DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997). 225-242 S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključiti da se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da su niskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebaju obnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većini slučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinama s kombinacijom pomlađivanja rubnim sječama uz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. To znači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdje dolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala, uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog, naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladne površine i njeno postupno spajanje sa susjednom obavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatu metodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba. Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi (sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšume glede dobi i različitih vrsta drveća, što osigurava potrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume koju obnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi o starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom, nužno je već postojeći prirodni pomladak, pomladnu jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Isto tako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetni način obnove uz strogo uvažavanje svih načela koja vrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog, umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbog poboljšanja uspješnosti prirodne obnove. Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježene onečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedina stabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja i sušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkim svojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu treba iskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na taj će se način izbjeći masovnost u procesima obnove, koja bi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnju sastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljali u kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnog fiziološkog slabljenja i sušenja. Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremeno na pomladnoj površini provoditi radove na njezi po svim naprijed navedenim načelima. 4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forests Održavati neku park šumu znači prije svega voditi politiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskim sredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje koje će omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditi mjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno je važno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženi svakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebe za parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smeća do krađe drveta, humusnog tla i vegetacije. Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitosti park-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i "zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremeno se misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekata koji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanja staza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca, do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih, nagnutih ili prelomljenih stabala. 5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA Structural and silvicultural properties of the Zagreb park forests U priloženoj tablici donosimo neke osnovne strukturne i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje trebaproglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem 5.1. Park-šuma Susedgrad Susedgrad park forest Ukupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha s prosječnom drvnom zalihom od 215,50 m3/ha i prosječnim godišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. U omjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smreka i druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnim stazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječu suhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnim ili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom. Nužna je predhodna priprema staništa. Njegu Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a Grada Zagreba, obaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrasta kitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicama običnog bora uz pripremu tla. 5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forest Ova je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumske površine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha. Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnih šuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnog gospodarenja. Nužno je postupnim radovima njege formirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad |