DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 32     <-- 32 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK SUMA...
SUMMARY: Today´s park forests of Zagreb are the remnants of the ancient
natural forests that covered today´s urbanized Zagreb area. This paper describes
17 parks covering altogether 1,258.55 ha, while all park forests of Zagreb
amount to 2,400 ha.


Greatly retaining their natural composition, Zagreb park forests stretch
along the Sava valley and the southeast hillsides of the mountain Medvednica.
On the hills grow the sessile-flowered oaks and submontane beeches. In the
Sava valley thrive the pubescent oak forests, while the willow and poplar associations
appear wherever there are floods.


Woven throughout the city, these precious forests raise the question of how
to tend them. Protected by law, though not by their genesis, structure and development,
they do not differ from the classical management forests, except for
the management targets. Park forests serve only for ecological and social purposes,
i.e. hydrology; fight against erosion and pollution; in terms of their climatic,
recreational and health functions.


The silvicultural topics of this paper have been dealt with in phases, which
include the revitalization steps such as improvements of the soil for natural regeneration,
and if necessary, artificial supplements, young stand protection,
tending of young trees and stands by clearing and thinning, as well as other
operations that improve the social and ecological forest functions.
Suggestions for silvicultural care of all 17 park forest areas have been given.


The ecological and social forest functions are described with the criteria
for the evaluation of the generally valuable functions, so that the total value of
all 17 areas amounts to over 4 billion kunas (1.13 billion DEM).


The following conclusions have been made after the research done in the
Zagreb park forests:
1) The management methods used for park forests and those for common


forests differ by their targets. The latter improve the technical value of the
trees while supporting the value of the ecological and social forest functions.
In the park forests, the focus of the operations is the improvement of their ecological
and social values. Crucial is the maintenance of the biological diversity
by supporting the mixed stands consisting of the trees corresponding to the
given habitat.


2) In order to stimulate the binding of the carbon dioxide and the release of
oxygen in the process of photosynthesis, a high producibility of the ecologically
balanced forest stand should be sustained. This target can be met by normal
measures of the classical silviculture, adjusted to the purposes of the park


forest.
3) Even-aged or regular park forests, either low, medium or high in their
silvicultural form, should be renewed in a combined way. In most cases,this is
done by the procedures of the regeneration cuts on small areas combined with
the regeneration through fringe cuts with relatively long regeneration periods.
The reason for regeneration is the physiological age of the trees with the disturbance
of the physiological processes, which reduces the ecological forest
value (reducedphotosynthesis, increased transpiration and breathing).
4) Single social functions of the park forests should be thoroughly investigated
for their quantification in terms of planning forest protection (soil treading,
tree damage, etc.).
5) Considering the extremely unfavourable chemical impacts of the wet
toxic sediments, the damage degrees on the selected bio-indicative points
should be established before deciding on the change of habitat and the appropriate
measures.


Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 31     <-- 31 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 225-242
ZAKLJUČAK Conclusion


Zbog daljnjeg unapređenja zagrebačkih park-šuma
predlaže se:


-
Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom
gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja.
Uzgojnim postupcima u gospodarskoj
šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala
dok istovremeno podržavamo i povećavamo
vrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume.
U park-šumi težište uzgojnih postupaka je u
povećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkcije
šume.
-
Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatima
u gospodarskoj šumi. Njihova obnova u svezi je
s fiziološkom starošću stabala dok su prorijede
podređene podizanju vrijednosti, ponajprije socijalnih,
a zatim ekoloških funkcija šume.
Značajno je pri tome održavanje biološke raznolikosti
šume u smislu podržavanja mješovite sastojine,
po vrstama drveća sukladne staništu.


-
Zbog što većeg vezanja ugljičnog dioksida te ispuštanja
kisika u procesu fotosinteze potrebno je
podržavati visoku proizvodnost ekološki uravnotežene
šumske sastojine. Ovaj cilj se postiže
normalnim mjerama klasičnog uzgajanja šuma
prilagođenim cilju park-šume.
LITERATURA


Matić , S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama
kao mjera povećanja stabilnosti i produktivnosti
šuma. Šumarski list 3-4; 125-145, Zagreb.


Matić , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na
stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina
hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 261-278,
Zagreb.


Matić , S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer,
danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56, Zagreb.


Matić , S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije
privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik
radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj
u ozračju Rezolucija helsinške konferencije o
zaštiti i očuvanju europskih šuma. HAZU; 30-40
Zagreb.


Matić , S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina
hrasta lužnjaka. Monografija: Hrast
lužnjak u Hrvatskoj. HAZU i J. P. Hrvatske
šume: 167-212, Zagreb-Vinkovci.


Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. (1990): Model za
njegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju,
Šum. list Zagreb, 213-225


- Jednodobne ili regularne park-šume bilo da su niskog,
srednjeg ili visokog uzgojnog oblika potrebno
je obnavljati kombiniranim načinom i to u
većini slučajeva postupcima oplodnih sječa na
malim površinama s kombinacijom pomlađivanja
rubnim sječama uz relativno dugo pomladno
razdoblje. Razlog pomlađivanja je fiziološka starost
stabala uz poremetnju fizioloških procesa
što smanjuje ekološku vrijednost šume (smanjena
fotosinteza, povećani transpiracija i disanje.)
-
Potrebno je ispitati pojedine socijalne funkcije
park-šuma radi njihove kvantifikacije u smislu
planiranja zaštite šume (frekvencija, gaženje,
oštećivanje i dr.).
-
Zbog velikog opterećenja ekosustava park-šuma
Grada Zagreba suhom i mokrom depozicijom te
unošenjem štetnih tvari u šume na druge načine,
potrebno je ustanoviti stupnjeve oštećenosti na
izabranim bioindikacijskim točkama, a gdje je to
moguće pomoću metode mikrostaništa ustanoviti
dosadašnji intenzitet taloženja, utvrdivši količine
štetnih tvari u šumi.
-Ustanoviti potrebu korekture staništa park-šuma
u smislu korišćenja zeolitskih preparata (prirodna
mineralna gnojiva).


-
References
Pavelić , J., 1994: Program njege, obnove, održavanja
i zaštite za "Park-šume grada Zagreba"
Uređajni zapisnik. Odjel za uređivanje šuma
Zagreb: 1-247, Zagreb.


