DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
6.2.
Opis ekoloških funkcija šume s uputom
za ocjenjivanje
The description of the ecological functions
with instructions for evaluation


6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume
Hydrological and water-protective forest
function


Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih
i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom
izvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzog
otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma.
Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o
šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi
šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome
reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova
starost te sklop krošanja.


Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji,
gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća
koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr.
ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno
300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm.


Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla
(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi
i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj
podlozi.


Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno
voda šumskih izvora dobra je za piće.


Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponu
od 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visoke
ocjene 3 ili 4.


6.2.1.2. Protuerozijska funkcija
Anti-erosion function


Šumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako od
erozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakost
erozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinoj
dužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količini
kiše koja padne u jednom mahu.


Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibima
većim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanog
topljenja snijega, a veća je i kod nepropusnih
geoloških podloga.


Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenu
za protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile su
park-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume.


6.2.1.3. Klimatska funkcija -Climatic function
Šuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrlo
učinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i na
susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore.
Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha,


osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnih
zračnih strujanja.


Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice,
utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekom
ljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatski
utjecaj šume, posebice ako se radi o šumi veće
površine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenosti
od njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezin
je klimatski utjecaj značajniji.


Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime
su nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednom
polju, dok su srednje maksimalne temperature niže
u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju.


Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatsko
značenje za klimu grada. Samo je Šestinski dol
dobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbog
svoga reljefnog položaja i znatno manje površine, dok
su ostale park-šume dobile najvišu ocjenu.


6.2.1.4. Protuimisijska funkcija
Fighting air pollution function


Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju
čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet
buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za grad
Zagreb.


Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim
gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona
tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim
lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju
zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti
drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene
crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i
duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od
14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice
površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.


Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog
ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma
uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća
do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i
dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu,
fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa,
teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća,
dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog
aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje
aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova
edafona.


Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovom
koji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područja
te vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnog
prometa.


Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma u
kojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se pod
utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji