DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 171-177 UDK630* 279. (497.13) ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL-LUKŠIĆU THE BOTANIC GARDEN OF THE SCHOOL IN KAŠTEL-LUKŠIĆ Mato JURKOVIĆ* SAŽETAK: Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću počeo se izgrađivati i podizati dragovoljnim radom učenika i nastavnika 1976. godine na površini oko četiri hektara. Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske proglašenje 1986. godine začtićenim spomenikom hortikulture, kao jedinstveni Školski botanički vrt u Hrvatskoj. Danas se u ovom vrtu uzgaja i raste više od 1000 biljnih svojti (taksona), uglavnom suptropskih biljaka sa svih kontinenata, te je taj Školski vrt najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Osim toga ovdje se nalazi i maslinikmatičnjak koji je sa 38 domaćih i stranih sorti (poklon FAO - Rim) uljnih i stolnih maslina, podrijetlom gotovo iz svih sredozemnih zemalja, također najbogatiji na Jadranu. Botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću ima osobitu važnost jer služi za aktivan ekološki odgoj učenika, a to je i mjesto brojnih posjeta učenika i studenata iz cijele Hrvatske i inozemstva, kao i mjesto organiziranja međuškolskih ekoloških natjecanja. UVOD Glede sve intenzivnije eksploatacije šuma te pretvaBotanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteranjem šumskih površina u poljoprivredne, osiromašuta Sveučilišta u Zagrebu uređen je tako da pruža moje se ukupni prirodni i postojeći genofond mnogih šumgućnost upoznavanja velike raznolikosti biljnog svijeta skih vrsta drveća. Također, industrijalizacija te nekonna zemlji. U njemu se pored domaćih vrsta biljaka uztrolirani čovjekovi zahvati u prirodi, širenje bolesti i gaja veoma mnogo biljaka iz raznih kontinenata tzv. egštetnika šumskih vrsta drveća, kao i narušavanje stabilzota, koje ne možemo naći samonikle u našoj zemlji. U nih biljnih zajednica prijete potpunim nestajanjem potako uređenim botaničkim vrtovima možemo naći vrlo jedinih vrsta drveća i grmlja. Slijedom navedenoga, čorazličite biljke, na primjer, od najmanje do najveće vjek je dužan zaštititi postojeću varijabilnost i prirodno cvjetnice na zemlji (od sitne leće -Wolffia arrhiza (L.) gensko bogatstvo šuma, za što su botanički vrtovi, ar-Horkel - koja dolazi prirodno u Europi, Aziji i Africi, do boretumi i razumije se prirodni rezervati najpodesniji. najviših biljaka eukaliptusa iz Australije i sekvoje iz Kao što znamo u prirodnim se rezervatima nastoji očuSjeverne Amerike), od onih koje žive u vodi do onih vati iskonsko i postojeće stanje prirode sa svim složekoje žive na pustinjskom pijesku i u kamenjaru. U tako nim prirodnim procesima i zakonitostima koji se dogaosnovanim botaničkim vrtovima vidjet ćemo biljke kođaju unutar takve zajednice, tj. uz što manji utjecaj čoje tvore čitave šume na drugim kontinentima, a kod nas vjeka. Međutim u botaničkim vrtovima i arboretumima su samo uresne biljke u našim parkovima i drvoredima, osnivaju se živi arhivi i poklanja pozornost izučavanju npr. crni orah, ginko, magnolija, sofora i druge. Osim prilagođavanja egzotičnih biljaka u novoj životnoj sretih biljaka u botaničkim vrtovima naći ćemo i endeme dini zbog njihovog rasprostranjeni a i razmnožavanja za iz naše flore, kao što su degenija, hrvatska sibireja i drupotrebe šumarstva i hortikulture, kao i za očuvanje doge. Osoba za kontakt: mr. se. Biserka Juretić. maćih vrsta, te očuvanje prirodnog okoliša čovjeka. Botanički vrt ljekovitog bilja "Fran Kušan" Farma Botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj ima neceutsko- biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koliko, ali je veoma značajno da oni nisu na isti način izgrađen je na potpuno drugi način. U njemu dominirauređeni. ju biljke iz naše zemlje, a posađene su tako da prikazuju biljni pokrivač kakav je i u prirodi, odnosno u kraju *Mr .se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićcv trg 9a Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. odakle su donijete. Osim naših biljaka, u tom botanič |