DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 24 <-- 24 --> PDF |
S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997), 225-242 Park-šuma Tuškanac (Foto: J. Janjić) 5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forest Površina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada 46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m3/ha, a prirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjak i Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne, starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imaju bukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama. Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinama radove na pomlađivanju. 5.9. Park-šuma Remete - Remete park forest Ukupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šume odpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivo i iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi 115,oo m3/ha i prirasta od 4,00 m3/ha. Sastojine hrasta kitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećene strukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja. U njima treba provoditi obimne zahvate njege radi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodne i umjetne obnove. Park-šuma Remete (Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode) 5.10. Park-šuma Miroševčina Miroševčina park forest Ukupna površina iznosi 123,20 ha, od čega na isključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m3/ha. Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditi radove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacije ovih šuma. 5.11. Park-šuma Dankovečka šuma Dankovečka šuma park forest Ukupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha, od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48 ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se na privatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29 m3/ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskog uzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrasta kitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je u državnim šumama propisana ophodnja od 100 godina. Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabala iz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja. Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika, kojima treba produžiti ophodnju te ih postupno konvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevaju kompleksne radove na njezi i istovremenoj obnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstama drveća. i |