DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242 žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim (ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama. Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnih funkcija svakim danom sve više doživljavaju šume koje se nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, a koje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašene zaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategoriji park-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajno ekološko uporište toga područja, u svako doba pružaju čovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma, svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije. Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze koliko toliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakom čovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebu nastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženim u vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosi čovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjeka i dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženost čovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba za šumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, u uvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenim uvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teško privikava, potreba za šumom posebno je izražena. Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijelu Europe, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama, u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikim strukturama, u kojima se preko dva stoljeća gospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnih načela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednice su rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva, koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelu središnje Europe, nastalo prije nešto više od dva stoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice a zahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnosti stručne šumarske prakse, kad se grad formirao i širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajne površine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezu Medvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijed prirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu, koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojima pridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne, klimatogene zajednice. Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i to europsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti) i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njih predstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiru od obronaka Medvednice do obala rijeke Save, u nizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka, šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osim prirodnih šumskih zajednica, na navedenom području, u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ili šumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema, smreke, običnog bora i si. Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkane u sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajne suvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban i intezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnove i održavanja. Kod toga se moraju istaknuti neke postavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja na značaj park-šuma. Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, a ne zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale od normalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupak i zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šume svrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijelove prirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šume po svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnih gospodarskih šuma. Razlika je jedino u cilju gospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prije svega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdje je odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razliku od klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanja općekorisnih funkcija, naglašene i gospodarske funkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijih drvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljena mjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljni razlog što je gospodarska funkcija prepustila mjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljima općekorisnih funkcija šuma. Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetna šuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šuma normalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametara koje imaju "normalne gospodarske šume", pored proizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvode i općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstoj korelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovi na njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetni s isto takvim radovima u gospodarskim šumama, uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu. Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak 20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93 i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak o osnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu prirode radi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitu park-šuma. Stručna podloga, odnosno terenska obrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se na park-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšuma koje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditi stručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici a njihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti. Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenje navedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a Grada Zagreba. |