontrolnim populacijama. Table 5: Lengths and widths of cones (mm) and theri relation (LL-index) by ramets, clones and control populations Red. Vo-Ra meta Dužina Prosječna dužina Širina Prosječna širina LL Prosječna LL Red. Vo-Ra meta Dužina Prosječna dužina Širina Prosječna širina LL Prosječna LL broj broj (mm) po klonu (mm) po klonu indeks indeks za klon broj broj (mm) po klonu (mm) po klonu indeks indeks za klon (mm) (mm) (mm) (mm) No. Clona Ramet Lenght Average Width Average LL-index Average No. Clonal Raraet Lenght Average Width Average X-index Average No. No. 1 3 l-i 34,9 15,7 2,22 39 19 6-11 34,1 15,5 2,20 2 15-20 33,8 30,8 15,6 14,5 2,17 2,12 40 10-5 36,3 35,9 17,1 16,1 2,12 2,16 3 32-17 23,7 12,4 1,91 41 28-7 37,3 17,3 2,15 4 4 4-11 33,9 15,8 2,15 42 20 5-6 32,3 15,7 2,06 5 4-15 35,1 34,9 15,3 15,4 2,29 2,27 43 5-16 33,3 32,8 14,8 15,3 2,25 2,14 6 18-14 35,6 15,0 2,37 44 15-5 32,9 15,4 2,14 7 5 4-1 30,3 15,6 1,94 45 21 4-5 35,8 15,6 2,29 8 14-15 27,4 29,3 15,7 15,9 1,75 1,84 46 7-14 37,4 37,6 18,5 16,7 2,02 2,25 9 15-11 30,2 16,4 1,84 47 15-21 39,7 16,2 2,45 10 7 4-10 31,4 14,0 2,24 48 22 1-19 28,6 15.0 1,91 11 4-16 39,6 36,8 16,5 15,3 2,40 2,41 49 5-4 36,1 32,3 18,1 16,5 1,99 1,96 12 12-3 39,6 15,4 2,57 50 16-20 36,0 23,6 1,53 13 8 4-3 38,9 17,1 2,27 51 23 6-4 27,8 14,0 15,5 1,99 1,86 14 6-1 36,1 18,8 1,92 52 28-13 29,8 28,8 16,9 1,76 15 13-6 39,0 38,3 19,2 18,5 2,03 2,07 53 24 5-20 30,5 15,7 1,94 16 28-19 39,1 19,2 2,04 54 14-1 31,0 32,8 15,1 16,3 2,05 2,01 17 9 4-12 40,2 17,8 2,26 55 37-11 36,9 18,0 2,05 18 5-11 40,2 40,3 18,1 17,6 2,22 2,29 56 25 5-12 27,6 15,6 1,77 19 16-16 40,4 17,0 2,38 57 7-19 27,1 25,7 15,0 14,5 1,81 1,77 20 10 4-13 31,5 14,9 2,11 58 30-20 22,6 13,0 1.74 21 5-9 31,5 28,8 14,9 14,3 2,11 2,01 59 26 6-8 32,3 16,8 1,92 22 5-19 23,4 13,2 1,77 60 31-8 29,7 33,7 14,8 15,9 2,01 2,11 23 11 2-2 30,2 16,0 1,89 61 40-16 30,7 16,1 1,91 24 3-18 27,8 27,0 15,3 14,9 1,82 1,81 62 27 1-4 28,1 12,9 2,17 25 7-1 23,0 13,5 1,70 63 7-6 30,8 30,5 14,6 14,1 2,11 2,16 26 12 7-17 32,1 15,8 2,03 64 18-6 32,5 14,9 2,18 27 16-3 36,1 33,3 16,3 16,0 2,22 2,08 65 28 1-9 28,1 15,6 1,80 28 31-20 31,9 15,9 2,01 66 4-6 28,8 30,9 15,6 16,4 1,85 1,88 29 13 28-9 26,3 26,3 14,3 14,3 1,84 1,84 67 37-16 35,8 17,9 2,00 30 15 17-20 32,6 32,6 16,2 16,2 2,01 2,01 68 29 4-8 35,4 16,9 2,09 31 32 33 16 17 2-3 11-6 10-3 33,6 15,7 35,8 32,5 15,7 15,6 16,3 15,6 2,14 1,01 2,20 2,08 69 70 71 30 6-20 17-1 1-5 36,5 35,8 36,6 35,9 17,0 17,3 17,5 17,1 2,15 2,07 2,09 2,10 34 35 36 18 14-9 39-17 7-2 31,1 31,6 28,9 32,8 15,4 18,5 15,8 16,7 2,02 1,71 1,83 1,96 72 73 16-26 17-4 36,6 36,5 36,6 17,7 17,5 17,6 2,07 2,09 2,08 37 38 16-5 30-19 37,6 32,8 33,1 15.2 17,4 15,5 2,47 1,89 2,14 prosječna dimenzija češera u plantaži 32,7 15,8 2,05 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 Tablica 6: Analiza varijance i F-test za dužine češera. Table 6: Analysis of varianace and F-Test for cone lengths. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Source of variation D.f. Tretiranja (Klonovi)-Tretmans (Clones) 25 Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 Greška 50 Total 77 F25,50 = 2,17; F2,50 = 5,06 za 1% F25.50 =1,73; F2,50 = 3,18 za 5% Iz tablice 6 vidljivo je kako postoje značajne razlike između klonova na razini od 5% i 1% za prosječne dužine češera. Dobiveni rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu ovog svojstva, što se podudara s navodima u literaturi (Šindelar 1991, Vidaković 1993), bez obzira na različite ekološke čimbenike u plantaži, razlike između rameta nisu potvrđene. Širine češera europskog ariša su izgleda nešto manje istraživane od dužina. Rezultati naših istraživanja su