DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kad se odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešća od mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvorne zasjene matične sastojine glavne ili sporednih vrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stabla podstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladak i nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrste drveća. Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanje korova, dok je sastojina u fazi prirodne obnove prije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnom stadiju ponika i mlađeg mladika. Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinje se obavljati prije početka oplodnih sječa najčešće ograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladak na kojeg računamo u budućnosti, a istovremeno ubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođene pomladne površine. U park-šumama postoji opasnost uništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanje dobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalih štetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnija mjera njege. Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se onda ako nije naplođeno više od 20% pomladne površine . U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitim vrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetski ugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama. Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja se sječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta, grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. U ovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlo barem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka koje oduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanim visinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavaju korov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivne vrste. Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadija starijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njega proredom. Obično je to dob za naše klimatogene vrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30 godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom, odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetno što ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijeku se nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećena stabalca. Uklanja se predrast i regulira omjer smjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najbolje ispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatom čišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine, ostavljajući različite vrste drveća koje od prirode spadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnu vrstu drveća. SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 2.2. Njega sastojina proredom Tending the stands by thinning Proredom počinjemo u razvojnom stadiju starijeg mladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnog odumiranja stabala zbog međusobne konkurencije, formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočiti stabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa i koje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom. Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda ne poremete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenozi glede strukture sastojine, i da se istodobno omogući najkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalan prirast. To znači da intezitet prorede mora biti takav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a način ili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu i stabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranih stabala budućnosti. Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom, moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeni ciljevi koji se žele postići proredom, a to su: - pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima u sastojini - formiranje optimalne strukture sastojine - njega krošanja i debla odabranih stabala - proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta u određenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima - formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će u određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnu prirodnu obnovu. Njega sastojna proredom je od velikog značenja za park-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetno duge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala. To znači da će prorede u park-šumama biti takav uzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i koji će biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bi mogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutku treba imati odgovor na ova pitanja: - Kada treba početi s prvom proredom? - Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu, odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanji proizvodnja i stabilnost sastojine? - Na koji način, odnosno kojom metodom treba izvesti proredu? - Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosno koliki treba biti turnus prorede? Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjeg čišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacije tečajnog visinskog prirasta. |