DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU


val i Ujedinjeni narodi - FAO za razvoj maslinarstva.
Danas je taj maslinik sa 300 stabala i 38 sorti domaćih i
stranih, stolnih i uljnih maslina, najbogatiji na hrvatskoj
obali Jadrana.


Južno od maslinika nalazi se tzv. mali park, koji je
uređen u pravilnom geometrijskom obliku i zasađen
bogatom kolekcijom oleandara (Nerium oleander L.) u
15 nijansa različitih boja cvjetova. Ovaj prostor vrta
služi za potrebe nastave tjelesne kulture. Sportsko-rekreacijski
prostor za učenike sastoji se od travnjaka i
športskog igrališta.


Zapadno od trafostanice do oborinskog potoka nalazi
se mali smokvik i bademik, gdje su zasađene razne
sorte smokava i badema.


U sjevernom dijelu vrta nalazi se veliki staklenik,
koji se automatski zagrijava kad temperatura zraka iznosi
plus 4 °C. Staklenik služi za prezimljavanje osjetljiva
bilja na niske temperature zraka. U ovom stakleniku
raste i uzgaja se veoma vrijedna i jedinstvena zbir


Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 171-177


ka tropskih bugenvileja različitih boja cvjetova: bijela,
žuta, narančasta, crvena, ružičasta i ljubičasta te raznih
nijansa cvjetova. Na južnoj strani staklenika uspješno
cvate gotovo tijekom cijele godine 12 sorata raznih boja
hibiskusa. Tu se nalazi i zbirka rijetkih kaktusa. Nedavno
je postavljen i mali staklenik koji se koristi kao
klijalište. Južno od staklenika nalazi se i rasadnik.


Glede činjeničnog stanja kao i svega opisanog i navedenog,
proizlazi daje Školski botanički vrt u KaštelLukšiću
veoma vrijedna, korisna i skladna cijelina koju
treba očuvati kao bogatu kolekciju živog bilja, zatim kao
uspjelu i funkcionalnu hortikulturnu izvedbu, a iznad
svega zbog odgojno-obrazovne uloge. Stoga se nadajmo
da će se odluka Zavoda za zaštitu prirode Republike
Hrvatske, po kojoj se Vrt stavlja pod posebnu zaštitu kao
"spomenik prirode", trajno poštovati, kako bi Školski
botanički vrt u Kaštel-Lukšiću bio ponos Kaštelima i
Hrvatskoj i u budućim vremenima (Bučan, 1996).


POPIS I PREGLED NEKIH VRSTA BILJAKA U ŠKOLSKOM BOTANIČKOM VRTU


Na površini od oko četiri hektara, a na nadmorskoj
visini od 24 metra u ovom vrtu uzgaja se i raste oko
1000 biljnih vrsta i odlika, koje pripadaju u 125 biljnih
porodica, podrijetlom sa svih kontinenata. Prema podacima
Državnog hidrometeorološkog zavoda u Splitu,
iznose se neki klimatski podaci Kaštela: srednja godišnja
temperatura zraka 16,1 °C; srednja maksimalna
temperatura zraka 36,6 °C; maksimalna godišnja temperatura
zraka 39,6 °C; srednja minimalna godišnja
temperatura zraka -4,2 °C; minimalna godišnja temperatura
zraka -7,5 °C; srednji godišnji broj sunčanih sati
2615; srednja godišnja količina oborina 1063 mm; srednja
relativna vlaga zraka 66 posto.


ČETINJAČE: Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska
jela, Abies pinsapo Boiss. - španjolska jela,
Araucaria araucaria (Molina) K. Koch - čileanska araukarija,
Araucaria bidwillii Hook. - štilovina, Araucaria
cunninghamii D. Don, Cedrus atlantica (Endl.)
Manetti - atlaski cedar, Cedrus deodara (D. Don) G.
Don - himalajski cedar, Cedrus libani Loud. - libanonski
cedar, Cryptomeria japonica D. Don ´Elegans´ - kriptomerija
(kaćiperka), Cunninghamia lanceolata (Lamb.)
Hook. - kuningamija, Cupressus arizonica Greene - arizonski
čempres, Cupressus macrocarpa Hartw., Cycas
circinalis L. - cikas, Cycas revoluta L. - cikas (bujadovac),
Ginkgo biloba L. - ginko, Pinus halepensis
Mill. - alepski bor, Pinus nigra Arn. subsp. laricio
(Poir.) Schwarz - korzički crni bor, Pinus nigra Arn.
subsp. dalmatica (Vis.) Schwz. - dalmatinski crni bor,
Pinus pinea L. - pinija, pinjol, Pinus wallichiana A. B.


Jacks. - himalajski bor, Podocarpus macrophyllus
(Thunb.) D. Don - podokarpus, Podocarpus nerifolius


D. Don - podokarpus (tisulja), Sequoia sempervirens
(D. Don) Endl. - obalna sekvoja, Sequoiadendron giganteum
(Lindl.) Buchh. - golemi mamutovac, Taiwania
cryptomerioides Hayata - tajvanija, Taxodium distichum
(L.) Rich. - močvarni taksodij (tisovac).
LISTAČE: Acacia baileyana F.V Muell. - "mimoza",
Acacia cyanophylla Willd., Acacia dealbata Link,
Acacia iteaphylla Muell., Acacia longifolia (Andre)
Willd., Acacia melanoxylon R. Br., Acacia pycnantha
Benth., Acacia retinodes Schlecht., Albizzia julibrissin
(Will.) Durazz. - stolist, Albizzia lophantha Benth. - albicija,
Bauhinia blakeana Dunn - bauhinija, Bauhinia
variegata L. - strekasta valina, Bougainvillea spectabilis
Willd. - ljubičasta bugenvila, Brachychiton acerifolium
F. Muell. - brahihiton, Callistemon citrinus (Curt.)
Strapf - kalistemon (si. 3), Callistemon linearis (Wendl.)
DC., Callistemon speciosus DC. - ubava jamica, Callistemon
viminalis (Willd.) DC, Camellia japonica L. japanska
kamelija (si. 4), Casuarina equisetifolia Forst.


- kazuarina, presličnjak, Chorisa speciosa St. Hü., Cinnamonum
camphora (L.) Nées et Eberm. - kamforovac,
Citrus aurantium L. - naranča, Citrus bigaadia Linn. gorka
naranča, Citrus grandis (L.) Osbeck - grejp, Citrus
limon Burm. - limun, Citrus medica L. - četrun, Citrus
reticulata Blanco - mandarina, Citrus trifoliata L.
(Poncirus trifoliata L. Raf.) - japanski divlji limun,
Erythrina crista - galli L. - koraljno drvo, plamenac (si.
5), Eucalyptus citrodora Hook., Eucalyptus ficifolia F.