DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 101 <-- 101 --> PDF |
BORIS HRAŠOVEC Mr. sc. Boris Hrašovec, diplomirani inženjer šumarstva, obranio je 16. svibnja 1997. godine doktorsku disertaciju pod naslovom Entomofauna češera obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea abies /L./ Karst, i crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na području Hrvatske, i time stekao pravo na akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Životopis - Boris Hrašovec rođenje 11. ožujka 1960. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne škole 1975. godine upisuje se u V. Zagrebačku gimnaziju i nakon 4 godine završava srednjoškolsko obrazovanje, stekavši zvanje suradnika u nastavi. Studij šumarstva upisuje u školskoj godini 1979/80 na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obranom diplomskog rada iz područja šumarske ekologije, u studenom 1984. godine, stječe zvanje diplomiranoga inženjera šumarstva. Odmah po završetku studija započinje raditi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pri Katedri za zaštitu šuma, te se od 1. prosinca 1986. zapošljava na istoj katedri u svojstvu asistenta na predmetu Zaštita šuma. Poslijediplomski studij upisuje u školskoj godini 1984/85, a magistarski rad pod naslovom "Prilog poznavanju bioekologije insekata iz roda Balaninus Germ., štetnika žira hrasta lužnjaka (Quercus robuf L.)" brani 15. siječnja 1992. godine. Boris Hrašovec sudjelovao je do sada u znanstveno-istraživačkom radu kao suradnik na dva projekta Ministarstva znanosti i tehnologije, a trenutačno je uključen u projekt "Zaštita i obnova ekosustava" pri istom ministarstvu. U proteklom znanstveno- istraživačkom razdoblju surađivao je na više istraživačkih projekata J.P. "Hrvatske šume", od kojih je samostalno vodio zadatak pod nazivom: "Suzbijanje štetnika sjemena šumskoga drveća". U novom istraživačkom razdoblju uključenje u podprojekt "Izloženost šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite". U okviru spomenutih istraživačkih projekata, za čitavog razdoblja rada na fakultetu, bavi se različitim problemima iz područja šumarske entomologije i zaštite šuma. Intenzivnije proučava kompleks štetnih kukaca koji napadaju šumsko sjeme i plodove radi njihove povećane štetne uloge i sve češćih problema oko obnove naših šumskih ekosustava. Usporedo prati aktualne promjene u napadu različitih štetnika u svim dijelovima Hrvatske, nastojeći obraditi najvažnije i utvrditi razloge njihova prenamnoženja te odrediti mjere njihova suzbijanja. Svoja saznanja prenosi šumarskoj javnosti i djelatnicima na terenu neposrednim kontaktima, putem elaborata ili objavljivanjem u domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim glasilima. Samostalno ili u koautorstvu objavio je do sada 22 rada. Kontaktira s inozemnim stručnjacima te proširuje znanje iz područja entomologije i zaštite šuma. Sudjeluje na više domaćih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. U okviru nastavne djelatnosti sudjeluje u izvođenju nastave iz predmeta Šumarska entomologija i Zaštita šuma pridonoseći razvoju gradiva vježbi, terenske nastave kao i nastavnih sredstava koja se koriste za ove predmete. Član je Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskoga entomološkog društva, a sudjeluje kao koordinator i na nekoliko međunarodnih projekata u razmjeni znanstvenih saznanja i razvoju veza između šumarskih znanstvenika u Europi i svijetu. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na osnovi izvješća Povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje disertacije u sastavu prof. dr. sc. Milan Glavaš i dr. sc. Miroslav Harapin , Fakultetsko vijeće Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je mr. se. Borisu Hrašovcu temu doktorske disertacije, a za mentora je izabralo dr. se. Miroslava Harapina. Isto Fakultetsko vijeće je po izradi doktorske disertacije imenovalo Povjerenstvo za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Miroslav Harapin i prof. dr. sc. Slavko Matić . Prikaz rada - Rad je opsega 167 stranica, čime je obuhvaćeno 8 tablica, 48 slika i 21 stranica priloga. Slike se mogu svrstati u dvije kategorije: slike u boji (7) na kojima su prikazani insekti utvrđeni tijekom istraživanja na ukupno 26 pojedinačnih fotografija, te različiti dijagrami, crteži kartografskih prikaza (40). Radom je isto tako obuhvaćeno 13 originalnih klimadijagrama iz 15-godišnjega razdoblja sabiranja klimatoloških podataka te 26 dijagrama koji nisu posebno obrojčani. Čitav je rad podijeljen u 8 poglavlja kako slijedi: Uvod (22 stranice), Područje istraživanja (15 stranica), Materijali i metode (10 stranica), Rezultati rada (67 stranica), Rasprava (13 stranica), Zaključci (4 stranice), Literatura (15 stranica), Prilozi (21 stranica). Sažetak rada - Istraživanje je obuhvatilo entomofaunistički kom |