DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 116 <-- 116 --> PDF |
štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveo prof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku. Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećeno je mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenim iz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti, koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvor brze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdano uživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu tako daleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje članke kao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari prema šumama odnose kao vukovi prema ovcama. Menije žao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takve napise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnici drvne industrije, podržani i drugima, zgražaju se na podatak da gospodarska osnova propisuje etat 60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent, drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode. U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada, a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, ne ekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovi sa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visoke profite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malo u novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijama vlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorija RH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%. To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojeg smo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nema života na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti opće koristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kao općeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativa oko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnih šuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju. Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvih dilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostaju spoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najviše zasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne može podmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, od onih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šume pretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Često puta nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pa su sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatsko šumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa, suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažem ovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke: 1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine na kojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatsku javnost o hrvatskom šumarstvu. 2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da se na programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskom šumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušaja je bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati, a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje. 3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeni prijedlog Zakona o šumama i Dugoročni program razvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskoj Vladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni. Možda da pripomenem, da nitko do sada nije napravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama, osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa, prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi na izradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako neki kažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrt prijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom cilju imenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", a predsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić, koji je danas na ovoj Skupštini. 4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstva RH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvne industrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof. Matić spomenuo, "Listu finaliste", reprogramiranje dugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si. 5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb i drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranje s ciljem racionalnijeg i učinkovitijeg poslovanja. 6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenje produktivnosti šuma. 7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosa šumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije, stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problema za šumarstvo, a mislim da bi tu trebale biti djelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivrede i turizma. 8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi više ekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to u dosadašnjim propisima nedostajalo. 9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatske šumarske struke, na osiguranju financijskih sredstava za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. 10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećima i svim onima koji o tome mogu odlučivati ili na to utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta, jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurno će trebati puno vremena, puno truda i puno sredstava da se one otklone. 1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmisli i predloži bolju organizaciju zaštite šuma od požara. I na kraju 12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostima na zaštiti prirode stoje već spominjano, na prostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika i slično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci. Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sada predlažem toliko. Hvala Vam lijepo. |