Prpić , B., (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcija
šume, Šum. list, 6-8


Prpić, B., (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost
šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučulišta
u Zagrebu, Monografija Šume u Hrvatskoj,
Zagreb, 237-256


Suda, M., (1989): Auswirkungen des Waldsterbens
auf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen und
dem Fremdverkehr im bayerischen Alpenraum,
Deutsche Alpenverein, München, Doktorarbeit


Suda, M., (1989): Quantifizierung der durch Waldschäden
beeinflussten Schutzfunktionen, Modellstudien
im bayerischen Alpenraum, Forstw.
Cbl. 108,45-55


Rauš, Đ., i dr., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:
Šume u Hrvatskoj: 33-78, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 30     <-- 30 -->        PDF

S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
Ocjena općekorisnih funkcija Tablica 2
Evaluation of the generally useful functions Table 2


Skupina općekorisnih funkcija
Group of generally useful functions
Ekološke (zaštitne) Socijalne (društvene)
Red. Naziv funkcije šuma funkcije šuma
br. park-šume Ecological (protective) forest functions Social forest functions
No. Park forest *Brojčane oznake općekorisnih funkcija
Numerical symbols of the generally useful functions


1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Suma 2.1 2.2 2.3 2.4 Suma XX
1. Susedgrad 4 3 3 3 3 9 25 3 3 3 3 12 37
2. Lisičina 3 1 3 2 2 9 20 3 2 3 2 11 31
3. Grmošćica 4 3 3 3 2 9 24 3 3 3 3 12 36
4. Zamorski breg 3 3 3 3 3 9 24 3 3 3 3 12 36
Sestinski vrh
5. Sestinski dol 3 3 2 2 3 9 22 2 2 2 3 9 31
6. Jelenovac 4 3 3 3 3 9 25 3 2 3 3 11 36
Vrhovec
7. Park šume 4 3 3 3 3 9 25 3 3 3 3 12 37
centra
8. Mirogoj 4 3 3 3 2 9 24 3 3 2 3 11 35
9. Remete 4 3 3 3 2 9 24 2 3 3 2 10 34
10. Miroševčina 3 3 3 2 3 9 23 2 3 3 3 11 34
11. Dankovečka 3 2 3 3 2 9 22 2 3 3 2 10 32
šuma
12. Oporovec 3 2 3 3 2 9 22 2 3 3 2 10 32
13. Novoselac 3 3 3 3 2 9 23 2 3 3 3 11 34
14. Culinečina 3 1 3 3 2 9 21 2 3 2 3 10 31
15. Savska 3 1 3 3 1 9 20 3 3 2 3 11 31
opatovina
16. Gaišće 3 1 3 3 2 9 21 2 3 2 3 10 31
17. Magdalena 3 1 3 3 1 9 20 2 3 3 3 11 31
*Brojčana oznaka općekorisnih funkcija: 1.6. Zaštićene šume


Numerical symbols of the generally useful functions


Protected forests


1. Ekološke funkcije
2. Socijalna
1. Ecological functions
Social functions


1.1. Hidrološka
Hydrological 2.1. Turistička
1.2. Protuerozijska
Tourism
Anti-erosion
2.2. Estetska
1.3. Klimatska
Aesthetic functions


Climatic


2.3. Rekreacijska
1.4. Protuimisijska
Recreational functions


Fighting air pollution


1.5. Vjetrobrano-cestozaštitna
2.4. Zdravstvena
Windshield-road protective Medical functions


ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 28     <-- 28 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski lis! br. S 6, CXXI (1997), 225-242
hov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti,
kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje
zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima
velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja
drveća i do izvaljivanja stabala.


Park-šuma Maksimir
(Foto: I. Anić)


Prilikom obnove park-šuma dobro je koristiti isprobano
iskustvo Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga
fakulteta u Zagrebu, koji već više od 70 godina uspješno
gospodari spomenikom parkovne arhitekture Maksimirom,
jednim od najvitalnijih zagrebačkih parkova.
Park-šuma Maksimir, koji je isto tako ugrožen kiselim
kišama i prometom, predstavlja danas vrlo stabilnu šumu
u kojoj se već desetljećima oprezno obavlja obnova
kojom se zadržavaju sva obilježja ovog zahtjevnog parka-
spomenika.


Sve zagrebačke park-šume dobile su vrlo visoku
ocjenu protuimisijske funkcije.


6.2.1.5. Vjetrobrano-cestozaštitne šume
Windshield-road protective forests


Većina zagrebačkih park-šuma obavlja vjetrobranu
funkciju, koja je od velikog značaja za susjedne zgrade
i bliža naselja. Park-šume služe i za zaštitu prometnica,
a postojanjem šume postiže se veća sigurnost prometa.
Ova funkcija šume sastoji se u spriječavanju odrona kamenja,
muljevitih i snježnih nanosa na ceste te u spriječavanju
udara vjetra.


Većina zagrebačkih park-šuma ima naglašenu funkciju
zaštite prometnica.


6.2.1.6. Šume različitih izvora zaštite
Forests of different protection sources


U ovu skupinu pripadaju šume koje su zaštićene
ponajprije sa stajališta zaštite prirode kao i zbog drugih


razloga. Tu pripadaju: nacionalni parkovi, strogi rezervati,
spomenici parkovne arhitekture, spomenici prirode,
parkovi prirode, posebni rezervati, zaštićeni krajolici,
šume za očuvanje gonofonda, znanstvene pokusne
površine, park-šume, arboretumi, šume s posebnom
namjenom.


Sve zagrebačke park-šume svrstane su u podskupinu
u kojoj dobivaju ocjenu 9. Zaštićene šume, temeljem
Zakona o zaštiti prirode (NN 39/94 i 72/94), dijelovi
su prirode svrstani u više kategorija koje dalje
dobivaju međunarodno, državno i lokalno značenje.


