DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Böhm: AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 161-170
6. Radi što adekvatnijeg prezentiranja i promicanja
prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka,
zbog čega je i upisan u Listu svjetske baštine, nameće
se potreba osnivanja informativnog centra - muzeja
Nacionalnog parka, gdje bi se prikupljala, sređivala i
prikazivala sva neophodna saznanja o prirodnim procesima
kao osnove nastanka i trajanja Plitvičkih jezera sa
svim njihovim specifičnostima. Tu funkciju, kao i sve
ostale promidžbene materijale, treba u cijelosti preuzeti
odgovarajuća služba vođenja Nacionalnog parka.
7. Prostor Nacionalnog parka osloboditi u cijelosti
javnog prometa, a prijevoz posjetitelja, gdje je neophodan,
organizirati prijevoznim sredstvima koja će biti što
manjeg štetnog utjecaja na okoliš (električna ili druga
vuča).
8. Zbog sveobuhvatne zaštite Plitvičkih jezera, neophodan
je zadatak riješiti na siguran i kvalitetan način
vodoopskrbu i posebno problem otpadnih voda. Za potrebe
turističkih objekata i seoskih domaćinstava u u-
žem zaštitnom području ne koristiti vode plitvičkog sliva
i njihova izvorišta.
9. Uprava NP Plitvička jezera mora zadržati i proširiti
suradnju s međunarodnim organizacijama zaštite
prirode (UNESCO-Sektor zaštite, UICN i Europska federacija
nacionalnih parkova) uskladiti svoje aktivnosti
s njihovim kriterijima zaštite prirode, koji se mogu primijeniti
na područje našeg Nacionalnog parka.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je ovaj program
u 1993. godini bez značajnih primjedbi. U listopadu
1994. godine održanje simpozij na temu "Plitvička je


zera - nacionalno dobro Hrvatske i svjetska baština".
Podneseno je više referata i znanstvenih tema o Plitvičkim
jezerima, pa je tom prilikom usvojen i Program
Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je godinu dana
ranije usvojila i Vlada Republike Hrvatske.


Tijekom Domovinskog rata Program je dostavljen
svjetskoj agenciji UNESCO, koja ga prihvaća bez značajnih
primjedbi, a Plitvička jezera UNESCO uvrštava
u registar ugrožene kulturne i prirodne baštine, jer se
pretpostavljalo da je okupator svojim aktivnostima
ugrozio opstanak ovog prirodnog dobra. Nakon akcije
Oluja i prestanka ratnih operacija, komisija Vlade Republike
Hrvatske izvršila je pregled šuma, akvatorija i
objekata u Nacionalnom parku pa je tom prilikom utvrđeno,
da tijekom rata nisu izvršena oštećenja u opsegu i
na način koji bi doveo u pitanje kvalitete Parka. Početkom
ljeta 1996. godine višenacionalna komisija UNE-
SCO-a sastavljena od najpoznatijih stručnjaka detaljno
je obišla Plitvička jezera i u osnovi potvrdila nalaz komisije
Vlade Republije Hrvatske o utvrđenom stanju u
Parku nakon ratnih operacija. UNESCO je stoga ujesen
ove godine donio rješenje po kojem se Plitvička jezera
brišu iz registra ugrožene prirodne i kulturne baštine područja
ugroženih ratom, ali je istovremeno predložio,
da se Nacionalni park Plitvička jezera uvrsti u Popis
prirodnih objekata, koji su ugroženi neprimjerenim
i nedozvoljenim privrednim djelatnostima. Tako su Plitvička
jezera ocijenjena i kategorizirana od obje svjetske
stručne agencije. Koliko je poznato, do sada još nije
reagirala Federacija nacionalnih parkova i parkova prirode
Europe.


Regresivne pojave u akvatoriju Plitvičkih jezera i osnovni podaci daljnjeg djelovanja


Regressive Phenomena in the Plitvice Lakes Aquatorium. Basic Courses of Further Action


U uvodnom dijelu spomenuto je, da su već 60-tih
godina pa i ranije uočene zabrinjavajuće pojave u prirodi
Plitvičkih jezera. Navodim nestanak raka, a zatim
domaće pastrve, širenje močvarne vegetacije, nestanak
pastrvskih trla (bjelara), cvatnja fitoplanktona, gubitak
prozirnosti vode i dr. Spomenut je i rad prof. Stilinovića
na temu eutrofikacije Plitvičkih jezera iz 1986. godine.
Kao stoje autor rekao, eutrofikacija u prirodnim uvjetima
je veoma spor proces, a promjene u akvatoriju su
primjetne u dugom razdoblju. Nema sumnje, da su ovi
procesi na Plitvicama ubrzani, a promjene sve očiglednije
i to u vrlo kratkom razdoblju.


Ako se prisjetimo godina nakon Drugog svjetskog
rata i tada dobro očuvanih jezera, nameće se pitanje pa i
problem, da li je moguće da su malena sela i zaseoci u
izvorišnoj zoni Plitvičkih jezera svojim otpadnim produktima
mogla ugroziti veliki akvatorij Prošćanskog
jezera, kad sve od 1970. godine potok Matica u svom
kratkom toku od Ljeskovca do Prošća nije pokazivao


vidljive znakove eutrofizirane vode, već isključivo oskudnu
oligotrofnu vegetaciju. Utjecaj otpadnih voda od
naselja u izvorišnoj zoni Plitvica nije zanemariv, no držim
da ne bi mogao biti odlučujući. Tijekom 1954.
godine provedena su u okviru prirodoznanstvenih istraživanja
analize vode Bijele i Crne rijeke na izvorima,
pa je tom prilikom utvrđeno da su vode, uz izvjesna sezonska
opterećenja fekalnim bakterijama, povoljnog
kemijskog sastava.


Kakve su se promjene u međuvremenu dogodile,
odnosno koji su čimbenici djelovali na pojavu vrlo
ubrzane eutrofikacije, trebalo bi stručno i znanstveno
utvrditi. Prof. Stilinović naveo je i mogućnost, da su u
kasnijim godinama vode izvorišne zone možda obogaćivane
mineralnim hranjivima koja su oborinama dospijevala
u kraške podzemne tokove Bijele rijeke s relativno
velikih površina pod poljoprivrednim kulturama,
posebno pod krumpirom koji je obilno prihranjivan
mineralnim gnojivima. Kemijske analize izvorišta Pli