DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 61     <-- 61 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 171-177
UDK630* 279. (497.13)


ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT U KAŠTEL-LUKŠIĆU


THE BOTANIC GARDEN OF THE SCHOOL IN KAŠTEL-LUKŠIĆ


Mato JURKOVIĆ*


SAŽETAK: Školski botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću počeo se izgrađivati i podizati
dragovoljnim radom učenika i nastavnika 1976. godine na površini oko četiri hektara.
Na prijedlog Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske proglašenje 1986. godine začtićenim spomenikom
hortikulture, kao jedinstveni Školski botanički vrt u Hrvatskoj.


Danas se u ovom vrtu uzgaja i raste više od 1000 biljnih svojti (taksona), uglavnom suptropskih biljaka sa svih
kontinenata, te je taj Školski vrt najbogatiji na hrvatskoj obali Jadrana. Osim toga ovdje se nalazi i maslinikmatičnjak
koji je sa 38 domaćih i stranih sorti (poklon FAO - Rim) uljnih i stolnih maslina, podrijetlom gotovo iz
svih sredozemnih zemalja, također najbogatiji na Jadranu.


Botanički vrt osnovne škole "Oštrog" u Kaštel-Lukšiću ima osobitu važnost jer služi za aktivan ekološki odgoj
učenika, a to je i mjesto brojnih posjeta učenika i studenata iz cijele Hrvatske i inozemstva, kao i mjesto organiziranja
međuškolskih ekoloških natjecanja.


UVOD


Glede sve intenzivnije eksploatacije šuma te pretvaBotanički
vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteranjem
šumskih površina u poljoprivredne, osiromašuta
Sveučilišta u Zagrebu uređen je tako da pruža moje
se ukupni prirodni i postojeći genofond mnogih šumgućnost
upoznavanja velike raznolikosti biljnog svijeta
skih vrsta drveća. Također, industrijalizacija te nekonna
zemlji. U njemu se pored domaćih vrsta biljaka uztrolirani
čovjekovi zahvati u prirodi, širenje bolesti i gaja veoma mnogo biljaka iz raznih kontinenata tzv. egštetnika
šumskih vrsta drveća, kao i narušavanje stabilzota,
koje ne možemo naći samonikle u našoj zemlji. U
nih biljnih zajednica prijete potpunim nestajanjem potako
uređenim botaničkim vrtovima možemo naći vrlo
jedinih vrsta drveća i grmlja. Slijedom navedenoga, čorazličite
biljke, na primjer, od najmanje do najveće
vjek je dužan zaštititi postojeću varijabilnost i prirodno cvjetnice na zemlji (od sitne leće -Wolffia arrhiza (L.)
gensko bogatstvo šuma, za što su botanički vrtovi, ar-Horkel - koja dolazi prirodno u Europi, Aziji i Africi, do
boretumi i razumije se prirodni rezervati najpodesniji. najviših biljaka eukaliptusa iz Australije i sekvoje iz
Kao što znamo u prirodnim se rezervatima nastoji očuSjeverne
Amerike), od onih koje žive u vodi do onih
vati iskonsko i postojeće stanje prirode sa svim složekoje
žive na pustinjskom pijesku i u kamenjaru. U tako
nim prirodnim procesima i zakonitostima koji se dogaosnovanim
botaničkim vrtovima vidjet ćemo biljke kođaju
unutar takve zajednice, tj. uz što manji utjecaj čoje
tvore čitave šume na drugim kontinentima, a kod nas
vjeka. Međutim u botaničkim vrtovima i arboretumima su samo uresne biljke u našim parkovima i drvoredima,
osnivaju se živi arhivi i poklanja pozornost izučavanju npr. crni orah, ginko, magnolija, sofora i druge. Osim
prilagođavanja egzotičnih biljaka u novoj životnoj sretih
biljaka u botaničkim vrtovima naći ćemo i endeme
dini zbog njihovog rasprostranjeni a i razmnožavanja za iz naše flore, kao što su degenija, hrvatska sibireja i drupotrebe
šumarstva i hortikulture, kao i za očuvanje doge.
Osoba za kontakt: mr. se. Biserka Juretić.
maćih vrsta, te očuvanje prirodnog okoliša čovjeka. Botanički vrt ljekovitog bilja "Fran Kušan" Farma


Botaničkih vrtova i arboretuma u Hrvatskoj ima neceutsko-
biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


koliko, ali je veoma značajno da oni nisu na isti način izgrađen je na potpuno drugi način. U njemu dominirauređeni.
ju biljke iz naše zemlje, a posađene su tako da prikazuju
biljni pokrivač kakav je i u prirodi, odnosno u kraju


*Mr .se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićcv trg 9a Prirodoslovno


matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. odakle su donijete. Osim naših biljaka, u tom botanič