DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institut općekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% iz ukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen je jedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tu funkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status. Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopune Zakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepciji gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenje strategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicama izradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvo danas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j . p. "Hrvatske šume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uz nasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godina kada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribuciju sirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla "Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pamet predložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvoren prvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji, trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šume nije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati "Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratom ugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovca itd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno, danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumente koji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smo se našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i ta su poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas treba štošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti defini ranje smjernica i odgovor što se želi postići sa šumama i šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebao jedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenuti postupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupi izradi strategije razvoja i na temelju tako definiranih ciljeva i kroz tu strategiju, eventualno donese odluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijediti organizaciju koju budemo željeli. Prof. dr. sc. Branimir P r p i ć U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvo ima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemo biti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja, na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisne funkcije navedene tek deklarativno, iako znamo kako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavlje smjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto. Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljem Ocjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodari šumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavlju o zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi (rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavlje ne uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumama stoje u nas tradicija gotovo 200 godina. Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljen je prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamo se da će biti i prihvaćen. U svezi sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata u kojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu na šumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlaže prije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijski zahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume, obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskom strukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumama tog prostora. Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsega šumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslova ustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redu šumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko, jer netko drugi očito obavlja stručne šumarske poslove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg i održivog razvoja. Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva bave agronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirode zapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari, iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatni poduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremeno tvrdi kako šumara ima previše. Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskog inženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si |