DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U Zagrebu je 1913. godine izašao i HRVATSKI KOMPAS u kojem je obuhvaćeno područje od Gorice, Istre i Trsta do Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Bačke i Banata. Taj Kompas uz podatke o bankama i industrijskim podacima donosi i popis odvjetnika te javnih bilježnika u Hrvatskoj i Slavoniji, Iseljeničke poslovnice, konzularna zastupstva u Hrvatskoj i dr. U Zagrebu je, nadalje, tri godine (1921-1923.) izlazio JUGOSLAVENSKI KOMPAS a od 1938. do 1941. godine PRIVREDNI KOMPAS. Matković, Stjepan: Pomorski promet Splita između dvaju svjetskih ratova. Sadržaj ovoga rada je Opći razvoj pomorstva nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Brodarska poduzeća, Brodogradnja, Promet stranaca, Lučki promet, Opća pomorska politika i Širenje ideja o razvoju pomorstva. U lučkom prometu pojedinih roba navodi se jedino daje "osobito važna stavka u lučkom prometu Splita bilo izvozno orijentirana proizvodnja cementa, cementnog lapora i tupine". Učešće ovih proizvoda doseglo je 90% cjelokupnog prometa a koji je, npr., 1932. godine iznosio 17 919 brodova s 5 430 306 tona. O ostalim robama autor ne navodi podatke u kojima bi drvo imalo znatne stavke u lukama Sušak (za drvo iz Hrvatske), Šibenik (za drvo iz Like i zapadne Bosne, uglavnom poduzeća Šipad) i Dubrovnik (- Gruž, drvo iz središnje i istočne Bosne). Erceg, Ivan: Uvod u ekonomsku povijest (Izvori, pomoćne povijesne discipline i metodologija). "U ovom radu pisac nastoji pružiti i protumačiti najvažnije podatke, norme i postupke o prikupljanju potrebne dokumentacije za upoznavanje i obradu pojedinih ekonomsko- povijesnih pitanja" prva je rečenica tog rada. Autor je kao posebna povijesno-ekonomska djela naveo i De administrando Imperio, kojeg je 913. godine izdao car Konstantin Porfirogenet te šest hrvatskih pisaca, od kojih je najmlađi Imbro Tkalac Ignjatović ( 1824-1912), tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, izdao četiri Izvještaja (1853, 1854, 1858, 1860) -Bericht der Handels-und Gewerbekammer für Kroatien. Nadalje u ovoj su knjizi objavljeni sljedeći radovi: Filipčić, Vlatka: Gradnja pruga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, do 1918. godine, Živaković-Kerže, Zlata: Osnivanje i djelovanje obrtničkog udruženja u kotaru Ilok od 1927. do 1941, Erceg, Ivan: Obavijest i znanstveni osvrt na dva ekonomsko-povijesna djela David F. Good: Der Wirtschftliche Anstieg des Habsburgerreichs 17501914. i Anronio Di Vitorio - Sergio Anselmi - Paula Peirucci: Ragusa (Dubrovnik) una Republica adriatica - Saggi di Storia economica efinanziaria Cisalpino, te Erceg, Ivan: Fond arhivske grade (filmovi) srijemske županije iz godine 1827/28. u Budimpešti i u Srijemskim Karlovcima. Oskar Piškorić FORETS DE FRANCE N° 400 JANVIER - FEVRIER 1997 Sa 400-tim brojem časopis Forets de France (Francuske šume) ušao je u 51. godinu svoga izlaženja. Na časopisu nije označen broj godina izlaženja, već je to vidljivo iz prigodnog prikaza ovog jubilarnog broja iz teksta G. Berelle-a pod naslovom "Četiri stoti broj Forets de France-a". Prema novijim podacima (v. Šum. list 1989. str.84) 74% šuma u Francuskoj je u privatnom vlasništvu, od čega najviše od malih do srednje velikih vlasnika, a za sve postoje Udruge privatnih šumoposjednika i šumouzgajivača, koje su povezane Nacionalnim savezom. Savez tih Udruga krajem 1945. godine izdao je prvi broj Službenog glasnika, koji u kolovozu 1950. godine mijenja naziv u Forets de France br. 24. Današnji puni naslov - Forets de France et Action Forestiere dobiva početkom 1952. godine sa br. 36, ali i dalje kao Službeni glasnik navedenog Nacionalnog Saveza. 1. U ovom časopisu francuski šumovlasnik može naći uz stručne članke o uzgajanju, zaštiti i iskorišćivanju šuma i obavijesti o propisima koji se odnose na sve a posebno privatne šume, od kretanja cijena drvnih sortimenata do uspjeha dražbenih prodaja koje se obavljaju u proljeće i ujesen, do članaka o stručnim skupovima i šumarstvu u pojedinim pokrajinama, te o ponudi i potražnji šumarskih posjeda, kao i o ponudi i potražnji stručnih zaposlenika itd. 2. Francuski šumari redovno odlaze u druge zemlje, a u 1996. godini takva stručna ekskurzija organizirana je u Republiku Češku. Površina šuma današnje Češke države iznosi 2,64 milijuna ha, s prosječnom drvnom masom 223 mVha i godišnjim prirastom 6,2 mVha. Godišnje se siječe oko 12 milijuna m3. Sve šume 1948. godine bile su nacionalizirane, a nakon mogućnosti vraćanja šuma prvotnim vlasnicima danas je 20% u privatnom vlasništvu a 15% u komunalnom. Bivše Crkvene šume, koje su iznosile oko 8% svih šuma, još nisu denacionalizirane, jer ni u crkvenoj hijerarhiji nije postignuta suglasnost o denacionalizaciji tih šuma. Prema Zakonu o šumama, izglasanom krajem 1995. godine, svi šumovlasnici su u gospodarenju šumama izjednačeni. Čiste sječe bez prethodne dozvole mogu iznositi najviše do 1 ha, dok do 1995. godine maksimum iznosi 5 ha (što je u ovom tekstu označeno s uskličnikom). Uređenje šuma obavlja državna ustanova i ono je za posjednika do 50 besplatno, a oni koji posjeduju |