DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 225-242 Drvna masa posječena proredom mora biti manja od tečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalna prosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast je skoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog, a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine. Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase koja može biti posječena u jednoj proredi dobijemo ako ukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženom u desetljećima, što znači: Vp = Vu/n a na osnovi toga izračunamo intezitet prorede I = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi 1= l/n x 100 gdje je: Vu - ukupna drvna masa sastojine Vp - drvna masa prorede n - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetlje ćima. Što se tiče načina ili metode prorede ona je određena vertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko- gospodarske klasifikacije stabala u sastojini odredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna- C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C) dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnom dijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći, od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko koliko taj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnom dijelu (C) se može maksimalno posjeći onoliko koliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine. Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će se više od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine, gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manje od 20% u donjem dijelu sastojine. Taj način prorede osigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi, stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine. Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede, možemo se držati uobičajenog stajališta, da se u mladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim, starijim i starim sastojinama, od 10 godina. 2.3. Ostali zahvati njege u park-šumama Other tending work in the park forests Pod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamo sve one radove koji se moraju izvoditi zbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebno glede njenog estetskog izgleda i formiranja takve strukture u kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine, kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog rašća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevaju konkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati. U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana, formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknuti pojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća. Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stabla podstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unoseći one vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa, klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetsku vrijednost park-šume. U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranju broja da bi došli do izražaja oni grmovi koji zbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj (cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu se unositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadaju u konkretnu zajednicu. 3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forests U svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi briga o njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova na njezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladiti možemo samo onu sastojinu koja ima prirodne, usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnost i biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume. To znači da radovima njege trebamo formirati takvu strukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobru prirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume, potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnu dob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi. S obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume, gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno je napomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkom fiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi za one najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodne strukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksi mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovom počinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje se na pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešće događa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajena pojava postupno odumiranje i sušenje stabala. To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijem i fleksibilnijem postupku obnove. Osim toga to je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama, što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkog i s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužno reći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječama na velikim površinama, jer se taj način obnove postupno napušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim, vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisne funkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodne sječe na velikim površinama kao mjera obnove šuma polako odlaze u povijest. |