DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
preko 50 ha moraju sudjelovati u troškovima uređenja. Šumovlasnik ima tri obveze: -etat ne smije premašiti mogućnost šume, -u šumama većim od 50 ha mora se osigurati mini mum listača, a u koliko ih nema treba ih unijeti, -prorede su obvezne za sastojine do 50 godina starosti. Lov je, čitamo dalje, uvijek znatno utjecao na gospodarenje šumama. U Starom režimu, mnogim veleposjednicima šuma je u prvom redu bila lovištem, što su prihvatili i komunistički dostojanstvenici. Stoga je pomlađivanje šuma otežano, tj. nema ga ako se površine za pošumljavanje ne ograde. U ograđenim površinama za 3 do 4 godine javlja se bujan jelov podmladak. 3. Površinska šuma pokrajine Bretagne (Bretanje) iznosi 300 000 ha ili 11% Pokrajine. U ovom broju F. F-a objavljenje Katalog staništa. Utvrđeno je šest staničnih razreda i to: 1. tresetno - podvodna staništa odnosno ona sa stalnim viškom vode, koja su ocijenjena kao vrlo slaba; 2. staništa na kiselim, povremeno podvodnim površinama na pseudogleju, koja su ocijenjena kao slaba; 3. staništa na kiselim i plodnim smeđim tlima, više manje dubokim i sa dobrom dubinskom drenažom, koja su ocijenjena kao izvrsna; 4. staništa na kiselim smeđim tlima, dobre dubinske drenaže, ali s nedostatkom hranjivih elemenata, ocijenjena su kao srednje dobra; 5. staništa na jako kiselom podzolu ili vrlo slaba staništa; 6. staništa na aluvijalnom svježem tlu s dosta hraniva, koja su ocijenjena od dobra do izvrsna; 7. staništa na plitkim, suhim tlima, koja su ocijenjena kao slaba ili vrlo slaba. Za svaki stanišni razred osim navedenih značajki dati su i podaci o položaju (uz obale rijeka, na blagim nagibima, na vrhuncima bregova i si.), podrobniji opis tala, prirodna šumska vegetacija, indikativne biljke i savjeti za gospodarenje s odnosnim sastojinama. "Savjetovati izbor vrsta za svaki tip staništa nije moguće, jer je taj izbor neposredno vezan uz klimatske prilike". 4. Opširan je članak pod naslovom Stabla također zaslužuju i kvalitetno sjeme. Osnovno je u ovom članku upozorenje da se za sjetvu koristi samo strogo kontrolirano sjeme. Da bude uvjerljivija takva preporuka, iznijet je primjer korišćenja sjemena običnog bora s područja Alpa iz "srednje visoke zone (između 1000 i 1500 m)" u nizinsko područje. Stabla bora na prirodnom staništu bila su prvoklasna, dok su ona iz sjemena tih stabala na novom staništu bila kriva, jako granata, te su se mogla koristiti samo za ogrjev* Danje i periodicitet uroda sjemena za neke vrste, pa ga za uspoređivanje s našim prilikama navodimo. Trešnja rodi svake godine, time da nekih godina zbog nepovoljnog vremena i pomanjkanja kukaca izostane oplodnja. Jasen i javor znaju biti bez sjemena i do tri godine, a bukva 5 do 6 godina. Hrast rodi dobrim žirom svake šeste do osme godine, jer su cvjetovi osjetljivi na mraz i duža kišna razdoblja. Slično je i s jelom i smrekom, kod kojih urod sjemena također može biti slab i po više godina. 5. Zavirimo i u "Mali oglasnik" o kupoprodaji šuma. Za kupnju u ovom broju samo je jedan oglas a za prodaju čak ih je 14. Za kupnju se traži šuma površine 100 do 300 ha, ali udaljena od Pariza do 100 km. Od prodaje izloženih objekata tek nekoliko. Tako se 16-godišnja borova šuma prodaje za cijenu od 420 000 Franaka (oko 450 000 kuna), to je ujedno i jedina ponuda s oznakom cijene. Bez oznake prodajne cijene nudi se npr. "41 ha dobro obrasle šume, velikim dijelom za iskorištavanje, s potkresanim stablima, s tri jezera i 3 km puta", u raznim krajevima Francuske jednim oglasom nude se na prodaju šume površina od 5 do 200 ha; na prodaju je ijedan posjed od 25 ha šume četinjača i 20 ha pašnjaka sa švicarskom kućom itd. OskarPiškorić * Treba ovom prigodom upozoriti na pojavu korišćenja sjemena crnog bora s otoka Brača. Naime iz bračkih crnobornih sastojina trgovina sjemenom Steiner iz Bečkog Novog mjesta od početka ovog stoljeća kupovala je godišnje tone i tone tog sjemena. Kako je to poduzeće prodavalo šumsko sjeme po cijelom svijetu, znači daje taj bor i dobro uspijevao. Stoga bi bilo korisno provjeriti gdje je sve upotrebljeno i kakve su se sastojine iz njega razvile. Dakako daje to provjeravanje vezano uz znatne troškove te bi to mogla biti tema bilo Šumarskog fakulteta bilo Instituta. |