DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 91     <-- 91 -->        PDF

preko 50 ha moraju sudjelovati u troškovima uređenja.


Šumovlasnik ima tri obveze:
-etat ne smije premašiti mogućnost šume,
-u šumama većim od 50 ha mora se osigurati mini


mum listača, a u koliko ih nema treba ih unijeti,
-prorede su obvezne za sastojine do 50 godina starosti.


Lov je, čitamo dalje, uvijek znatno utjecao na gospodarenje
šumama. U Starom režimu, mnogim veleposjednicima
šuma je u prvom redu bila lovištem, što
su prihvatili i komunistički dostojanstvenici. Stoga je
pomlađivanje šuma otežano, tj. nema ga ako se površine
za pošumljavanje ne ograde. U ograđenim površinama
za 3 do 4 godine javlja se bujan jelov podmladak.


3. Površinska šuma pokrajine Bretagne (Bretanje)
iznosi 300 000 ha ili 11% Pokrajine. U ovom broju F.
F-a objavljenje Katalog staništa. Utvrđeno je šest staničnih
razreda i to:
1. tresetno - podvodna staništa odnosno ona sa stalnim
viškom vode, koja su ocijenjena kao vrlo slaba;
2. staništa na kiselim, povremeno podvodnim površinama
na pseudogleju, koja su ocijenjena kao slaba;
3. staništa na kiselim i plodnim smeđim tlima, više
manje dubokim i sa dobrom dubinskom drenažom, koja
su ocijenjena kao izvrsna;
4. staništa na kiselim smeđim tlima, dobre dubinske
drenaže, ali s nedostatkom hranjivih elemenata, ocijenjena
su kao srednje dobra;


5. staništa na jako kiselom podzolu ili vrlo slaba
staništa;
6. staništa na aluvijalnom svježem tlu s dosta hraniva,
koja su ocijenjena od dobra do izvrsna;
7. staništa na plitkim, suhim tlima, koja su ocijenjena
kao slaba ili vrlo slaba.
Za svaki stanišni razred osim navedenih značajki
dati su i podaci o položaju (uz obale rijeka, na blagim
nagibima, na vrhuncima bregova i si.), podrobniji opis
tala, prirodna šumska vegetacija, indikativne biljke i
savjeti za gospodarenje s odnosnim sastojinama. "Savjetovati
izbor vrsta za svaki tip staništa nije moguće,
jer je taj izbor neposredno vezan uz klimatske prilike".


4. Opširan je članak pod naslovom Stabla također
zaslužuju i kvalitetno sjeme. Osnovno je u ovom
članku upozorenje da se za sjetvu koristi samo strogo
kontrolirano sjeme. Da bude uvjerljivija takva preporuka,
iznijet je primjer korišćenja sjemena običnog bora s
područja Alpa iz "srednje visoke zone (između 1000 i
1500 m)" u nizinsko područje. Stabla bora na prirodnom
staništu bila su prvoklasna, dok su ona iz sjemena
tih stabala na novom staništu bila kriva, jako granata, te
su se mogla koristiti samo za ogrjev* Danje i periodicitet
uroda sjemena za neke vrste, pa ga za uspoređivanje
s našim prilikama navodimo. Trešnja rodi svake
godine, time da nekih godina zbog nepovoljnog vremena
i pomanjkanja kukaca izostane oplodnja. Jasen i javor
znaju biti bez sjemena i do tri godine, a bukva 5 do 6
godina. Hrast rodi dobrim žirom svake šeste do osme
godine, jer su cvjetovi osjetljivi na mraz i duža kišna
razdoblja. Slično je i s jelom i smrekom, kod kojih urod
sjemena također može biti slab i po više godina.
5. Zavirimo i u "Mali oglasnik" o kupoprodaji šuma.
Za kupnju u ovom broju samo je jedan oglas a za
prodaju čak ih je 14.
Za kupnju se traži šuma površine 100 do 300 ha, ali
udaljena od Pariza do 100 km.


Od prodaje izloženih objekata tek nekoliko. Tako se
16-godišnja borova šuma prodaje za cijenu od 420 000
Franaka (oko 450 000 kuna), to je ujedno i jedina ponuda
s oznakom cijene. Bez oznake prodajne cijene nudi
se npr. "41 ha dobro obrasle šume, velikim dijelom
za iskorištavanje, s potkresanim stablima, s tri jezera i
3 km puta", u raznim krajevima Francuske jednim
oglasom nude se na prodaju šume površina od 5 do 200
ha; na prodaju je ijedan posjed od 25 ha šume četinjača
i 20 ha pašnjaka sa švicarskom kućom itd.


OskarPiškorić


* Treba ovom prigodom upozoriti na pojavu korišćenja sjemena
crnog bora s otoka Brača. Naime iz bračkih crnobornih sastojina trgovina
sjemenom Steiner iz Bečkog Novog mjesta od početka ovog
stoljeća kupovala je godišnje tone i tone tog sjemena. Kako je to poduzeće
prodavalo šumsko sjeme po cijelom svijetu, znači daje taj
bor i dobro uspijevao. Stoga bi bilo korisno provjeriti gdje je sve
upotrebljeno i kakve su se sastojine iz njega razvile. Dakako daje to
provjeravanje vezano uz znatne troškove te bi to mogla biti tema bilo
Šumarskog fakulteta bilo Instituta.