DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M.Jurković: ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL - LUKŠICU val i Ujedinjeni narodi - FAO za razvoj maslinarstva. Danas je taj maslinik sa 300 stabala i 38 sorti domaćih i stranih, stolnih i uljnih maslina, najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Južno od maslinika nalazi se tzv. mali park, koji je uređen u pravilnom geometrijskom obliku i zasađen bogatom kolekcijom oleandara (Nerium oleander L.) u 15 nijansa različitih boja cvjetova. Ovaj prostor vrta služi za potrebe nastave tjelesne kulture. Sportsko-rekreacijski prostor za učenike sastoji se od travnjaka i športskog igrališta. Zapadno od trafostanice do oborinskog potoka nalazi se mali smokvik i bademik, gdje su zasađene razne sorte smokava i badema. U sjevernom dijelu vrta nalazi se veliki staklenik, koji se automatski zagrijava kad temperatura zraka iznosi plus 4 °C. Staklenik služi za prezimljavanje osjetljiva bilja na niske temperature zraka. U ovom stakleniku raste i uzgaja se veoma vrijedna i jedinstvena zbir Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 171-177 ka tropskih bugenvileja različitih boja cvjetova: bijela, žuta, narančasta, crvena, ružičasta i ljubičasta te raznih nijansa cvjetova. Na južnoj strani staklenika uspješno cvate gotovo tijekom cijele godine 12 sorata raznih boja hibiskusa. Tu se nalazi i zbirka rijetkih kaktusa. Nedavno je postavljen i mali staklenik koji se koristi kao klijalište. Južno od staklenika nalazi se i rasadnik. Glede činjeničnog stanja kao i svega opisanog i navedenog, proizlazi daje Školski botanički vrt u KaštelLukšiću veoma vrijedna, korisna i skladna cijelina koju treba očuvati kao bogatu kolekciju živog bilja, zatim kao uspjelu i funkcionalnu hortikulturnu izvedbu, a iznad svega zbog odgojno-obrazovne uloge. Stoga se nadajmo da će se odluka Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske, po kojoj se Vrt stavlja pod posebnu zaštitu kao "spomenik prirode", trajno poštovati, kako bi Školski botanički vrt u Kaštel-Lukšiću bio ponos Kaštelima i Hrvatskoj i u budućim vremenima (Bučan, 1996). POPIS I PREGLED NEKIH VRSTA BILJAKA U ŠKOLSKOM BOTANIČKOM VRTU Na površini od oko četiri hektara, a na nadmorskoj visini od 24 metra u ovom vrtu uzgaja se i raste oko 1000 biljnih vrsta i odlika, koje pripadaju u 125 biljnih porodica, podrijetlom sa svih kontinenata. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u Splitu, iznose se neki klimatski podaci Kaštela: srednja godišnja temperatura zraka 16,1 °C; srednja maksimalna temperatura zraka 36,6 °C; maksimalna godišnja temperatura zraka 39,6 °C; srednja minimalna godišnja temperatura zraka -4,2 °C; minimalna godišnja temperatura zraka -7,5 °C; srednji godišnji broj sunčanih sati 2615; srednja godišnja količina oborina 1063 mm; srednja relativna vlaga zraka 66 posto. ČETINJAČE: Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska jela, Abies pinsapo Boiss. - španjolska jela, Araucaria araucaria (Molina) K. Koch - čileanska araukarija, Araucaria bidwillii Hook. - štilovina, Araucaria cunninghamii D. Don, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti - atlaski cedar, Cedrus deodara (D. Don) G. Don - himalajski cedar, Cedrus libani Loud. - libanonski cedar, Cryptomeria japonica D. Don ´Elegans´ - kriptomerija (kaćiperka), Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook. - kuningamija, Cupressus arizonica Greene - arizonski čempres, Cupressus macrocarpa Hartw., Cycas circinalis L. - cikas, Cycas revoluta L. - cikas (bujadovac), Ginkgo biloba L. - ginko, Pinus halepensis Mill. - alepski bor, Pinus nigra Arn. subsp. laricio (Poir.) Schwarz - korzički crni bor, Pinus nigra Arn. subsp. dalmatica (Vis.) Schwz. - dalmatinski crni bor, Pinus pinea L. - pinija, pinjol, Pinus wallichiana A. B. Jacks. - himalajski bor, Podocarpus macrophyllus (Thunb.) D. Don - podokarpus, Podocarpus nerifolius D. Don - podokarpus (tisulja), Sequoia sempervirens (D. Don) Endl. - obalna sekvoja, Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. - golemi mamutovac, Taiwania cryptomerioides Hayata - tajvanija, Taxodium distichum (L.) Rich. - močvarni taksodij (tisovac). LISTAČE: Acacia baileyana F.V Muell. - "mimoza", Acacia cyanophylla Willd., Acacia dealbata Link, Acacia iteaphylla Muell., Acacia longifolia (Andre) Willd., Acacia melanoxylon R. Br., Acacia pycnantha Benth., Acacia retinodes Schlecht., Albizzia julibrissin (Will.) Durazz. - stolist, Albizzia lophantha Benth. - albicija, Bauhinia blakeana Dunn - bauhinija, Bauhinia variegata L. - strekasta valina, Bougainvillea spectabilis Willd. - ljubičasta bugenvila, Brachychiton acerifolium F. Muell. - brahihiton, Callistemon citrinus (Curt.) Strapf - kalistemon (si. 3), Callistemon linearis (Wendl.) DC., Callistemon speciosus DC. - ubava jamica, Callistemon viminalis (Willd.) DC, Camellia japonica L. japanska kamelija (si. 4), Casuarina equisetifolia Forst. - kazuarina, presličnjak, Chorisa speciosa St. Hü., Cinnamonum camphora (L.) Nées et Eberm. - kamforovac, Citrus aurantium L. - naranča, Citrus bigaadia Linn. gorka naranča, Citrus grandis (L.) Osbeck - grejp, Citrus limon Burm. - limun, Citrus medica L. - četrun, Citrus reticulata Blanco - mandarina, Citrus trifoliata L. (Poncirus trifoliata L. Raf.) - japanski divlji limun, Erythrina crista - galli L. - koraljno drvo, plamenac (si. 5), Eucalyptus citrodora Hook., Eucalyptus ficifolia F. |