DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 51     <-- 51 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4. CXXI (1997), 161-170
UDK 630* 279 : 907.1 (497J3)


AKTUALNI PROBLEM ZAŠTITE I OČUVANJA NACIONALNOG PARKA
PLITVIČKA JEZERA


CURRENT ISSUES ON THE PROTECTION AND PRESERVATION OF THE PLITVICE LAKES
NATIONAL PARK


Dragutin BÖHM*


UVOD Introduction


Razvoj i očuvanje Plitvičkih jezera u razdoblju nakon
Drugog svjetskog rata, obilježen je nesporazumima
i sukobima dviju oprečnih razvojnih koncepcija. Prvu
koncepciju zastupali su znanstveni krugovi, organi
za zaštitu prirode, i ljubitelji Plitvičkih jezera, koji su
po uzoru vodećih zemalja u svijetu željeli ovaj nacionalni
park urediti poput sličnih nacionalnih parkova. To
je ujedno vrijeme kada se donose prve međunarodne
konvencije o zaštiti prirode i kada se osnivaju međunarodne
organizacije iz ove oblasti. Nacionalni parkovi
zamišljeni su prvenstveno kao vrijedni dijelovi prirodnog
naslijeđa zemlje, reprezentativni prirodoznanstveni
objekti namijenjeni znanosti, odgoju i obrazovanju.


Nositelji drugih zamisli su ekonomisti i turistički
djelatnici, koji su svjesni ogromne vrijednosti Plitvičkih
jezera, kao značajnog i privlačnog punkta na glavnom
prometnom pravcu od kontinenta prema moru. Ova zamisao
polazi od središta Plitvičkih jezera, od prostora
Velike poljane na kojoj su se prije Drugog svjetskog rata
nalazili smještajni objekti. Turizam je, dakle, dobio na
neki način u naslijeđe ovu lokaciju, preko koje je početkom
šezdesetih godina provedena glavna asfaltna cesta
kroz Liku i prema moru. Cesta je prošla kroz srce Nacionalnog
parka i njome je tih godina krenula motorizirana
bujica europskih i domaćih turista do odredišta
na moru. Tom su cestom danonoćno tutnjali teški kamioni,
brojni autobusi i sve brojniji osobni automobili uništavajući
prirodu parka olovom, dušičnim oksidima, fotooksidantima
i drugim štetnim tvarima. Cesta je provedena
baš onako kako je provedena i duž Jadrana, od
Pule do Dubrovnika: lokalne vlasti, a posebno turistička
privreda, željele su uhvatiti što veći dio turističkog kolača,
ne obazirući se na moguće štetne posljedice.


Ubrzo su se pojavili problemi, a zatim i metež na tijesnim
ulicama obalnih gradova i naselja. Rješenje je
potraženo u gradnji skupih obilaznica oko gradova na


*Dragutin Böhm, dipl.inž., Zagreb


obali, a taj posao negdje traje i do danas. Tadašnja uprava
NP "Plitvička jezera" pokušala je pružiti otpor, zbog
gradnje ceste kroz Park, predlažući obilaznicu na obodu
Parka, no sve je bilo uzalud.


Galovački buk, N. P. Plitvička jezera


Trasa ceste bila je određena odlukom državnih organa
pa rasprave nije ni bilo. Povoljan položaj Plitvičkih