Sume kvadrata Srednji kvadrat F Pr>F Sum of squares Mean square 1262,51 50,50 4,56** 0,0001 10,87 5,43 0,49 0,6151 553,77 11,07 1827,15 pokazali daje posebno mala unutarvrsna varijabilnost, što ukazuje daje širina češera pod strožom genetskom kontrolom nego okolinskom. Prosječna širina češera u klonskoj sjemenskoj plantaži iznosila je 16,3 mm, u arhivu Šumarskog instituta sudetski ariš imao je prosječnu širinu češera 20,7 mm, stoje za 4,6 mm više. Rezultati istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne razlike na razini od 1% i 5% u prosječnim širinama češera između pojedinih uzoraka iz klonske sjemenske plantaže (Tab. 7). Tablica 7: Analiza varijance i F-test za širine češera. Table 7: Analysis of variance and F-Test for cone width. Izvor varijabilnosti Source of variation Stup. slob. D.f. Sume kvadrata Sum od squares Sred. kvadrat Mean square F Pr>F Tretiranja (Klonovi)-Tratmens Ponavljanja (Ramete)-Replication Greška-Error 25 2 50 117,455 5,142 88,091 4,698 2,571 1,761 2,67** 1,46 0,0015 0,2420 Total 77 210,689 F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%. F25.50 = 1,73, F2.50 = 3,18 za 5%. Odnos između dužina i širina češera, tj. LL-indeks, pokazuje oblik češera. Stoje taj odnos bliži 1, češeri su okrugliji, a stoje taj odnos veći od 1, češeri su više izduženi (Tab. 8). Prosječni LL-indeks u klonskoj sjemenskoj plantaži iznosi 2,05, a u arhivu za sudetski ariš Tablica 8: Analiza i F-test za LL-indeks. Table 8: Analysis and F-Test for LL-index 1,39. Ovi podaci također pokazuju kako se ovdje radi o dvije različite rase ariša. Češeri iz arhiva pripadaju sudetskom arišu i okrugliji su, dok su češeri iz plantaže više duguljasti i pripadaju alpskom arišu, ali nizinskoj altitudnoj rasi. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F Source of variation Df Sum of squares Mean square Tretiranja (Klonovi)-Treatmens 25 Ponavlj anj a (Ramete)-Replications 2 Greška-Error 50 Total 77 F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal% F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18 za 5% Dobiveni rezultati istraživanja analizom varijace(F-test) za odnos dužine i širine češera pokazuju kako postoje značajne razlike između klonova na razini 5%, dok na 1% ne postoje značajne razlike. Iz dobivenih rezultata istraživanja moguće je zaključiti da su dužine češera više varijabilne u odnosu na širine češera kod eu 2,08 0,083 1,97* 0,0208 0,19 0,098 2,34 0,1071 2,11 0,042 4,38 ropskog ariša. Upravo zbog toga, odnos između dužine i širine češera je sigurniji pokazatelj varijabilnosti oblika češera. Na slici 4 prikazani su češeri ariša iz klonske sjemenske plantaže, dok su na slici 5 češeri sudetskog ariša iz klonskog arhiva u Institutu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA. Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 253-268 Slika 4: Češeri europskog ariša iz klonske sjemenske plantaže Slika 5: Češeri sudetskog ariša iz klonske sjemenske plantaže arhiva Šumarskog Instituta arhiva Šumarskog Instituta (Snimio: Z. Perić) (Snimio: Z. Perić) Fig. 4: Cones of European Larch from the archives of the Forest Fig. 5: Cones of Sudetan Larsh the clonal seed orchard from the Research archives of the Forest Research Institute (Photo: Z.Perić) (Photo: Z. Perić) Težine ] ) češera Rezultati izmjera prosječnih težina 100 češera po sera imao je klon Vo-13, a najveću težinu češera klon klonovima u klonskoj sjemenskoj plantaži prikazani su Vo-8. Analizirajući rezultate težina 100 češera između u tablicama 9 i 10. Prosječna težina 100 češera za sve klonova u sjemenskoj plantaži (Tab. 10), kao i kontrole, klonove iznosi 334,3 g, a kreće se u rasponu od 210,0 g utvrdili smo značajne razlike između klonova na razini (klonovi Vo-10 i Vo-13) do 527,5 g (klon Vo-8). Ovi od 5% i 1%. rezultati koreliraju s rezultatima koje smo dobili za Ovi rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu ukupne težine češera (Tab. 2), tj. najmanju težinu če-težine češera, odnosno sjemena. Tablica 9: Prosječne težine 100 češera i 1000 sjemenki. Table 9: Average weights of 100 cones and 1000 seeds. Težina Prosj. Težina Prosj. Težina Prosj. Težina Prosj. Red Vo-Rameta 100 težina 1000 težina Red Vo-Rameta 100 težina 1000 težina broj broj češera češera sjemena sjemena broj broj češera češera sjemena sjemena (g) (g) (g) (g (g) (g) * (g) (g Weight Weight of Weight Weight of No Clonal Ramct of 100 Average 1000 Average No Clonal Ra met of 100 Average 1000 Average No. cones seeds No. cones seeds 1 3 l-i 121 2,32 18 5-11 510 506,7 7,53 6,9 2 15-20 275 228,7 4,55 4,0 19 16-16 450 6,60 3 32-17 290 5,08 20 10 4-13 270 4,65 4 4 4-11 410 5,00 21 5-9 100 210,0 2,40 3,9 5 4-15 340 373,3 4,85 5,1 22 5-19 260 4,50 6 18-14 370 5,57 23 11 2-2 280 4,52 7 5 4-1 250 6,05 24 3-18 300 250,0 6,00 4,9 8 14-15 350 313,3 6,59 6,4 25 7-1 170 4,04 9 15-11 340 6,58 26 12 7-17 350 5,56 10 7 4-10 451 7,40 27 16-3 435 381,7 6,50 5,9 11 4-16 350 350,3 6,06 6,0 28 31-10 360 5,58 12 12-3 250 4,51 29 13 28-9 210 210 4,40 4,4 13 8 4-3 600 7,50 30 15 17-20 360 360 6,00 6 14 6-1 560 7.10 31 16 2-3 340 6,01 15 13-6 500 527,5 7.10 7,3 32 11-6 320 330,0 6,28 6,1 16 28-19 450 7,58 33 17 10-3 320 5,02 17 9 4-12 560 6,71 34 14-9 240 296,7 3,52 4,5 262 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKF. RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.: Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 Težina Prosj. Težina Prosj. Težina Prosj. Težina Prosj. Red Vo-Rameta 100 težina 1000 težina Red Vo-Rameta 100 težina 1000 težina broj broj češera češera sjemena sjemena broj broj češera češera sjemena sjemena (g) (g) (g) (g (g) (g) (g) (g Weight Weight of Weight Weight of No Clonal Ramet Average 1000 Average No Clonal Ramet of 100 Average 1000 Average of 100 No. No. cones seeds cones seeds 35 39-17 330 4,90 57 7-19 220 270,0 3,92 4,4 36 18 7-2 350 6,00 58 30-20 210 3,70 37 16-5 350 316,7 5,35 5,3 59 26 6-8 300 3,95 38 30-19 250 4,59 60 31-8 200 276,7 3,00 3,7 39 19 6-11 420 6,00 61 40-16 330 4,19 40 10-5 360 416,7 5,54 5,4 62 27 1-4 260 3,95 41 28-7 470 4,59 63 7-6 290 276,7 4,32 4,0 42 20 5-6 340 5,48 64 18-6 280 3,75 43 5-16 305 326,7 5,54 5,5 65 28 1-9 250 3,80 44 15-5 335 5,52 66 4-6 457 317,3 5,45 4,6 45 21 4-5 524 5,63 67 37-16 245 4,68 46 7-14 400 446,3 5,75 6,0 68 29 4-6 635 5,70 47 15-21 415 6,58 69 6-20 340 445,0 4,69 5,0 48 22 1-19 260 4,30 70 17-1 360 4,72 49 5-4 350 360,0 6,78 5,8 71 30 1-5 450 6,80 50 16-20 470 6,25 72 16-26 490 443,3 6,90 6,8 51 23 6-4 240 4,40 73 17-4 390 6,70 52 28-13 250 245,0 5,00 4,7 Prosječna težina po klonu 334,3 5,28 53 24 5-20 300 4,68 74 Varaždinbreg 489,0 7,52 54 14-1 380 320,0 5,30 4.8 75 Kogl-Negova 274,0 6,82 55 37-11 280 4,32 76 Bi iko.-Negova 322,0 6,99 56 25 5-12 380 5,60 Prosječna težina po popul. 361,7 7,44 Tablica 10: Analiza varijance i F-test za težine 100 češera Table 10: Analysis of variance and F-test for weights of 100 cones. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F Source of variation Df Sum of squares Mean square Tretiranja (Klonovi)-Treatmens 25 546276,3 21851,05 4,27** 0,0001 Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 12465,3 6232,67 1,22 0,3046 Greška-Error 50 255969,3 5119,39 Total 77 814711,0 F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1% F25,50 = 1,73, F2,50 = 3,18 za 5% Možemo zaključiti kako su rezultati za težinu 100 potvrđuje korelacija između težine 100 češera i uroda češera po klonovima slični urodu klonova u plantaži i sjemena s= 0,54, a korelacija za težinu 1000 sjemenki i težine 1000 sjemenki pojedinih klonova. Ovu tvrdnju težina 100 češera je r=0,53. Težina 1000 sjemenki Rezultati izmjera težina 1000 sjemenki po klonoOvdje ističemo kako težina 1000 sjemenki klona vima i matičnim populacijama prikazani su u tablicama Vo-13 iznosi 4,4 g, te zajedno s klonom Vo-26 i Vo-10 ima i najmanje ukupne i težine 100 češera. Prema RE 9 i 11. Prosječna težina 1000 sjemenki za tretiranja u GENTU (1972) jedan češer sadrži oko 80 sjemenki, što našim istraživanjima iznosi 5,3 g, a kreće se od 3,9 g znači da za 1000 sjemenki treba od 10 do 13 češera. (klon Vo-10) do 7,5 g (populacija Varaždinbreg). Dru Analiza varijance pokazuje statistički značajne ra gim riječima rečeno, veća težina češera znači u pravilu i zlike između srednjih težina 1000 sjemenki klonova na veću težinu sjemena (r=0,53), ali ne i veći urod sjemena razini od 1% i 5%, dok između rameta, odnoso ponapo klonu (r=0,27). vljanja, nije utvrđena varijabilnost. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 Tablica 11: Analiza varijance i F-test za težinu 1000 sjemenki Table 12: Analysis of variance and F-test for the weight of 1000 seeds. Izvor varijabilnosti Stup. slob. Source of variations Df Tretiranja (Klonovi)-Treatmens 25 Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 Greška-Error 50 Total 77 F25,50 =2,17,F2,50 =5,06 zal% F25,50 = 1,73,F2,50 =3,18za5% Korelacija imeđu prosječne težine 100 češera i težine 1000 sjemenki iznosi 0,53, a između uroda sjemena po rametama i težine 1000 sjemenki iznosi 0,27, dok je korelacija između težine 1000 sjemenki i energije klijavosti 0,20, a kod potpune klijavosti 0,15. U našim istraživanjima nismo pronašli vezu između dužine češera i težine 1000 sjemenki. Ova korelacija iznosi 0,06, a najteže sjeme europskog ariša nema i najbolju Energija Rezultati istraživanja energije klijavosti sjemena ariša po klonovima, rametama unutar klona i kontrolnim populacijama prikazani su u tablicama 12 i 13. Prosječna energija klijavosti sjemena u našim istraživanjima iznosi 46,5%, a kreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova, Slovenija do 72% kod klona Vo-15. Ovaj je klon zastupljen samo s jednom rametom, te zbog toga ovaj rezultat nije pouzdan. Prema našim opažanjima manju energiju klijavosti sjemena imaju rubne ramete, koje se nalaze na južnoj i jugozapadnoj strani. To su klonovi: Vo-3, rameta 32-12; Vo- Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F Sumofsquere Mean squere 75,02 3,00 5,26** 0,0001 0,14 0,07 0,12 0,8868 28,53 0,57 103,69 klijavost, a ni energiju klijavosti. Ovakva korelacija za odnos dužine češera i težine sjemena vjerojatno je uvjetovana specifičnom gradom sjemenke ariša. Sjemenka ariša ima veoma debelu i kompaktnu sjemenu ljusku, a sjemenka može biti vrlo sitna i imati malo endosperma, tako da je ponekad vrlo mala težinska razlika imeđu šturog i punog sjemena. Ova karakteristika sjemena ariša može biti veliki problem prilikom strojnog trušenja. klijavosti 12, rameta 32-20; Vo-23, rameta 28-13. Manju energiju klijavosti imaju i ramete sa zapadne strane plantaže, a to su klonovi: Vo-7, rameta 10-3; Vo-22, rameta 1-9 i Vo-27, rameta 18-6. Može se pretpostaviti kako su u ovom slučaju unutarklonske razlike uvjetovane položajem ramete u odnosu na druge klonove polinatore u plantaži, odnosno kako su razlike uvjetovane specifičnom kombinacijskom sposobnosti roditeljskih parova, a na što još upućuje različita energija klijavosti kod različitih rameta istog klona (Tab. 12 ) Tablica 12: Klijavost po klonovima i rametama, te po kontrolnim populacijama Table 12: Germinability by clones and ramets, and by control populations Red broj No Vobroj Clonal Rameta Ramet Energija klijavosti (%) Germinativ Prosj. energija klijavosti po klonu (%) Average Klijavost (%) Germinativ Prosj. klijavost po klonu (%) Average Red broj No Vobroj Clonal Rameta Ramet Energija klijavosti (%) Germinativ Prosj. energija klijavosti poklonu (%) Average Klijavost (%) Germinativ Prosj. klijavost po klonu (%) Average No. e energy No. e energy 1 3 1-1 37 66,0 16 28-19 65 66,0 2 15-20 59 40,7 72,5 68,5 17 9 4-12 41 41,0 3 32-17 26 67,5 18 5-11 53 45,7 56,5 47,2 4 4 4-11 58 62,5 19 16-16 43 44,0 5 4-15 51 54,0 51,0 56,5 20 10 4-13 44 44,0 6 18-14 53 56,0 21 5-9 14 33,3 14,0 34,0 7 5 4-1 26 28,5 22 5-19 42 44,0 8 14-15 63 43,7 63,5 44,7 23 11 2-2 25 29,0 9 15-11 42 42,0 24 13-18 43 36,7 44,0 38,5 10 7 4-10 69 69,0 25 7-1 42 42,5 11 4-16 43 61,7 43,0 61,8 26 12 7-17 78 78,5 12 12-3 73 73,5 27 16-3 50 55,0 60,0 67,0 13 8 4-3 54 55,5 28 31-20 37 62,5 14 6-1 52 52,5 29 13 28-9 44 44 67,0 67,0 15 13-6 53 56,0 54,0 57,0 30 15 17-20 72 72 72,5 72,5 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 Energija Prosj. Klijavost Prosj. Energija Prosj. Klijavost Prosj. Red Vo-Rameta klijavosti energija (%) klijavost Red Vo-Rameta klijavosti energija (%) klijavost broj broj (%) klijavosti po klonu broj broj (%) klijavosti po klonu po klonu (%) poklonu (%) <%) (%) No Clonal Ramet Germinativ Average Germinativ Average No Clonal Ramet Germinativ Average Germinativ Average No. e energy No. e energy 31 16 2-3 69 70,0 55 37-11 47 46,5 32 11-6 60 64,5 60,0 65,0 56 25 5-12 23 22,5 33 17 10-3 12 12,5 57 7-19 31 29,0 31,5 30,7 34 14-9 55 35,7 55,0 35,8 58 30-20 33 38,0 35 39-17 40 40,0 59 26 6-8 55 55,5 36 18 7-2 72 74,0 60 31-8 35 48,7 35,0 49,0 37 16-5 47 59,7 48,5 63,0 61 40-16 56 56,5 38 30-19 60 66,5 62 27 1-4 33 34,0 39 19 6-11 40 43,0 63 7-6 41 30,3 41,5 30,8 40 10-5 47 50,3 51,5 54,0 64 18-6 17 17,0 41 28-7 64 67,5 65 28 1-9 50 50,5 42 20 5-6 39 39,5 66 4-6 16 35,0 17,0 35,3 43 5-16 23 28,3 23,0 28,7 67 37-16 39 38,5 44 15-5 23 23,5 68 29 4-6 41 41,5 45 21 4-5 59 59,5 69 6-20 44 46,0 43,5 46,3 46 7-14 70 56,7 70,5 57,0 70 17-1 53 54,0 47 15-21 41 41,0 71 30 1-5 46 48,5 48 22 1-19 21 20,5 72 16-26 55 48,0 56,5 49,3 49 5-4 40 35,3 40,5 35,5 73 17-4 43 43,0 50 16-20 45 45,5 74 Varaždinbreg 35 35,0 35,0 35,0 51 23 6-4 37 37,5 75 Kogl-Negova 27 27,0 27,0 27,0 52 28-13 21 29,0 21,0 29,3 76 Bukovje-Negova 18 18,0 18,0 18,0 53 24 5-20 23 23,5 54 14-1 32 34,0 32,5 34,2 Prosječne klijavosti u plantaži 45,6 -48,4 Šindela r (1981,1992) navodi vrlo visoku nasljedtemelju provedene analize varijance (Tab. 13) utvrđene nost za svojstvo energije klijavosti HSL=0,79 do 0,95. Na su značajne razlike između klonova na razini od 5% i 1 %. Tablica 13: Analiza varijance za energiju klijavosti Table 13: Analysis of variance for the germinative energy Izvor varijabilnosti Stup. slob. Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F Source of variations Df Sum of squere Mean squere Tretiranja (Klonovi)-Treatmens 25 11269,41 450,78 2,828** 0,0008 Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 3,25 1,63 0,01 0,9898 Greška-Error 50 7969,25 159,39 Total 77 19241,91 F25, 50 = 2,17, F2, 50 =5,06 za 1%. F25, 50= 1,73, F2, 50 = 3,18 za 5%. Kod energije klijavosti utvrdili smo kako postoje kos nepovoljnom staništu za ariš. Razlog tome je veća značajne razlike između sjemena ariša iz klonske sjegenetička varijabilnost nego u običnim kulturama. menske plantaže (45,6%) i kontrolne grupe (26,7%). Ovaj navod potvrđuju istraživanja klijavosti europskog Unutar kontrolne grupe najnižu energiju klijavosti ima ariša u arhivu Šumarskog instituta gdje je postignuto ispopulacija Bukovje - Negova (18%), a najveću populato tako visok postotak energije klijavosti (Mrv a cija Varaždinbreg (35%). 