DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 95 <-- 95 --> PDF |
utječu na odnose tvrtke i okruženja. Upravljanje proizvodnjom u drvnoindustrijskim pogonima postavljeno je u odnos prema novim trendovima u upravljanju, odnosno u odnos prema različitim proizvodnim koncepcijama (ROP, MRP I, MRP II, LEAN, JIT/TQC, COMMS). Uočena je problematika određivanja rokova proizvodnje u drvnoindustrijskim pogonima i način na koji je ona obrađena u pojedinim proizvodnim koncepcijama. Istodobno uočen je problem određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon. Ono što se posebno naglašava jest to da proizvodne koncepcije, pa i one suvremene nedovoljno pažnje posvećuju upravo problematici određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga. Na temelju toga identificirane su pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u proizvodnju, uspoređene su s podacima iz prakse, ustanovljeni su načini iskazivanja razlika među njima te koja od njih pokazuje najbolje rezultate, istražene su mogućnosti skraćenja ukupnog proizvodnog ciklusa korištenjem pojedinih metoda, pokušalo se uključiti promatrane metode u moderne koncepcije upravljanja proizvodnjom. Tvrtka koja je izabrana za objekt istraživanja jest drvnoindustrijska tvrtka koja se bavi proizvodnjom namještaja za domaće i strano tržište. Proizvodnja je bila podijeljena u pet proizvodnih faza. Izabrano je 14 metoda koje su svrstane u dvije potpuno odvojene skupine. Prvu skupinu čine metode za terminiranje, odnosno metode kojima se određuje redoslijed lansiranja proizvodnih naloga prije nego li uđu u pogon. U tu skupinu pripadaju sljedeće metode: KVO, KVP, DVP, PDPR, ZDPR i RI. Drugu skupinu čine metode za reterminiranje, odnosno metode koje se koriste kada se proizvodni nalozi već nalaze u pogonu, ali im je iz bilo kojeg razloga potrebno promijeniti redoslijed. U tu skupinu pripadaju: PBO, KP, KR, KO, SRVP, SRBO, DRVP i DRBO. Metode su podrobno opisane i objašnjene, a posebice se to odnosi na KVO metodu koja se do sada mogla koristiti samo za dvije, odnosno, u posebnim slučajevima, za tri proizvodne faze. Jedan od doprinosa ovog rada znanosti jest upravo prilagođavanje KVO metode proizvodnji koja se odvija u više od tri proizvodne faze (u ovom slučaju u pet faza). Ostale su metode, također, prilagođene za rad u drvnoj industriji. Na temelju prikupljenih podataka određen je način njihove obradbe, te način na koji je moguće usporediti rezultate dobivene uporabom pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon. Usporedba dobivenih rezultata uporabom pojedinih metoda određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga provedena pomoću novouvedenog koeficijent protoka metode, fm, koji kao bezdimenzionalan broj kazuje koliko je puta ukupno trajanje ciklusa prema pojedinoj metodi kraće ili dulje od ukupnog trajanja proizvodnog ciklusa prema postupnom načinu izvođenja operacija (načina na koji se proizvodni nalozi odašilju u pogon u promatranoj tvrtki). Osim usporedbe na temelju koeficijenta protoka metode, izvršena je i usporedba rezultata putem regresijske ana lize. Zaključeno je da je istraženo petnaest metoda određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga (uključujući i način odašiljanja proizvodnih naloga u promatranom pogonu). Najbolje rezultate kod metoda za terminiranje pokazala je KVO metoda, a kod metoda za reterminiranje DRVP metoda. Isto tako zaključeno je da uporaba promatranih metoda ne predstavlja samo uštedu u vremenu, već i smanjenje troškova proizvodnje, odnosno uštedu u novcu. Promatrane metode mogu prema tome poslužiti i kao metode za racionalizaciju proizvodnog procesa. Promatrane je metode, uz prikladan program za računala, moguće uklopiti u moderne proizvodne koncepcije kao što su MRP II, LEAN ili JIT/TQC. Međutim, bez obzira na način vođenja proizvodnje i poslovanja, predlaže se da se promatrane metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga u pogon uvedu u drvnoindustrijske pogone u nas. Osnovni prinosi ovog rada znanostijesu: nova KVO metoda, potpuna afirmacija koeficijenta protoka metode kao činitelja procjene kvalitete pojedine metode određivanja redoslijeda pri odašiljanju proizvodnih naloga, .a potpuno razgraničavanje metoda za terminiranje i metoda za reterminiranje, te o implementiranje promatranih metoda u nove koncepcije upravljanja proizvodnjom i poslovanjem. Prof. dr. sc. Mladen Figurić |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
