DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 26 <-- 26 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 225-242 5.17. Park-šuma Magdalena Magdalena park forest Ova sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinu od 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površina od 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha. S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, po kvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tom vlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrast lužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdje prevladava grab, te će se na cijeloj površini morati obavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjem po načelima koje smo već opisali. Park-šuma Gaišće (Foto: J. Janjić) Branimir PRPIC 6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA Ecological and social functions of Zagreb park forests Park-šume Grada Zagreba prema priloženom popisu zapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se, dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima, drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemo kako u tome popisu nema spomenika parkovne arhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine. Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovih ekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka, protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska, zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnog dioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotu krajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjive je vrijednosti za Grad Zagreb. Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkih park-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskih vrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama koje su raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnost usko je povezana uz način prostiranja, jer kao jezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samo njegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice. Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskim utjecajem pa je pojava oštećenih stabala dosta česta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko 25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja. Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekoloških i socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a to je nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanja mjera obnove. 6.1. O općekorisnim funkcijama On the generally useful functions Skoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri osnovne skupine kojima se obuhvaćaju: - proizvodna ili sirovinska funkcija - ekološka ili zaštitna funkcija - socijalna ili društvena funkcija. Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložio je Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegov učenik Christman n (1979). Za naše potrebe dali smo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihove socijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzir ekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnju ka razvoju turizma (Prpić, 1992). Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanja općekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemo njihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponom ocjena za svaku funkciju. Naziv općekorisne funkcije Name 1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume 1.1 .Hidrološka funkcija šume 1.2.Protuerozijska funkcija šume 1.3.Klimatska funkcija šume 1.4.Protuimisijska funkcija šume 1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume 1.6. Sume različitih izvora zaštite 2. Društvene (socijalne) funkcije šume 2.1 .Turistička funkcija šume 2.2.Estetska funkcija šume 2.3.Rekreacijska funkcija šume 2.4.Zdravstvena funkcija šume Raspon ocjena Evaluation range -4 -3 -3 -3 -3 8 - 10 0 -3 0 -3 0 -3 0 -3 |