1994). Ovi rezultati pokazuju kako je u sjemenskoj plantaži Korelacija između energije klijavosti i potpune klibolja oplodnja nego u kontrolnim populacijama, usprjavosti jako je visoka i iznosi r=0,92. Potpuna klijavost Rezultati istraživanja klijavosti dani su u tablicama 72,5% kod klon Vo-15 koji je zastupljen s jednom ra12 i 14. Prosječna potpuna klijavost iznosi 48,4%, a metom. Ovi se rezultati podudaraju s rezultatima enerkreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova do gije klijavosti (Tab. 12). 265 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlika unutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo. između energije klijavosti i potpune klijavosti, osim Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijakod klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućvost iznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koenosti procijeniti potpunu klijavost na temelju energije ficijent varijabilnosti nešto je manji kod potpune kliklijavosti. javosti, dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od ener Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14) gije klijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako je ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti na energija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjerazini od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrmena europskog ariša, jer se energija klijavosti može uđena. To je dokaz kako postoji dobra disperzija polena tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan. Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavost Table 14: Analysis of variance forgerminability Izvor varijabilnosti Stup. slob. Sume kvadrata Sred. kvadrat F Pr>F Source of variations Df Sum of squere Mean squere Tretiranja (Klonovi )-Treatmens 25 15065,76 602,63 4,4061* Ponavljanja (Ramete)-Replications 2 73,37 36,68 0,268 0,7658 Greška - Error 50 6838,582 136,77 Total 77 21977,72 F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %, F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%. ZAKLJUČCI - Conclusions Na osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja motako veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemeže se zaključiti. na, odnosno uzgojenih biljaka. 5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj planta1. Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokaži pojavljuje se svake treće do pete godine. Ukuzala su kako na istraživanim svojstvima postoje pna količina sabranih češera iz uroda 1992. go različiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. na dine iznosila je 684,23 kg svježih češera, a kreta svojstva težine i veličine češera, klijavosti sje la se prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo mena i težine sjemena jako utječe genotip (klon), 13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češera dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utje istrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krila caj ima okoliš. ca), odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera. 2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantne 6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), a vode, oglejavanja površinskih slojeva tla, po najkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječna manjkanje hranjiva u tlu uvjetuju drastično dužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imao smanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kod je klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1 osnivanja budućih klonskih sjemenskih plataža mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnos ariša treba obratiti posebnu pozornost na izbor između dužine i širine češera (LL - indeks) kre lokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje. tao se od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7). Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja su Prosječni odnos između dužine i širine češera bio dobro opskrbljena hranjivima. je 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditi 3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platna-kako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj prože ariša treba obratiti posebnu pozornost i na venijenciji, ali nizinskoj altitudnoj rasi. provenijenciju, a ne samo na selekciju plus sta7. Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je bala po fenotipu unutar jedne provenijencije. 334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13) 4. Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislu do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemuške odnosno ženske fukcionalnosti igra isto menki iznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 253-268 (Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaž15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Budinbreg). kovje. Prosječna potpuna klijavost iznosila je Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog u 48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do sjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću ener18,0 % kod populacije Bukovje. giju klijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo- LITERATURA References K e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards established for the production of hybrid larch (Larix eurolepis Henry). Forest Tree Improvement, Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25. Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus glutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskih plantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb. Mrva , F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija in donosa storzev klonov evropskego mecesna v semens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253. Ljubljana. Mrva , F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj; (Conifer seed orchard in Croatia), Šumarski pregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje. Mrva , F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažama četinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko. Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu češera sjemenskim plantažama, Radovi, Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko. M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarski list, br 7-8, pp 203-330, Zagreb. Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanja ariša različitih provenijencija u Hrvatskoj, Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb. Oršanić,M. , 1995: Uspijevanje šumskih kultura obične smreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora (Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix decidua Mili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse, Vol 32, pp 1 -89, Zagreb. Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201, Beograd. Šindelar , J.,1981: Heritability of some reproduction characteristic of european larch Larix decidua Mill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12: 103-118 Šindelar , J.,1982: Hodnota a praktička použitelnost plantažniho osiva. Les. prâce, 150-157. Šindelar , J., 1983: Evaluation of some Czechoslovak experimental plots of larch IUFRO 1958/59 series at age of 20 years. Comm. inst. forest. Čechoslov., 13, 59-72. Šindelar , J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche (Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten. IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung, Most, ČSFR: 275-285. Šindelar , J.,1992: Genetics and improvement of european larch (Larix decidua Mill.), Anales fore- stales, 18-1, Zagreb. Vidak o vie , M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarski list, br. 1-2, Zagreb. Vidaković,M. , 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost, Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb. Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište u Zagrebu, Liber, 505 p. Zagreb. Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanje biološke raznolikosti naših šuma, HAZU, Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb. Steel , R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles and Procedures of Statistics, McGraw-Hill New York. SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonal seed orchard has confirmed that the properties under observation are affected by various environmental and genotype influences. For example, the weight and size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influenced by the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affected by the environment. Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surface soils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠAr., Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 seed crops. This is why particular attention should be paid to the choice of location and to pedological indicators in establishing future clonal seeds orchards. Deep, well-aerated soils which are rich in nutrients should be favoured. In setting up a future clonal seed orchard, special attention should be paid to the provenance, and not only to the selection of plus-trees per phenotype within a provenance. The sex of selected plus-trees in the sense of their male or female functioning also plays an important role in the amount and quality of seed yield, that is, of raised plants. A full seed crop in a clonal seed orchard occurs every three to five years. The crop of 1992 yielded a total of 684.23 kg of fresh cones, ranging from 14.04 kg (Clone Vo-13) to 41.50 kg (Clone Vo-8) on average. The amount of 3 7.62 kg of pure seeds (without wings) were obtained from the collected cones, or 5.5 kg of seed from 100 kg of cones. Clone Vo-9 had the longest cones (40.3 mm), and clone Vo-25 the shortest (25.7 mm), while the average cone length was 32.7 mm. Clone Vo-8 yielded the widest cones (18.5 mm), and clone Vo-27 the narrowest (14.1 mm), the average width being 16.3 mm. The lenght-width ratio (LL-index) ranged from 1.77 (Clone Vo-25) to 1.41 (Clone Vo-7). The average ratio between the length and width of the cone was 2.95. The dimensions of the cones point to the fact that the clones from the orchard belong to the Alpine provenance, but of the lowland altitudinal race. The average weight of 100 fresh cones was 334.3 g, and ranged from 210.0 g (Vo-10 and Vo-13) to 527.5 g (Vo-8). The average weight of 1000 seeds was 5.3 g, ranging between 3.9 g (Vo-10) to 7.5 g (controlpopulation Varaždinbreg). The average germinating energy of the seed collected in the seed orchard was 45.6%. The highest germinating energy, amouting to 72.0%, was displayed by Clone Vo-15, and the lowest, of 18.0%, by the control population Bukovje. The average full germinating vigour was 48.4%, and ranged from 72.5% in Clone Vo-15 to 18.0% in the Bukovje population. |