DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 85 <-- 85 --> PDF |
MEDVJED U HRVATSKOJ - STANJE, GOSPODARENJE, PROBLEMI, MEDIJI Lividraga (Gorski kotar), 3-5. III. 1997. Europski smeđi medvjed (Ursus arctos L.) u Hrvatskoj je u prošlosti bio ugrožena vrsta. Zbog pretjeranog lova i nikakvih mjera zaštite1 između I. i II. svjetskog rata ostao je sačuvan u vrlo malom broju primjeraka u našim Dinaridima. U razdoblju od 1950. do 1980. godine broj medvjeda, zahvaljujući jedinstvenim mjerama zaštite i gospodarenja, stao se vidno povećavati, dosegnuvši procijenjenu gustoću naseljenosti od oko 400 jedinki. Tijekom Domovinskog rata zbog ratnih djelovanja i razaranja, a s tim u vezi i rastućeg nezakonitog lova, računa se daje u cjelini došlo do određenog pada populacije medvjeda, koji se za središnje stanište (Gorski kotar, Lika) procjenjuje na 5-15%. To su neke od činjenica iznesene na znanstvenostručnom skupu Medvjed u Hrvatskoj - stanje, gospodarenje, problemi, mediji, održanom u lovačkoj kući Lividraga kod Gerovaod3. do 5. ožujka 1997. godine. Skup je organizirao prof. dr. sc. Đuro H üb er s Katedre za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa suradnicima, a nazočni su, uz goste iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Njemačke, mahom šumarski i lovni stručnjaci koji se u okviru J. P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb profesionalno bave gospodarenjem divljači, poglavito medvjedom. Neposredan povod za održavanje skupa bile su zapravo učestale kontroverzne informacije o medvjedima u Hrvatskoj u našim medijima, koje su ukazivale na pogrešan zaključak da medvjeda ima previše, da su zbog ratnih djelovanja u većem broju pristigli iz Bosne i da su postali opasni i krvoločni. Uz naprijed iznesenu činjenicu da nema pokazatelja koji bi ukazivali na porast populacije medvjeda, na skupu je odbačena i fama o medvjedima "ratnim izbjeglicama", koji su tobože masovno prešli iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, pa i dalje u Sloveniju, Italiju i Austriju. Sto se pak tiče šteta, prema vjerodostojnim podacima što su ih iznijeli lovni i šumarski stručnjaci, u 1996. godini došlo je do značajnog smanjenja šteta u odnosu na ranije razdoblje. U prošloj godini u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 17 (247) šteta koje je prouzročio medvjed, od čega na stoci 9(13), na voćkama 6 (23), pčelinjacima 2 (5) i na usjevima 3 (206), gdje brojke u zagradi predstavljaju registrirane štete u 1987. godini. Prošle godine u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj daje medvjed ozlijedio čovjeka. U posljednjih 10 godina poznata su 4 takva napada i to jedan sa smrtnim posljedicama (Plitvička jezera 1988.) ijedan s ozljedama (1989, 1994. i 1995.). Analiza tih napada ukazuje da su medvjedi uvijek bili izazvani uznemiravanjem medvjedice s mladima, u blizini zimskog brloga ili u iznenadnom bliskom susretu. Kako je usprkos stabilnosti populacije budućnost medvjeda u Hrvatskoj nesigurna, skup u Lividragi donio je više preporuka, od kojih iz područja negativnih promjena u staništu izdvajamo: 1. Smetišta. Izuzetna su opasnost, [jer se tamo medvjedi navikavaju na hranu iz ljudskih izvora, gubeći strah od čovje- Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 400 ka, postajući tako smeđih medvjeda, a taj broj odgovara ras- rjotenciialno Oüapoloživom kapacitetu staništa. Napušteno , . meče iz lovišta "Risnjak." Foto: A. Frković sni zbog neznanja ljudi u ponašanju u takvim situacijama. Smetišta, ako se već nalaze u staništu medvjeda, moraju biti ograđena i nedostupna zvjeradi. 2. Prometnice. Šumske, a posebno brze magistralne ceste sve više komadaju stanište medvjeda, unoseći nemir i opasnost. Svake godine sve više medvjeda stradava u prometu2. Stoga, osim uklanjanja smeća potrebno je postojeće brze ceste, posebno "zimsku dionicu" ceste Rijeka-Karlovac kroz Gorski kotar, učinkovito ograditi, a gdje god je to moguće predvidjeti prijelaze za divljač ("zelene mostove"). 3. Odstrijelni kontigenti. Ustanovljenjem i zakupljivanjem novih lovišta, medvjedom se stalo gospodariti na sve manjim jedinicama i sa sve većim odstrijelima. Stoga, revizija lovnogospodarskih osnova za lovišta u kojima se medvjed vodi stalnom i gospodarski vrijednom vrstom divljači, nameće se kao nužnost. U protivnom, planirani odstrijelni kontigenti kad se jednom počnu realizirati, mogu ozbiljno ugroziti inače za sada stabilnu populaciju medvjeda u Hrvatskoj. Alojzije Frković 1 Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade od 27. V. 1915. godine o podjeljivanju nagrada za tamanjenje grabežljive zvjeradi "svakomu, koji bud kojim načinom u području kraljevine Hrvatske i Slavonije usmrti medvjede ..., isplatit će se na njegov zahtjev iz zemaljskih sredstava nagrada i to: za svakog starog medjeda ili medjedicu 20 kruna, a za svakog mladog medjeda nagrada od 4 krune". 2 U posljednjem desetljeću udio stradanja medvjeda u prometuje gotovo udvostručen u odnosu na prethodno razdoblje: porast s 11 % na 18%. |