DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 129     <-- 129 -->        PDF

IN MEMORIAM


Prof. dr. se. PAŠKO LOVRIĆ (1931 - 1997)


U Zagrebu je nakon kratke bolesti,
16. siječnja 1997. preminuo prof,
dr. sc. Paško L o v r i ć, redoviti profesor
Geodetskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu.


Paško Lovrić rođen je u Dubrovniku
31. kolovoza 1931. Maturirao
je na Muškoj gimnaziji u Osijeku
1950, a diplomirao na Geodetskom
odj elu Arhitektonsko-građevinskogeodetskog
fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu 1956. Nakon dvogodišnjeg
boravka u Institutu za kartografiju i
topografiju Sveučilišta u Bonnu, kao
stipendist zaklade Aleksander von
Humbolt, doktorirao je 1972. s tezom


Beiträge zur Weiterentwicklung des
Jugoslawischen Grundkartenwerkes.


Mentor mu je bio direktor Instituta
prof. dr. inž. A. H e u p e 1.


Asistent za predmete topografije i
kartografije na današnjem Geodetskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
postao je 1959, docent za iste predmete
1973, izvanredni profesor 1978,
i redoviti profesor 1983. Predstojnik
Zavoda za kartografiju Geodetskog
fakulteta bio je 1975-81, 1983-87. i
1991-1997. U članstvo Hrvatske akademije
tehničkih znanosti izabran je
1994. U 38-godišnjoj nastavničkoj
djelatnosti na Geodetskom fakultetu
u Zagrebu pod njegovim vodstvom
izrađen je 71 diplomski rad. Bio je
mentor u izradi pet magistarskih radova
ijedne doktorske disertacije.


Njegove monografije, posebno
Kartografska reprodukcija (1983,
1987) i Opća kartografija (1988) pri


hvaćeni su kao udžbenici i priručnici
i izvan matičnog fakulteta, suvremeno
su koncipirani i odlikuju se uvijek
vrlo jasnim tumačenjem i najsloženijih
pojmova. Osim u Zagrebu, predavao
je i na Fakultetu za arhitekturu,
građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani
1973/74. i 1976/77, Građevinskom
fakultetu u Sarajevu 1976/77, Arhitektonskom
fakultetu u Zagrebu
1979-82. i Agronomskom fakultetu
u Zagrebu 1988-96.


Rezultate svojih znanstvenih istraživanja
objavio je u mnogobrojnim
člancima u inozemnim i domaćim
publikacijama. U tim radovima
dao je značajne priloge geodetskoj i
kartografskoj reprodukciji. Prof. dr.
Paško Lovri ć održavao je stalne
kontakte s većim brojem najuglednijih
kartografskih znanstvenika u Europi.
Bio je s njima u stalnoj prepisci,
razmjenjivao publikacije i karte.
Mnogi su na njegov poziv došli u Zagreb
i održali zapažena predavanja.
Kao glavni urednik objavio je s koautorima
ili suradnicima više od 90 topografskih
i tematskih karata, najčešće
turističkih, zatim karte pojedinih
regija i nacionalnih parkova Hrvatske,
planove hrvatskih gradova i naselja
te više faksimila starih karata.


Svoj istančani estetski smisao za
kartografsko oblikovanje i prikaz
prof. Lovri ć je višestruko potvrdio
na mnogobrojnim svojim zemljovidima,
naročito hrvatskih gradova.
Oni su prvorazredni dokumenti stanja
prikazanih objekata u trenutku iz


davanja. To su vrhunska djela hrvatske
kartografije, što stoje uz bok najboljim
ostvarenjima europskih kartografa.


Održao je i više javnih predavanja


o različitim temama iz područja kartografije.
Autor je dva scenarija televizijskih
emisija o topografskim
kartama. Bio je recenzent knjiga, atlasa
i kataloga kartografskih izložbi.
Posebno treba istaći da je bio glavni
urednik velike kartografske izložbe
1994. u Zagrebu pod naslovom Zagreb
na geodetsko-katastarskim zemljovidima
i u zemljišnim knjigama.
Bogat je i njegov prevoditeljski rad.
Preveo je s njemačkog na hrvatski 25
radova najuglednijih svjetskih kartografa,
među kojima radove Imhofa,
Heupela, Arnbergera, Kelnhofera,
Witta, Ogrisseka, Freitaga.


Aktivno je djelovao u geodetskim
i kartografskim udruženjima. Bio je
predsjednik (1973-75) Saveza geodetskih
inženjera i geometra Hrvatske
i član savjeta njegovog časopisa
Geodetski list (1976-81). Zbog toga
je još 1973. proglašen zaslužnim članom
tog saveza. Od 1994. bio je pročelnik
Sekcije za kartografiju Hrvatskog
geodetskog društva.


Svima nama koji smo ga poznavali,
cijenili, voljeli tim je teže i bolnije,
danas, kada ga više nema među nama.
Ali ostala su njegova djela koja
će nas još dugo pratiti.


Miljenko Lapaine
Stanislav Frangeš


Isječak plana grada Zagreba iz 1994. Autor: P. Lovrić