DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 123 <-- 123 --> PDF |
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI SVEČANA SKUPŠTINA AŠZ Dana 9. travnja 1997. godine održana je Svečana skupština Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) u povodu proglašenja već obavljenog izbora počasnih, redovitih i izvanrednih članova te članova suradnika. Skupština je održana u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske komore koja je ujedno i domaćin skupa. Na Svečanoj skupštini AŠZ sudjelovali su predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademici Slavko Krvavica, Mirko Vidaković, Dušan Klepac i Bozo Udovičić, predstavnici šumarske struke u ime poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Damir Moćan, dipl. inž. šum. zamjenik direktora, Marijan Šagovac, dipl. inž. šum. pomoćnik direktora i dr., predstavnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog instituta Jastrebarsko, članovi Ustavnoga suda Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom gosp. Jadrankom Crnićem, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Agronomskog fakulteta, Farmaceutskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i dr. Skup je otvorio predsjednik Akademije prof. dr. sc. Slavko Matić, a pozdrav skupu uputio je akademik prof. dr. sc. Bozo Udovičić u ime domaćina te u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti u uvodnome je govoru rekao: Dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege! Dozvolite da Vam uputim najiskrenije riječi zahvale što ste se odazvali našem pozivu da budete nazočni na svečanoj skupštini u povodu izbora počasnih, redovitih, izvanrednih i članova suradnika Akademije šumarskih znanosti. Današnji čin promocije uvaženih članova AŠZ je još jedan korak koji je napravilo šumarstvo Hrvatske, koje na ovim Hrvatskim prostorima organizirano i vrlo aktivno radi već preko dva stoljeća. Šumarska znanost i šumarstvo, kao rijetko koje znanstveno polje, nastaje istovremeno kod nas kada i u središnjoj Europi, a to znači i u cijelome svijetu. Razlog je opravdani strah od nestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanja sa šumom. O aktivnosti hrvatskoga šumarstva najbolje govore njegove šume, koje su preko 95% prirodne, nastale prirodnim pomlađivanjem, u kojima vlada biološka raznolikost, a gospodarenje se temelji na potrajnosti kao temeljnom postulatu svakog šumarstva koje funkcionira na načelima znanosti. Znanost je utkana u civilizacijski razvoj hrvatskoga naroda, te će znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatske bitno ovisiti o broju intelektualnih kapaciteta na ovome prostoru. Ta ideja nije nova, ona je pratila povijesni razvoj hrvatske znanosti, koja je već u XVIII. stoljeću institucionalizirana te ojačala snovim suvremenim znanstvenim idejama. Hrvatska znanost svoju punu afirmaciju doživljava u XIX. stoljeću, posebno osnivanjem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1866. i modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine. Hrvatska šumarska znanost i struka isto tako dobiva temelje i poticaje za svoj razvoj već u XVIII. stoljeću. Europska ideja o osnivanju šumarske struke i znanosti kod nas hvata čvrste korjene, o čemu svjedoče brojni pisani dokumenti. Dovoljno je spomenuti "Urbar" Marije Terezije iz 1755. i "Šumski red" pisan na hrvatskom jeziku iz 1769., te značajan broj u inozemstvu školovanih hrvatskih šumarskih stručnjaka, koji već u prvoj polovici 19. stoljeća imaju značajnu intelektualnu, stručnu i domoljubnu ulogu u javnom životu tadašnje Hrvatske. Rezultati njihovog rada su vidljivi, jer se već 1846. osniva Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje tada postaje i do današnjeg dana ostaje stožerna organizacija koja je bila i ostala pokretač i osnivač svega onoga što se do današnjega dana dogodilo u šumarskoj struci i znanosti Hrvatske. Prošle godine proslavili smo 150. obljetnicu neprekidnog i plodnog rada tog društva, te je tom prigodom dosta rečeno i napisano o HŠ Društvu. Zbog toga ćemo sažeto iznijeti njegove aktivnosti na promicanju šumarske struke, posebno znanosti i obrazovanja do današnjeg dana, kad se na inicijativu društva i u njegovom okrilju osniva i ova AŠZ. Svesrdnim zalaganjem članova Hrvatsko-Slavonskog šumarskog društva osniva se 1860. godine Gospodarsko- šumarsko učilište u Križevcima. U okvirima društva već 1877. izlazi prvi broj znanstveno-stručnog glasila "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg dana i čiju smo 120. obljetnicu izlaženja obilježili prošle godine. Velikim zalaganjem društva gradi se Šumarski dom u razdoblju od 1896 do 1898. u kojem 20. listopada 1898. započinje s radom Šumarska akademija, sveučilišna ustanova utemeljena Naredbom kr. hrvatsko slavonske dalmatinske zemaljske vlade broj 66101. od 7. listopada 1898. "kojom se ureduje šumars < |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 124 <-- 124 --> PDF |
ka obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu" te naredbom broj 66102. iste vlade i istog datuma "kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu". Nadamo se da ćemo iduće 1998. godine dostojno obilježiti 100. obljetnicu sveučilišne šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanje AŠZ je nužnost današnjeg vremena, to je reakcija na vrlo složene ekološke, gospodarske i društvene uvjete u kojima šuma i šumarstvo plaćaju visoke račune, koji mogu dovesti u pitanje sve ono što je šumarska struka tijekom povijesti stvorila. Nerazumijevanje temeljnih načela funkcioniranja šume kao najsloženijeg i najosjetljivijeg ekosustava na svijetu, raste sa sve većim tehnološkim, tehničkim i gospodarskim razvojem društva. Sve više se zaboravlja daje šumarstvo infrastruktura svakog društva, a to znači daje ekološka i gospodarska podloga bez koje ne može kvalitetno funkcionirati ni jedno civilizirano društvo. Šumarstvo nije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilo što drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi. Šuma je, prije svega, zrak, voda, klima, zadovoljstvo i ugođaj utkan u genetsku konstituciju čovjeka. To je osjećaj stvaran u tisućugodišnjim vezama čovjeka i šume, bez kojeg je čovjek ugrožen i osiromašen. Mi se možemo pohvaliti šumom bogatom i ekološki još uvijek stabilnom i raznolikom. Jednostavno rečeno, šumarski znanstvenici nisu zadovoljni općom klimom koja se stvara u odnosu na šumu i šumarstvo, a uvjereni smo da će članovi ove akademije, uz brojne šumarske stručnjake Hrvatske, pridonijeti poboljšanju trenutnog stanja. AŠZ, kao profesionalno znanstveno udruženje u području šumarstva i drvne tehnologije Hrvatske svojim, će znanstvenim i javnim radom činiti sve kako bi hrvatsko šumarstvo i dalje zadržalo visoko mjesto unutar šumarstva Europe. Nažalost, morat ćemo se truditi da nam ugled bude makar približno sličan onome kojeg danas hrvatske šume i šumarstvo imaju u svijetu, a posebice u Europi. Pročitat ću definiciju šumarstva, koja je malo pohrvaćena službena definicija koju su napisale sveučilišne šumarske institucije Kanade. Ona glasi: "Šumarstvo je znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma i stojbine, odnosno cijelog šumskog ekosustava, za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Ono se brine o uravnoteženom i potrajnom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnu stabilnost šumskih ekosustava, vodeći brigu o bujnom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama, te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šumar stvo se isto tako koristi znanjem i iskustvom mnogih znanstvenih područja i ostalih profesija te igra značajnu ulogu u razvoju i primjeni tehnike za gospodarenje šumskim zalihama". Ova definicija, iako napisana u zemlji gdje je tek nedavno šumarstvo krenulo pravim putem, kojeg su usput rečeno trasirali i šumarski stručnjaci s diplomom Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jasno govori o cjelovitosti i slojevitosti šumarske struke, koja, kao ni jedna druga u znanstvenim područjima, u središtu svoga rada ima najsloženije i po živim bićima najbrojnije šumske ekosustave. Šumski ekosustavi ne trpe pogreške, jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sve one koji se u njemu nalaze. Zbog svega toga će AŠZ sa svojim znanstvenicima, koji su u samom vrhu hrvatske šumarske znanosti, tražiti i trasirati puteve, koji će ići u smjeru održavanja postojećih prirodnih šuma, poboljšanja njihovog biodiverziteta, potrajnosti, stabilnosti, produktivnosti i sposobnosti kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, što ih čini vječnim, a sve zbog kvalitetnijeg i ljepšeg života u nama najljepšoj i šumama najbogatijoj Hrvatskoj domovini. Na poziv predsjednika glavni tajnik Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) prof. dr. sc. Branimir Prpić rekao je: Današnja svečana skupština AŠZ značajna je zbog dodjele Odluka o izboru osnovnog tijela Udruge, koje će i dalje djelovati po Statutu i Pravilniku o predlaganju i izboru članova AŠZ. Tijek osnivanja AŠZ do ove Skupštine odvijao se ovako: Prijedlog za osnivanje AŠZ dao je predsjednik HŠD prof. dr. sc. S. Matić u Programu rada za 1995. godinu, a na 99. Skupštini HŠD održanoj 22. 12. 1994. godine u Križevcima. Prije toga se u više navrata na sjednicama UO HŠD raspravljalo o potrebi osnivanja Akademije. To je potreba za jednim nezavisnim znanstveno-stručnim tijelom koje bi u Republici Hrvatskoj donosilo smjernice o postupku sa šumama koje predstavljaju neprocjenjivo prirodno bogatstvo naše zemlje. Na temelju tog poticaja, 14. veljače 1995. godine sastaje se osnivačka skupština Hrvatske akademije šumarskih znanosti (HAŠZ). Skupštini je nazočno 12 doktora šumarskih znanosti šumara i prerađivača drva, znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnikaa to su: prof dr. Mladen Figurić, prof. dr. Milan Glavaš, dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, prof. dr. Ante Krstinić, prof. dr. Boris Ljuljka, prof. dr. Slavko Matić, prof. dr. Šime Meštrović, prof. dr. Branimir Prpić, prof, dr. Đuro Rauš, prof. dr. Zvonko Seletković i prof. dr. Joso Vukelić. Svi nazočni već su i prije sudjelovali u raspravama o potrebi osnivanja HAŠZ. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Dio Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti Osnivačka skupština bira Predsjedništvo i Nadzorni odbor HASZ u ovom sastavu: Predsjedništvo - Prof. dr. sc. S. Matić, predsjednik -Prof. dr. sc. M. Figurić, potpredsjednik -Dr. sc. J. Gračan, potpredsjednik - Prof. dr. sc. B. Prpić, glavni tajnik - Prof. dr. sc. Ante Kristinić, tajnik Odsjeka za uzgajanje šuma - Prof. dr. sc. Šime Meštrović, tajnik Odsjeka za uređivanje šuma i šumarsku politiku - Prof. dr. sc. M. Glavaš, tajnik Odsjeka za zaštitu šuma i lovstvo - Prof. dr. sc. B. Ljuljka, tajnik Odsjeka za iskorišćivanje šuma i uporabu drva Nadzorni odbor - Prof. dr. sc. Đuro Rauš - Dr. sc. Nikola Komlenović i - Prof. dr. sc. Zvonko Seletković Glavni tajnik AŠZ prof. dr. sc. Branimir Prpić prima Odluku o izboru za redovitog člana AŠZ Članovi AŠZ i gosti na Svečanoj skupštini Za poslovnog tajnika izabran je Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., tajnik HŠD. Dogovoreno je kako će HASZ koristiti dio slobodnih prostorija HŠD. Za Osnivačku skupštinu pripremljeni su Statut i Pravilnik o predlaganju i izboru članova HASZ, koji su poslije rasprave prihvaćeni. Na Skupštini su konsenzusom osnivača predloženi kandidati za članstvo HAŠZ i to izdvojeno za redovite, izvanredne i počasne članove te za članove suradnike. Prilikom predlaganja kandidata kriteriji su bili znanstveni doprinos, primjena rezultata znanstvenog rada u praksi, doprinos unapređenju hrvatskog gospodarstva, mogućnost suradnje u timskom radu, sklonost radu u udrugama, rad na ustrojstvu znanstvenih i stručnih skupova, rad na znanstveno-stručnoj