SLAVKO GOVORČIN Mr. sc. Slavko Govorčin, diplomirani inženjer drvne industrije, obranivši svoju disertaciju pod naslovom Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice, doktorirao je 12. srpjna 1996. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Biografski podaci - Slavko Govorčin dipl. inž. drvne industrije rođenje 19. lipnja 1949. godine u Zagrebu. Osnovno obrazovanje završio je u Osnovnoj klasičnoj školi u Zagrebu, a srednje u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Visoko obrazovanje završio je diplomiravši 1975. godine na drvnoindustrijskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Drvodjeljskoj školi "Jurica Ribar" u Zagrebu i u "Exportdrvu" OOUR Vanjska trgovina u Zagrebu.Od 1980. godine u radnom je odnosu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu asistenta iz predmeta "Osnove tehnologije drva". Tijekom školske godine 1980/81. pohađao je i završio nastavu za pedagošku izobrazbu sveučilišnih nastavnika u Centru za izobrazbu i istraživanje Sveučilišta u Zagrebu. Slavko Govorčin je na Šu marskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio poslijediplomski studij iz područja Biotehničkih znanosti, znanstvenog polja Šumarstvo, znanstvene grane Vođenje procesa u preradi drva, ogranka Tehnologija masivnog drva, obranivši 1989. godine magistarski rad pod naslovom "Svojstva bagremovine od posebnog značenja za mehaničku preradu". U listopadu 1990. godine izabran je u zvanje znanstvenog asistenta. U srpnju 1996. godine Slavko Govorčin je obranio svoju doktorsku disertaciju pod naslovom "Svojstvajuvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice", čime je stekao akademski naslov doktora znanosti iz polja drvne tehnologije. U sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, Ministarstva i Javnog poduzeća "Hrvatske šume" radi na istraživanju makroskopskih, fizičkih, mehaničkih, i tehnoloških karakteristika, te njihovih varijacija domaćih i stranih vrsta drva. U dosadašnjem radu objavio je u stranim i domaćim znanstvenim časopisima 23 rada od kojih je veliki broj citiran u referentnim časopisima. Postupak odobravanja i ocjene rada - Na prijedlog Povjerenstva prof. dr. sc. Stanislav Bađuna, prof. dr. sc. Božidar Petrića i prof, dr. sc. Vladimir Sertića Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta odobrilo je mr. se. Slavku Govorčinu temu za izradu disertacije, a za mentora imenovalo prof. dr. sc. Božidara Petrića. Po predaji dovršenog rada Vijeće je imenovalo povjerenstvo za ocjenu rada u sastavu: izv. prof. dr. sc. Jurica Butković, prof. dr. sc. Božidar Petrić Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Niko Torelli Biotehniška fakulteta Ljubljana. Nakon pozitivne ocjene rada isto Povjerenstvo imenovano je za postupak javne obrane disertacije. Prikaz rada - Disertacija sadrži ukupno 216 stranica, 230 slika, 78 tablica i 63 izvora citirane literature. Rad je podijeljen u 10 poglavlja i to: Predgovor, Uvod, Zadatak istraživanja, Dosadašnja istraživanja, Materijal za istraživanje, Metoda istraživanja, Prikaz i obrada rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja. Zaključna razmatranja, Zaključak i Literatura. SAŽETAK - Posljedica sve veće potrebe čovjeka za drvom aktualizira pojam tanke oblovine. Porast potreba za drvom doveo je do snižavanja sječive dobi stabala, tako da danas u preradu dolazi materijal od sve mladih i tanjih stabala. Kod trupaca tankih promjera u usporedbi s trupcima debljih promjera promijenjen je odnos udjela juvenilnog i adultnog drva. Dosadašnja istraživanja ukazuju na znatne razlike u strukturnim svojstvima između juvenilnog i adultnog drva. Može se zaključiti da postoje i znatne razlike u fizičkim i mehaničkim svojstvima između juvenilnog i adultnog drva. Dosadašnje spoznaje o tehničkim svojstvima drva temelje se na rezultatima istraživanja kod debelih trupaca sa pretežno zastupljenom zonom adultnog drva. Trupci manjih promjera trebali bi imati zastupljeniju zonu juvenilnog drva, a time se i znatno razlikovati u tehničkim svojstvima. Zadatak ovog rada je na temelju istraživanja fizičkih i mehaničkih svojstava bukovog drva iz područja Bjelolasice odrediti granicu, odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva. Metodom praćenja rasporeda svojstava, rasipanja vrijednosti i promjene tendencija trenda svojstava u radijalnom smjeru od srčike prema kori, određena je granica odnosno granično područje između juvenilnog i adultnog drva. Na temelju postavljene granice izvršena je usporedba i ispitivanje tehničkih |