Zaštićene šume imaju ove ocjene:
Ocjenu 10:
Nacionalni park,
strogi rezervat,
spomenik parkovne arhitekture,
spomenik prirode.
Ocjenu 9:
Park prirode,
posebni rezervat,
zaštićeni krajolik,
šume za očuvanje genofonda,
znanstveno-pokusne površine,
park-šume,
arboretumi.
Ocjenu 8:
Šume s posebnom namjenom (fakultetske
šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume
za vizualnu zaštitu krajolika, zaštitne
šume po gospodarskoj osnovi i dr.).


6.2.2.1. Turistička funkcija šume
Forest function in tourism


Turističku funkciju imaju sve šume koje svojim položajem,
izgledom i rekreacijskom ulogom utječu na
turistički promet. Park-šume uz središte grada vrijednije
su i sa ekološkog stajališta i sa socijalnog, u odnosu
na one perifernije.


Većina park-šuma Grada Zagreba dobila je najvišu
ocjenu turističke funkcije, jer zadovoljavaju uvjete naših
kriterija. Za finije procjenjivanje turističke funkcije
šume, ocjene bi morale imati širi raspon, stoje već zadatak
daljnjih istraživanja u tom području.


6.2.2.2. Estetska funkcija šume
Aesthetic function


Pod estetskom funkcijom šume podrazumijevamo
lijep izgled krajolika koji je takav zbog prisutnosti šume.
U gusto naseljenom prostoru kao što je Zagreb,
park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija si




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 24     <-- 24 -->        PDF

S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997), 225-242
Park-šuma Tuškanac
(Foto: J. Janjić)


5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forest
Površina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada
46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m3/ha, a
prirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjak
i Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne,
starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imaju
bukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama.
Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinama
radove na pomlađivanju.


5.9. Park-šuma Remete - Remete park forest
Ukupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šume
odpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivo
i iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi
115,oo m3/ha i prirasta od 4,00 m3/ha. Sastojine hrasta
kitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećene
strukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja.
U njima treba provoditi obimne zahvate njege
radi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodne
i umjetne obnove.


Park-šuma Remete
(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika
kulture i prirode)


5.10. Park-šuma Miroševčina
Miroševčina park forest


Ukupna površina iznosi 123,20 ha, od čega na
isključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječna
drvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m3/ha.
Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditi
radove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacije
ovih šuma.


5.11. Park-šuma Dankovečka šuma
Dankovečka šuma park forest


Ukupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha,
od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48
ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se na
privatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29
m3/ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskog
uzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrasta
kitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je u
državnim šumama propisana ophodnja od 100 godina.
Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabala
iz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja.
Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika,
kojima treba produžiti ophodnju te ih postupno
konvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevaju
kompleksne radove na njezi i istovremenoj
obnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstama
drveća.


i




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 23     <-- 23 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARKSUMA... Šumarski listbr. 5-6, CXXI (1997), 225-242
5.5. Park-šuma Šestinski dol
Šestinski dol park forest


Ukupna površina iznosi 9,35 ha, od čega šumi pripada
4,55 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 200,3 m3/ha, a
prirast 5,50 mVha. Stanište je hrasta kitnjaka na kojem
znantno učešće pored kitnjaka ima bagrem. Čiste sastojine
bagrema treba postupno pretvarati u kitnjakove po
uobičajenim metodama. U vitalnijim skupinama bagrema
i u dijelovima gdje u omjeru smjese dominira hrast
kitnjak, treba obavljati prorede formirajući što prirodniju
vertikalnu strukturu i omjer smjese. Ophodnju bagremovog
kolosjeka treba produžiti i uz nužne uzgojne
radove uzgojiti bagremovu nisku šumu.


5.6. Park-šuma Jelenovac-Vrhovec
Jelenovac-Vrhovec park forest


Ukupna površina ove park-šume iznosi 54,50 ha od
čega na šume odpada 48,90 ha. Prosječna drvna zaliha
iznosi 314,82 mVha, a prirast 5,97 m3/ha. To su mješovite
sastojine u kojima u omjeru smjese dominiraju hrast
kitnjak, bukva, grab i bagrem. Primješani su lipe, kesten,
jasen, voćkarice i breza. Sastojine treba njegovati proredom
uz posebnu pažnju formiranja strukture, zbog pone


gdje pregustih sastojina, omjera smjese zbog bagrema,
prostornog rasporeda zbog izrazitih grupa stabala, vertikalne
strukture posebno formiranja i njege podstojne
etaže, uzgojnog oblika vađenjem stabala iz panja i na
klizišta, zbog podržavanja jače pokrovnosti. U starim
sastojinama u kojima se nalaze fiziološki oslabljena stabla
provoditi kombiniranu obnovu na malim površinama
uz oplodne i rubne sječe.


5.7. Park-šume centra - Centar park forests
Te vrlo vrijedne park-šume zauzimaju ukupnu površinu
od 320,43 ha, od čega na šumu odpada 260,77 ha.
Šume čine predjeli od kojih se pojedini spuštaju do samog
središta grada, a to su šume Tuškanac, Dubravkin
put, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac,
Pantovčak i Prekrižje. Prosječna drvna zaliha iznosi
386,28 mVha a prirast 6,88 m3/ha. To su pretežno
mješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje u
omjeru smjese imaju hrast kitnjak, bukvu, grab, bagrem,
lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge listače
i četinjače. Sastojine su pretežno visokog uzgojnog
oblika u kojima treba provoditi sve faze njege i sve
radove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedine
sastojine. Njegu, obnovu i održavanje provoditi po naprijed
navedenim načelima i metodama.


Park-šuma Pantovčak - Zelengaj (Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 20     <-- 20 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997). 225-242
S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključiti
da se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da su
niskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebaju
obnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većini
slučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinama
s kombinacijom pomlađivanja rubnim sječama
uz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. To
znači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdje
dolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala,
uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog,
naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladne
površine i njeno postupno spajanje sa susjednom
obavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatu
metodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba.
Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi
(sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšume
glede dobi i različitih vrsta drveća, što osigurava
potrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume koju
obnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi


o starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom,
nužno je već postojeći prirodni pomladak, pomladnu
jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Isto
tako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetni
način obnove uz strogo uvažavanje svih načela koja
vrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog,
umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbog
poboljšanja uspješnosti prirodne obnove.


Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježene
onečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedina
stabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja i
sušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkim
svojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu treba
iskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na taj
će se način izbjeći masovnost u procesima obnove, koja
bi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnju
sastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljali
u kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnog
fiziološkog slabljenja i sušenja.


Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremeno
na pomladnoj površini provoditi radove na njezi po
svim naprijed navedenim načelima.


4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forests
Održavati neku park šumu znači prije svega voditi
politiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskim
sredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje koje
će omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditi
mjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno je
važno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženi
svakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebe
za parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smeća
do krađe drveta, humusnog tla i vegetacije.


Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitosti
park-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i
"zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremeno
se misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekata
koji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanja
staza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca,
do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih,
nagnutih ili prelomljenih stabala.


5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJU
GRADA ZAGREBA
Structural and silvicultural properties of the Zagreb park forests
U priloženoj tablici donosimo neke osnovne strukturne
i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje trebaproglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem


5.1. Park-šuma Susedgrad
Susedgrad park forest


Ukupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha s
prosječnom drvnom zalihom od 215,50 m3/ha i prosječnim
godišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. U
omjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smreka
i druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnim
stazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječu
suhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnim
ili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom.
Nužna je predhodna priprema staništa. Njegu


Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a
Grada Zagreba,


obaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrasta
kitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicama
običnog bora uz pripremu tla.


5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forest
Ova je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumske
površine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha.
Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnih
šuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnog
gospodarenja. Nužno je postupnim radovima njege
formirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 19     <-- 19 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997). 225-242
Drvna masa posječena proredom mora biti manja od
tečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalna
prosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast je
skoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog,
a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine.
Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase koja
može biti posječena u jednoj proredi dobijemo ako
ukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženom
u desetljećima, što znači:


Vp = Vu/n
a na osnovi toga izračunamo intezitet prorede
I = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi
1= l/n x 100
gdje je:
Vu - ukupna drvna masa sastojine
Vp - drvna masa prorede
n - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetlje


ćima.
Što se tiče načina ili metode prorede ona je određena
vertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko-
gospodarske klasifikacije stabala u sastojini
odredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna-
C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C)
dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnom
dijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći,
od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko koliko
taj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnom
dijelu (C) se može maksimalno posjeći onoliko
koliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine.
Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će se
više od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine,
gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manje


od 20% u donjem dijelu sastojine. Taj način prorede
osigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi,
stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine.


Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede,
možemo se držati uobičajenog stajališta, da se u
mladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim,
starijim i starim sastojinama, od 10 godina.


2.3. Ostali zahvati njege u park-šumama
Other tending work in the park forests


Pod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamo
sve one radove koji se moraju izvoditi
zbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebno
glede njenog estetskog izgleda i formiranja takve strukture
u kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine,
kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog
rašća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevaju
konkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati.


U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana,
formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknuti
pojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća.
Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stabla
podstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unoseći
one vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa,
klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetsku
vrijednost park-šume.


U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranju
broja da bi došli do izražaja oni grmovi koji
zbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj
(cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu se
unositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadaju
u konkretnu zajednicu.


3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forests
U svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi briga
o njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova na
njezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladiti
možemo samo onu sastojinu koja ima prirodne,
usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnost
i biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume.
To znači da radovima njege trebamo formirati takvu
strukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobru
prirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume,
potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnu
dob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi.


S obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume,
gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno je
napomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkom
fiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi za
one najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodne
strukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksi


mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovom
počinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje se
na pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešće
događa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajena
pojava postupno odumiranje i sušenje stabala.
To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijem
i fleksibilnijem postupku obnove. Osim toga
to je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama,
što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkog
i s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužno
reći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječama
na velikim površinama, jer se taj način obnove postupno
napušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim,
vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisne
funkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodne
sječe na velikim površinama kao mjera obnove
šuma polako odlaze u povijest.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 29     <-- 29 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 ( 1997), 225-242
vilo urbanih sklopova, a posebno ako je postignut sklad
građevina i šume. Ovaj sklad često se zanemaruje.


Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojoj
unutrašnjosti. Veću vrijednost imaju zrele šume s dobro
razvijenim krošnjama stabala. Zagrebačke bjelogorične
park-šume posebno su lijepe i primamljive u promjenama
koje donose godišnja doba.


Park-šuma dobiva na vrijednosti ako je u njoj dobro
razvijen prizemni sloj šumskoga raslinja, i ako u njoj
možemo sresti životinjski svijet (ptice, vjevericu, srnu i
slično).


6.2.2.3. Rekreacijska funkcija šume
Recreational function


Rekreacijsku funkciju ima ona šuma koju pučanstvo
često posjećuje bilo da su to šetači ili izletnici, turisti ili
športaši. Stoje šuma bliže gradu, odnosno većem naselju,
to je njezina uporabna rekreacijska vrijednost veća.
Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom.
Ova funkcija je veća što je šuma pristupačnija. Rekreacijska
funkcija šume u Zagrebu ovisi o njezinoj
udaljenosti od tramvajskih i autobusnih postaja.


Ocjene rekreacijskih funkcija su u rasponu od 0 do


3. Prema našim ocjenama srednja vrijednost iznosi za
zagrebačke park-šume 2,7 što upućuje na njihovo veliko
rekreacijsko značenje.
6.2.2.4. Zdravstvena funkcija šume
Medical function


Zdravstvena funkcija šume temelji se u prvome redu
na povoljnome utjecaju šumske sastojine na psihičko
raspoloženje čovjeka. Ulaskom u šumu čovjek osjeti
smirenje i oporavak zbog čestih stresova i frustracija,
koje su popratna pojava nesmiljene bitke za što veći
standard koji sam sebi postaje svrhom.


Utjecaj na ljudsko zdravlje u šumi uvjetovan je proizvodnjom
fitoncida, kemijskih tvari koje luče više biljke
kako bi se obranile od biljnih bolesti (virusi, bakterije,
gljive). Značajnu ulogu ima pri tome i ugodan miris
šume koji potječe od eteričnih ulja ("mirisni vitamini").


Znakovit doprinos šume ljudskome zdravlju, je ispuštanje
kisika tijekom fotosinteze koja godišnje iznosi
od 15 do 20tpo ha. Sume su najučinkovitiji proizvođači
kisika u odnosu na ostale kopnene ekosustave.


