DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 17 <-- 17 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 Slavko MATIĆ 2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tending Svaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterije koje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti, prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to mora pružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitno napomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturi i vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume. Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve faze radova koje inače provodimo u prirodnim sastojinama time da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti koje moraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda i još veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njezi u čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovi park-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstu granicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovi često puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja. Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnoj površini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik, odnosno pomladak s kojim možemo računati kao s budućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radove na njezi obavljamo skoro tijekom cijelog života sastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi. Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljava različite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik, koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina), pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnim stadijima. Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnom obnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjer smjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu, ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga je nužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupiti njezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisu u mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imaju vrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju, pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike (snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga u tim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala, pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabala na niskom stupnju. Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekom života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi se postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti, produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnosti kvalitetne prirodne obnove. Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišni uvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodne spontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenom na šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovi tipovi selekcije: - negativna selekcija ili negativno odabiranje, u što se ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku, i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku i mlađem mladiku - pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u obliku proreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim, starijim i starim sastojinama. Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine sve nepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinju uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radove na pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine ono što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnosti odabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja, deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drveća mogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole, vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružati kvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditi računa da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična za svaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost, potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodne obnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji je u ostalom svojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi. Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze: - radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.) - zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.) - njega pomlatka nakon dovršnih sječa - njega sastojina čišćenjem - njega sastojina proredom - ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.). 2.1. Radovi na njezi do prvih proreda Tending until the first thinning Već smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrlo često preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešće s radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovi najčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojine prije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremi staništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojeći pomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom. To naročito dolazi do izražaja u park-šumama gdje se obnova obavlja na malim površinama s dugim pomladnim razdobljem. Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanog humusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnje suvišne površinske vode. |