publicistici, članstvo u znanstvenim, stručnim i znanstveno-stručnim udrugama. Raspravljajući o pojedinim kandidatima, razmotren je njihov sveukupan doprinos znanosti, struci i kroz to unapređenje hrvatskoga gospodarstva. Kod ocjenjivanja znanstvenog rada kriterij za pojedine kategorije Ministarstva znanosti je udvostručen. Sva potrebna dokumentacija upućena je mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske, kako bi se dobilo rješenje o upisu Hrvatske akademije šumarskih znanosti u Registar udruženja. Postupak je, međutim, usporen, budući da se pravna služba u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske nije složila s nazivom Hrvatska akademija šumarskih znanosti te predložila promjenu naziva u Akademija šumarskih znanosti. Skupština članova osnivača održana 27. veljače 1996. godine prihvatila je promjenu naziva i navedeno Ministarstvo donosi 29. veljače 1996. godine Rješenje kojim se odobrava upis Akademije šumarskih znanosti u Registar udruženja građana Republike Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 126 <-- 126 --> PDF |
Predsjednik AŠZ prof. dr. sc. Slavko Matić uručuje Akademiku Dušanu Klepcu Odluku o izboru za redovitog člana AŠZ Poslije primanja Rješenja, budućim članovima Akademije šumarskih znanosti predloženima na Skupštini osnivača 14. veljače 1995, dostavljen je upitnik-pristupnica koji se ispunjen i potpisan vraća Akademiji. Pristigli upitnici razmatraju se na sjednici Predsjedništva AŠZ održanoj dana 14. veljače 1997. gdje ih tajnici pojedinih odsjeka s glavnim tajnikom AŠZ usklađuju s donesenim kriterijima o kategoriji članstva. Predsjedništvo prihvaća prijedloge tajnika odsjeka, pa je na toj sjednici službeno obavljen izbor članova. Poslije ove svečane Skupštine stvoreni su uvjeti za postupak daljnjeg izbora članstva Akademije šumarskih znanosti, a u skladu sa Statutom i Pravilnikom o predlaganju i izboru članstva. Odluke o članstvu dodijeljene su ponajprije tajnicima odsjeka prof. dr. sc. Anti Krstiniću, prof. dr. sc. Šimi Meštroviću, prof. dr. sc. Milanu Glavašu i prof. dr. sc. Borisu Ljuljki. Odluke im je dodijelio predsjednik uz prethodno čitanje životopisa po glavnome tajniku. Daljnja dodjela odluka odvijala se po odsjecima AŠZ uz čitanje životopisa što ga obavljaju tajnici. U počasne članove ASZ izabrani su: Prof. dr. sc. Milan Androić, prof. dr. sc. Roko Benić, prof. dr. sc. Ivo Dekanić, prof. dr. sc. Nikola Filipović, član Ustavnoga suda Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Marijan Brežnjak, dr. sc. Marija Halambek, dr. sc. Miroslav Harapin, f dr. se. Vladimir Hren, prof. dr. sc. Zvonimir Potočić, prof. dr. sc. Ankica Pranjić, prof. dr. sc. Rudolf Sabadi. U redovite članove ASZ izabrani su: Prof. dr. sc. Mladen Figurić, dr. sc. Joso Gračan, akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, dr. sc. Nikola Komlenović, prof. dr. sc. Ante Krstinić, prof. dr. sc. Boris Ljuljka, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. se. Šime Meštrović, prof. dr. sc. Božidar Petrić, prof. dr. sc. dr. h.c. Branimir Prpić, prof. dr. sc. Đuro Rauš, prof. dr. sc. Stanislav Sever, prof. dr. se. Ivo Trinajstić i akademik prof. dr. sc. dr. h.c. Mirko Vidaković. Dr. sc. Vicko Ivančević izabran je za člana suradnika AŠZ U izvanredne članove ASZ izabrani su: Prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Branimir Mayer, prof. dr. sc. Nikola Lukić, dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc. Stjepan Petrović, prof. dr. sc. Dominik Raguž, prof. dr. sc. Zvonko Seletković, prof. dr. sc. Stjepan Tkalec, prof. dr. sc. Simeun Tomanić, prof. dr. sc. Joso Vukelić. U članove suradnike ASZ izabrani su: Prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Ivica Grbac, dr. sc. Vicko Ivančević, dr. sc. Tomislav Prka, dr. sc. Vlado Topic. Poslije Svečane sjednice u Hrvatskome šumarskom društvu održanje prigodni domjenak. Akademik Mirko Vidaković prima Odluku o izboru za redovitog člana AŠZ |