7. OCJENA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA I VREDNOVANJA ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA
The evaluation of the generally useful functions and the evaluation of the Zagreb park forests
U priloženoj tablici dane su ocjene općekorisnih
funkcija za 17 zagrebačkih park-šuma. Ocjene obuhvaćaju
skupine ekoloških i socijalnih funkcija sa zbrojem
ocjena za skupinu te zbroj ocjena svih općekorisnih
funkcija. Najviše ocjene ekoloških funkcija dobile su
park-šume Jelenovac-Vrhovac, šume Centra i Susedgrad.
Najviše ocjene socijalnih funkcija dobile su parkšume
Susedgrad, Grmošćica, Zamorski breg, Šestinski
vrh i šume Centra. Navedene šume imaju i najveći
zbroj svih općekorisnih funkcija - 36 i 37.


Uz iznimku park-šume Susedgrad, visoke ocjene dobili
su Jelenovac-Vrhovec i park-šume Centra, u prvome
redu zbog svojeg položaja odnosno blizine zagrebačkog
središta, ali visoke ocjene dobile su i Grmošćica te
Zamorski breg zbog dobre sastojinske strukture i uravnotežene
šume. Relativno visoke ocjene zaslužile su
park-šume Mirogoj, Remete, Miroševčina i Novoselec.


Iz podataka o površinama i drvnim zalihama te izračunom
srednje vrijednosti općekorisnih funkcija, izračunata
je ukupna vrijednost zagrebačkih park-šuma.


Prosječna ocjena općekorisnih funkcija svih 17
park-šuma iznosi 33,53 dok je sveukupna površina šuma
1.258,55 ha.


Prosječna drvna zaliha iznosi 292,4 mVha, trenutna
prosječna cijena tehničkog drva je 540 kn/m3, a ogrijeva
180 kn/m3. Uzet je prosječan stupanj iskorištavanja :
tehničko drvo 50%, ogrijevno drvo 30% i otpad 20%.


Uz navedene podatke izračunata je vrijednost općekorisnih
funkcija park-šuma Grada Zagreba na površini
od 1.258,55 ha i prosječnom ocjenom 33,53 u iznosu od


4.025,789.509 kn.


U navedenom iznosu nije uključena sirovinska i
energetska vrijednost ovih šuma. Navedena vrijednost
predstavlja prosjek koji služi za opću raspravu, dok se
točne vrijednosti mogu dobiti utvrđivanjem podataka
za svaku sastojinu zagrebačkih park-šuma.


Ova će vrijednost bivati svakim danom sve veća,
ako se primijeni odgovarajući postupak i njega šume.
Zaustavljanjem emisija štetnih tvari u gradu Zagrebu
(tvornice, promet, kućna ložišta, onečišćenja voda i dr.)
te uređivanjem park-šuma one će postati znatno vrijednije
nego danas.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
6.2.
Opis ekoloških funkcija šume s uputom
za ocjenjivanje
The description of the ecological functions
with instructions for evaluation


6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume
Hydrological and water-protective forest
function


Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih
i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom
izvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzog
otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma.
Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o
šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi
šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome
reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova
starost te sklop krošanja.


Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji,
gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća
koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr.
ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno
300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm.


Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla
(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi
i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj
podlozi.


Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno
voda šumskih izvora dobra je za piće.


Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponu
od 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visoke
ocjene 3 ili 4.


6.2.1.2. Protuerozijska funkcija
Anti-erosion function


Šumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako od
erozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakost
erozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinoj
dužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količini
kiše koja padne u jednom mahu.


Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibima
većim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanog
topljenja snijega, a veća je i kod nepropusnih
geoloških podloga.


Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenu
za protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile su
park-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume.


6.2.1.3. Klimatska funkcija -Climatic function
Šuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrlo
učinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i na
susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore.
Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha,


osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnih
zračnih strujanja.


Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice,
utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekom
ljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatski
utjecaj šume, posebice ako se radi o šumi veće
površine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenosti
od njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezin
je klimatski utjecaj značajniji.


Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime
su nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednom
polju, dok su srednje maksimalne temperature niže
u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju.


Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatsko
značenje za klimu grada. Samo je Šestinski dol
dobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbog
svoga reljefnog položaja i znatno manje površine, dok
su ostale park-šume dobile najvišu ocjenu.


6.2.1.4. Protuimisijska funkcija
Fighting air pollution function


Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju
čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet
buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za grad
Zagreb.


Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim
gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona
tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim
lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju
zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti
drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene
crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i
duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od
14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice
površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.


Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog
ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma
uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća
do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i
dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu,
fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa,
teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća,
dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog
aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje
aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova
edafona.


Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovom
koji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područja
te vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnog
prometa.


Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma u
kojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se pod
utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 26     <-- 26 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 225-242
5.17. Park-šuma Magdalena
Magdalena park forest


Ova sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinu
od 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površina
od 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječna
drvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha.
S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, po
kvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tom
vlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrast
lužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdje
prevladava grab, te će se na cijeloj površini morati
obavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjem
po načelima koje smo već opisali.


Park-šuma Gaišće
(Foto: J. Janjić)


Branimir PRPIC


6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA
Ecological and social functions of Zagreb park forests
Park-šume Grada Zagreba prema priloženom popisu
zapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se,
dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima,
drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemo
kako u tome popisu nema spomenika parkovne
arhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine.


Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovih
ekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka,
protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska,
zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnog
dioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotu
krajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjive
je vrijednosti za Grad Zagreb.


Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkih
park-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskih
vrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama koje
su raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnost
usko je povezana uz način prostiranja, jer kao
jezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samo
njegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice.


Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskim
utjecajem pa je pojava oštećenih stabala dosta
česta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko
25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja.
Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekoloških
i socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a to
je nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanja
mjera obnove.


