DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 253-268 UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.) MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARA INTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH {LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVAR Zlatko PERIĆ* Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je 1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažu danas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski. Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljeni rezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti), odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživana svojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine 100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena. Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta, urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavosti i klijavost. UVOD - Introduction Europski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj ne Mješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnim raste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kultuili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture do re. Kulture ariša nalaze se na području Uprave šuma prirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajedno Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice, s arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve i Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača u jele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekHrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosta. U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predno 2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom, rastom, te tijekom proreda prema željenim ciljevima običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više. gospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kao prethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve do U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osni kraja propisane ophodnje. vati šumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine su neprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degre-Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta koje dirane šume. Proizvodnju na takvim površinama treba bi se koristile za podizanje mješovitih kultura moraju otpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurno biti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali vivrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata. soku genetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time se Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ramože postići više koristi, stabla će biti sa smanjenim nom kulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zoučešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanosti ne korovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja kroz žice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirakoju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta. sta biti će značajna. Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla, Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i oariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura. cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, ali dovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno raste na tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovaraju *Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izva dak iz magistarskog rada I dio mu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku |