DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Naveo sam samo neka razmišljanja koja me navode
na potrebu pokretanja mirne, staložene, stručne i dobronamjerne
rasprave o izradi podloge za ispravke, barem
nekoliko ključnih, a spornih odredaba Zakona o
lovu.


Poštovani kolege, Vas molim da skupa samnom razmišljate
koliko su navedene odredbe Zakona o lovu dobre
i da li su nam baš takve trebale?


KNJIGE I ČASOPISI


Kao i kod mnogih drugih, na brzinu i bez sučeljavanja
donesenih propisa, trebat će nam vremena, moralnosti,
slobode ali i smjelosti da se Zakon približi onim
idejama koje su nas, nadam se, povele u promjene.


Tomislav Starčević


ACTA HISTORICO OECONOMICO VOL. 21 I VOL. 22


Acta historico oeconomico ili "Časopis za ekonomsku
povijest" izdaje Komisija za ekonomsku povijest
Društva povjesničara Hrvatskie uz financijsku pomoć
Ministarstva znanosti Republike Hrvatske i Školske
knjige d. d. Školska knjiga ujedno je nakladnik i suizdavač.
Glavni urednik je Prof. dr. Ivan Erceg. Acta historico
oeconomico je godišnjak, a Vol. 22, izašao je krajem
1996. godine. Naklada je svega 450 primjeraka, sa
40 separata po autoru. Sažeci su tiskani na njemačkom
jeziku, a izlaženje časopisa registrirano je u više međunarodnih
bibliografija.


1. Vol. 21 sadrži:
Erceg, Ivan: Životni uvjeti stanovništva u Slavoniji
(i dijelom Podunavlja) krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
Nakon poraza u bici kod Siska 22. lipnja 1593.
Turci prodor prema središtu Europe usmjeravaju uz
Dunav i dospijevaju do Beča. To je bila i krajnja točka
prodora, jer nakon poraza kod Beča 12. rujna 1683. godine
više ne nastupaju ofenzivno nego se uz borbe povlače
na jug. Kako su u prodiranju na sjever prolazili
Slavonijom, tako su se i u povratku vraćali manje više
istim putevima. Stoga je istočni dio Slavonije teško
stradao te je od 523 veća i manja naselja, ostalo neporušenih
samo 70. Ponovo naseljavanje opustošenog područja
u ovom radu opisuje Ivan Erceg. Nakon što su
Turci potisnuti preko Save, pojas uz tu rijeku organiziranje
kao Vojna krajina u kojoj je sve zemljište bilo državno
ili carsko. U izvangraničnom području obnovljenje
feudalni sustav tj. car je pojedincima dodijelio
zemljišta a seoski svijet bili su kmetovi. U većim naseljima
naseljavali su se i obrtnici, koji su prvo vrijeme
mahom bili stranci - Nijemci, Česi, Mađari i dr.


Hocquet, Jean Calude: Porez na sol u službi kolonijalne
vlasti Venecije u Dalmaciji (15. -16. stoljeće).


Rad je pisan na francuskom jeziku iz kojeg su "izabrani
tekstovi" prevedeni na hrvatski jezik. Glavni dio rada
odnosi se na solane na otoku Pagu, jer su solane u Stonskom
zaljevu bile u vlasništvu grada Dubrovnika.


Erceg, Ivan: Prilog o gospodarskom stanju u Bakru
neposredno nakon pogibije Zrinskog i Frankapana. U
raduje donijeta u izvorlatinskom jeziku pisana i u prijevodu
na hrvatski jezik pretstavka "bakarskoga puka"
od 25. kolovoza 1676. godine Kraljevskoj ugarskoj
dvorskoj komori o gospodarskom i socijalnom stanju u
gradu Bakru. Prema toj Predstavci "ovaj od pamtivijeka
pogranični bakarski puk što nastava ove krajeve, no
nemajući nikakovih zemalja i uzgajajući samo skromne
vinograde u kršu, življaše zaista bijedno, nije se ispomagao
ni na koji drugi način osim sitnom trgovinom i
uzajamnim vezama s podanicima susjedne provincije
Kranjske". Taje uzajamna trgovina ukinuta i zabranjena
"pod teškom kaznom gubitkom robe i konja, kao što
su već bili oduzeti sol i konji kraljevskim podanicima
Broda (na Kupi)." Ukidanjem slobodne trgovine "upropastiti
će se i uništiti puk" ne samo bakarski nego se i
"sami kranjski podanici žale da će zbog ´zatvorene luke
biti upropašteni".


U Bakru su Kranjci trgovali dovezenom građom a
"naš grobljanski puk na sličan se način uzdržavao dovoženjem
drvne građe i razvoženjem živežnih namirnica
za potrebe rudnika željeza" (u Čabru). Također je
"delnički i lokvarski puk zasluživao za život dovozeći
iz pilane drvene trupce (!?) do luke".


Kolar - Dimitrijević, Mira: Financijski proračun
samouprave Zagrebačke oblasti za 1927, 1928. i 1929.
godinu. Tadašnja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
kako se nazivala država od 1918. do 1929. godine i
(Kraljevinom Jugoslavijom), bila je 1927. godine podijeljena
na oblasti, koje su u Hrvatskoj zamijenile dota