6.1. O općekorisnim funkcijama
On the generally useful functions


Skoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri
osnovne skupine kojima se obuhvaćaju:


- proizvodna ili sirovinska funkcija
- ekološka ili zaštitna funkcija
- socijalna ili društvena funkcija.
Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložio
je Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegov
učenik Christman n (1979). Za naše potrebe dali
smo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihove
socijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzir
ekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnju
ka razvoju turizma (Prpić, 1992).
Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanja
općekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemo
njihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponom


ocjena za svaku funkciju.


Naziv općekorisne funkcije
Name


1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume
1.1 .Hidrološka funkcija šume
1.2.Protuerozijska funkcija šume
1.3.Klimatska funkcija šume
1.4.Protuimisijska funkcija šume
1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume
1.6. Sume različitih izvora zaštite
2. Društvene (socijalne) funkcije šume
2.1 .Turistička funkcija šume
2.2.Estetska funkcija šume
2.3.Rekreacijska funkcija šume
2.4.Zdravstvena funkcija šume
Raspon ocjena
Evaluation range


-4
-3
-3
-3
-3
8 - 10
0 -3
0 -3
0 -3
0 -3




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 25     <-- 25 -->        PDF

S. Matić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski liši br. 5-6, CXXI (1997). 225-242
5.12. Park-šuma Oporovec
Oporovec park forest


Ukupna površina iznosi 147,20 ha, od čega na šume
odpada 136,00 ha, od čega na privatne šume odpada
126,94 ha, a na državne 9,06 ha. Prosječna drvna zaliha
iznosi 236,91 m3/ha s prirastom od 10,10 mVha. Državne
šume su šume hrasta kitnjaka, visokog uzgojnog
oblika, normalnog obrasta u dobi od 50 godina. U njima
se preporuča proreda s uobičajenim intezitetom i načinom.
Privatne su šume po strukturi i uzgojnom obliku
slične predhodnim, te su u njima istovjetni i radovi koje
treba obavljati.


5.13. Park-šuma Novoselec
Novoselec park forest


Ukupna površina ove park-šume iznosi 4,29 ha, što
je i površina šume u državnom vlasništvu. Sastojina
hrasta kitnjaka u dobi od oko 50 godina, visokog uzgojnog
oblika, suvislo obrasla i normalnog obrasta. Prosječna
drvna zaliha iznosi 228,00 mVha, a prirast 11,30
mVha. S obzirom daje sastojina vrlo blizu normalnoj,
nužno je provoditi njege proredom.


Park-šuma Novoselčina
(Foto: J. Janjić)


5.14. Park-šuma Čulinečina
Čulinečina park forest


Ukupna površina iznosi 72,70 ha, stoje istovremeno
i površina privatnih šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi
130 m3/ha, a prirast 3,80 mVha. Radi se o sastojini
hrasta lužnjaka u privatnom vlasništvu, gdje će biti nužno
provoditi mnoge radnje njege radi poboljšanja
strukture, kao i radove prirodne i umjetne obnove.


5.15. Park-šuma Savska Opatovina
Savska Opatovina park forest


Ukupna površina iznosi 68,80 ha, od čega je 33,47
ha u državnom, a 14,33 ha u privatnom vlasništvu. Prosječna
drvna zaliha iznosi 290 m3/ha, a prirast 8,00
mVha. To su topolove sastojine u dobi od 30-60 godina
vrlo slabog obrasta (0,1-0,4). Osim toga postoji ijedna
kultura običnog bora u dobi od 30 godina. Sastojinu je
nužno njegovati i istovremeno obnavljati unoseći bijelu
i crnu topolu, bijelu vrbu i euroameričke topole. Na boljim
staništima pod zastorom starije sastojine moguće
je unositi hrast lužnjak, a na čistinama poljski jasen i crnu
johu. S obzirom daje ovo jedina ritska šuma topola i
vrba od preostalih 16 park-šuma, a imajući u vidu europski
trend čuvanja i širenja istih, trebalo bi uložiti dosta
stručnog rada da se revitalizira.


Park-šuma Savska opatovina
(Foto: J. Janjić)


5.16. Park-šuma Gaišće - Gaišće park forest
Park-šuma na području Sesveta ukupne površine
191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha privatne.
Prosječna drva zaliha iznosi 423 m3/ha, a prirast
12,50 mVha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije
grupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i običnog
graba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima
površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog
graba treba normalno njegovati proredom, a grabike
njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati,
uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žir
ili sadnice hrasta lužnjaka.


U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spadaju
kulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture treba
njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pretvarati
u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, služeći
se umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 18     <-- 18 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE
Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kad
se odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešća
od mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvorne
zasjene matične sastojine glavne ili sporednih
vrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stabla
podstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladak
i nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrste
drveća.


Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanje
korova, dok je sastojina u fazi prirodne obnove
prije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnom
stadiju ponika i mlađeg mladika.


Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinje
se obavljati prije početka oplodnih sječa najčešće
ograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladak
na kojeg računamo u budućnosti, a istovremeno
ubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođene
pomladne površine. U park-šumama postoji opasnost
uništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanje
dobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalih
štetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnija
mjera njege.


Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se onda
ako nije naplođeno više od 20% pomladne površine .
U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitim
vrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetski
ugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama.


Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja se
sječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta,
grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. U
ovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlo
barem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka koje
oduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanim
visinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavaju
korov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivne
vrste.


Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadija
starijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njega
proredom. Obično je to dob za naše klimatogene
vrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30
godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom,
odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetno
što ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijeku
se nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećena
stabalca. Uklanja se predrast i regulira omjer
smjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najbolje
ispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatom
čišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine,
ostavljajući različite vrste drveća koje od prirode
spadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnu
vrstu drveća.


SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242


2.2. Njega sastojina proredom
Tending the stands by thinning
Proredom počinjemo u razvojnom stadiju starijeg
mladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnog
odumiranja stabala zbog međusobne konkurencije,
formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočiti
stabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa i
koje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom.


Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda ne
poremete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenozi
glede strukture sastojine, i da se istodobno omogući
najkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalan
prirast. To znači da intezitet prorede mora biti
takav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a način
ili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu i
stabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranih
stabala budućnosti.


Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom,
moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeni
ciljevi koji se žele postići proredom, a to su:


- pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima u
sastojini
- formiranje optimalne strukture sastojine
- njega krošanja i debla odabranih stabala
- proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta u
određenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima
- formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će
u određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnu
prirodnu obnovu.
Njega sastojna proredom je od velikog značenja za
park-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetno
duge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala.
To znači da će prorede u park-šumama biti takav
uzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i koji
će biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bi
mogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutku
treba imati odgovor na ova pitanja:


- Kada treba početi s prvom proredom?
- Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu,
odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanji
proizvodnja i stabilnost sastojine?
- Na koji način, odnosno kojom metodom treba
izvesti proredu?
- Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosno
koliki treba biti turnus prorede?
Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjeg
čišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacije
tečajnog visinskog prirasta.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 17     <-- 17 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
Slavko MATIĆ


2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tending
Svaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterije
koje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti,
prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to mora
pružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitno
napomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturi
i vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume.
Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve faze
radova koje inače provodimo u prirodnim sastojinama
time da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti koje
moraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda i
još veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njezi
u čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovi
park-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstu
granicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovi
često puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja.


Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnoj
površini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik,
odnosno pomladak s kojim možemo računati kao s
budućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radove
na njezi obavljamo skoro tijekom cijelog života
sastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi.
Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljava
različite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik,
koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina),
pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnim
stadijima.


Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnom
obnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjer
smjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu,
ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga je
nužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupiti
njezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisu
u mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imaju
vrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju,
pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike
(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga u
tim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala,
pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabala
na niskom stupnju.


Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekom
života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi
se postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti,
produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnosti
kvalitetne prirodne obnove.


Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišni
uvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodne
spontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenom
na šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovi
tipovi selekcije:


- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u što
se ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku,
i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku
i mlađem mladiku


- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u obliku
proreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim,
starijim i starim sastojinama.
Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine sve
nepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinju
uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radove
na pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine ono
što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnosti
odabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja,
deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drveća
mogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole,
vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružati
kvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditi
računa da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična za
svaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost,
potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodne
obnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji je u ostalom
svojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi.
Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze:


- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem
i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla,
uništavanje korova, odvodnja i dr.)
- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka,
životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih
ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.)
- njega pomlatka nakon dovršnih sječa
- njega sastojina čišćenjem
- njega sastojina proredom
- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu
vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje
grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.).


2.1. Radovi na njezi do prvih proreda
Tending until the first thinning
Već smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrlo
često preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešće
s radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovi
najčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojine
prije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremi
staništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojeći
pomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom.
To naročito dolazi do izražaja u park-šumama
gdje se obnova obavlja na malim površinama s dugim
pomladnim razdobljem.
Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanog
humusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnje
suvišne površinske vode.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 22     <-- 22 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXXI ( 1997), 225-242


ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 21     <-- 21 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
njom pionirskih vrsta drveća (breza, topola, vrba, smmu
staništa. Čistine pošumljavati četinjačama (smreka,
reke, borovi i dr.). Ostale površine detaljnim projektom borovi i dr).
staviti u funkciju park-šume bilo pošumljavanjem ili
pak stvaranjem slobodnih njegovanih zelenih površina.


5.4. Park-šuma Zamorski breg-Šestinski vrt
Zamorski breg-Šestinski vrt park forest


5.3. Park-šuma Grmoščica
Grmoščica park forest
Ukupna površina iznosi 17,10 ha, od čega na šumu
odpada 14,90 ha. Obrast je normalan, a prosječna drvna


Ukupna površina park-šume iznosi 76,90 ha, od


zaliha iznosi 336,58 m3/ha s prirastom od 6,50 m3/ha.


čega na šumsku površinu odpada 63,60 ha. To su


To je pretežno mješovita sastojina kitnjaka i bukve s


srednjodobne sastojine u kojima je nužna njega prore


primješanim bagremom. U jednom dijelu nalazi se ba


dom. Drvna zaliha je normalna (274,60 m3/ha), a prirast


gremova kultura u dobi od 5o godina. Sastojine su viso


iznosi 7,60 m3/ha. U proredama forsirati hrast kitnjak i
kog uzgojnog oblika u dobi od 45-105 godina. Prirodne


bukvu iz sjemena na štetu bagrema, stabala iz panja i
sušaca kestena. U bagremovim sastojinama dati predsastojine
njegovati proredom, a bagremovu kulturu njenost
autoktonim upotrebljivim vrstama koje se nalaze u govati do kraja ophodnje uz postupnu konverziju sastodonjoj
etaži. Kulture topola obnoviti u dva sjeka unošejinskog
oblika pretvorbom u autoktonu sastojinu kitnje
15000 sadnica kitnjaka po ha, uz predhodnu priprenjaka
i bukve.


Tablica 1.
Table 1.
Površine (ha)
Area (ha)
Prosj. drv.
zaliha
Prosj. god.
teč. prirast
Average
wood stock
Average current
annual increment
Red.
br.
Naziv predjela Državne
šume
Privatne
šume
Ukupno
šuma
Ostalo Ukupna
površina mVha mVha
No. Area State Private Total Other Total
forests forests area
1 Susedgrad 3.65 3.95 7.60 2.90 10.50 215.50 5.59
2 Lisičina 0.00 6.10 6.10 15.70 21.80 100.00 4.00
3 Grmoščica 46.81 10.79 63.60 13.30 70.90 274.60 7.60
4 Zamorski bregŠestinski
vrt
5.66 9.24 14.90 2.20 17.10 336.58 6.50
5 Šestinski dol 3.55 1.00 4.55 4.80 9.35 203.00 5.60
6 Jelenovac 33.41
15.49 48.90 5.60 54.50 314.82 5.97
Vrhovec
7 Park šume 120.39 140.38 260.77 59.66 320.43 386.28 6.88
Centra
8 Mirogoj 29.95 16.99 46.94 79.60 126.54 298.72 7.56
9 Remete 0.00 49.60 49.60 58.10 107.70 115.00 4.00
10 Miroševčina 0.00 105.40 105.40 17.80 123.20 150.00 4.20
11 Dankovačka 7.41 184.52 192.00 17.30 209.30 143.29 6.64
šuma
12 Oporovec 9.06 126.94 136.00 11.20 147.20 236.91 10.10
13 Novoselec 4.29 0.00 4.29 0.00 4.29 228.00 11.30
14 Čulinečina 0.00 72.70 72.70 0.00 72.70 130.00 3.60
15 Savska 33.47 14.33 47.80 21.00 68.80 290.00 8.00
opatovina
16 Gaišće 103.47 69.23 172.70 18.80 191.50 423.00 12.50
17 Magdalena 0.00 24.70 24.70 4.20 28.90 122.00 3.80
Ukupno 401.19 857.36 1258.55 332.16 1590.71 --




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 16     <-- 16 -->        PDF

S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim
(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama.
Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnih
funkcija svakim danom sve više doživljavaju šume koje
se nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, a
koje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašene
zaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategoriji
park-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajno
ekološko uporište toga područja, u svako doba pružaju
čovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma,
svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije.
Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze koliko
toliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakom
čovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebu
nastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženim
u vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosi
čovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjeka
i dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženost
čovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba za
šumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, u
uvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenim
uvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teško
privikava, potreba za šumom posebno je izražena.


Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijelu
Europe, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednoj
blizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama,
u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikim
strukturama, u kojima se preko dva stoljeća
gospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnih
načela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednice
su rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva,
koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelu
središnje Europe, nastalo prije nešto više od dva
stoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice a
zahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnosti
stručne šumarske prakse, kad se grad formirao
i širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajne
površine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezu
Medvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijed
prirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu,
koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojima
pridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne,
klimatogene zajednice.


Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i to
europsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti)
i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njih
predstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiru
od obronaka Medvednice do obala rijeke Save, u
nizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka,
šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osim
prirodnih šumskih zajednica, na navedenom području,
u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ili
šumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema,
smreke, običnog bora i si.


Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkane
u sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajne
suvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban i
intezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnove
i održavanja. Kod toga se moraju istaknuti neke
postavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja na
značaj park-šuma.


Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, a
ne zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale od
normalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupak
i zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šume
svrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijelove
prirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šume
po svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnih
gospodarskih šuma. Razlika je jedino u cilju
gospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prije
svega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdje
je odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razliku
od klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanja
općekorisnih funkcija, naglašene i gospodarske
funkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijih
drvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljena
mjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljni
razlog što je gospodarska funkcija prepustila
mjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljima
općekorisnih funkcija šuma.


Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetna
šuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šuma
normalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametara
koje imaju "normalne gospodarske šume", pored
proizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvode
i općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstoj
korelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovi
na njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetni
s isto takvim radovima u gospodarskim šumama,
uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu.


Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak
20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93
i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak o
osnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu prirode
radi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitu
park-šuma. Stručna podloga, odnosno terenska
obrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se na
park-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšuma
koje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditi
stručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici a
njihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti.


Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenje
navedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirode
temeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7.
GUP-a Grada Zagreba.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 225-242
UDK 630* 272+249: 630* 652+907.001


PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE
FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA*


THE PROGRAMME OF TENDING AND MAINTENANCE. ECOLOGICAL AND SOCIAL
FUNCTIONS OF THE ZAGREB PARK FORESTS.


Slavko MATIĆ* I Branimir PRPIĆ**


SAŽETAK: U radu se obrađuje dio park-šuma Grada Zagreba površine
1258,55ha. Obuhvaćeno je 17 parkovnih cjelina, 15 u Gradu Zagrebu i dva u
Sesvetama. Spomenutepark-šume su dio, pretežito prirodnih park-šuma urbanoga
prostora grada Zagreba. Od vrlo značajnih park-šuma izostavljene su
spomenikparkovne arhitekture Maksimir i Dotrščina koje imaju sačinjen program
održavanja.


Rad je iznesen u dvije cjeline. Prva se odnosi na program njege, obnove i
održavanja park-šuma, dok drugi obraduje njihove socijalne i ekološke funkcije.


U programu njege obraduju se uzgojni postupci od pripreme tla za prirodno
pomlađivanje, zaštite i njege mlade sastojine do njege sastojine čišćenjem
i prorijedom kao i preporukom posebnih postupaka koji povećavaju estetsku i
funkcionalnu vrijednost park-šume. Posebno su opisani struktura i šumskouzgojne
osobitosti i dane su preporuke postupaka za svih 17 parkovnih cjelina.


U drugom dijelu prikazana je podjela i opis ekoloških i socijalnih funkcija i
obavljeno je ocjenjivanje svih parkovnih cjelina.
Prosječna ocjena raščlanjenih park-šuma iznosi 33,55, najviša je 37 od
mogućih 38, dok je najmanja 31.


Koristeći vrijednost sirovinske osnove ustanovljena je sveukupna ekološka
i socijalna vrijednost obrađenih zagrebačkih park-šuma u iznosu od 4,03 mi-
Ijarde kuna.


Povezano uz značajno opterećenje ovih šuma, kako posjetiteljima tako i kemijskim
onečišćenjem, dane su preporuke uzgojnih postupaka te popravljanja
odnosa u rizosferi.


Ključne riječi: Park-šume Grada Zagreba, njega, obnova i održavanje,
ekološke i socijalne funkcije, vrijednost općekorisnih funkcija.


1. UVOD - Introduction
U današnjim, prija svega, vrlo složenim ekološkim uvjeta, kako za čovjeka tako i za cjelovit šumski ekosuuvjetima
koji su prisutni u čovjekovom okolišu, a izastav
koji ga okružuje, šume predstavljaju značajanu prizvani
su promjenama i pogoršanjem temeljnih životnih rodnu i gospodarsku samoobnovljivu vrijednost. One
imaju sposobnost i mogućnost ublažavanja nepovoljnih
utjecaja na čovjeka, a isto tako stručnim usmjera


*Rad je financirao Grad Zagreb, Zavod za zaštitu i obnovu spomenika kul


ture i prirode vanjem njihovog prirodnog razvoja uz uvažavanje nji


** Prof. dr. sc. Slavko Matić , Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Zavod za uzgajanje šuma hove prirodne strukture, biološke raznolikosti, potrajŠumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu nosti i sposobnosti prirodne obnove, sposobne su pru