DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXI (1997), 115-126 UDK. 630* 902 : 945+946.001 (497.13) HRVATSKO ŠUMARSTVO U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA CROATIAN FORESTRY IN THE SECOND PART OF 19th CENTURY Referat održan 17. prosinca 1996. godine u Vinkovcima na znanstvenom skupu HAZU HRVATSKI BAN JOSIP ŠOKČEVIĆ Dušan KLEPAC* SAŽETAK: Druga polovica XIX. stoljeća vrlo je značajna za hrvatsko šumarstvo. Nakon osnivanja Hrvatsko-s lavons koga šumarskoga društva 1846. godine - dakle prije 150 godina — hrvatsko šumarstvo dobiva svoj zamah u razvoju. To se očituje u Zakonu o šumama 1852 koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 1858. godine. Dvije godine kasnije, tj. 1860. osnovano je u Križevcima Gospodarsko i šumarsko učilište. U to je vrijeme na Strossmayerovu preporuku Vinkovčanin Josip Sokčević imenovan hrvatskim banom (19. VI. 1860.) i ustoličen 1861. godine. On uvodi hrvatski jezik u urede i priprema reforme za modernizaciju Hrvatske (1861 -1867). Za Sokčevićeva banovanja utemeljena je i oživotvorena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 15. III. 1861 -4. III. 1866. i 1. I. 1867. Hrvatsko sveučilište osnovano je 1874. i djelovalo u tri fakulteta - Pravnom, Bogoslovnom i Mudroslovnom. Poslije pripojenja Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj (1881) površina Hrvatske iznosi 42.532 km2 s 15.325 km2 šuma. Godine 1877. javlja se znanstveni i stručni časopis Šumarski list koji izlazi neprekidno do danas. Glede bogatstva i vrijednosti hrvatskih šuma, doneseni su 1894. Zakoni kojima se uređuje šumarska služba kod političke uprave, a četiri godine kasnije, tj. 1898. godine osnovana je Šumarska akademija, koja je bila prislonjena na Mudros lovni fakultet. Nakon dvadeset godina Šumarska će akademija prerasti u Gospodarsko-šumarski fakultet (1919) te kasnije u samostalni Šumarski fakultet (1960). UVOD Hrvatsko šumarstvo doživjelo je drugoj polovici Tri događaja u to vrijeme od velikog su značenja za hr XIX. stoljeća svoj preporod. Tom preporodu prethodio vatsko šumarstvo: Zakon o šumama 1852., Gospodarje dugi razvoj hrvatskoga šumarstva, koji se posebno sko i šumarsko učilište u Križevcima 1860. i Šumarska ogleda u prvom Zakonu o šumama (1769), koji je na akademija u Zagrebu 1898. To je razlog zašto sam taj njemačkom i kajkavskom jeziku proglasila carica M a -dio šumarstva izabrao predmetom moga rada, utoliko rija Terezija . Znameniti datum hrvatskoga šumarviše, stoje u to vrijeme banovao Vinkovčanin - general stva je također 1846. godina, kad je osnovano Hrvatsko Josip Sokčević (1861 - 1867). Za njegova banovanja hrvatski je postao službeni jezik, a znanost je dobila šumarsko društvo. Taj događaj stvorio je, uz ostale svoje temelje u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjet okolnosti, uvjete za formiranje modernoga šumarstva u nosti u Zagrebu (1861 - 1866767). Josip Juraj Stros Hrvatskoj. To se posebice odnosi na razdoblje od 1850 smaye r istupa u Saboru 29. travnja 1861. sa pri do 1900 godine, koje možemo nazvati preporodom hr jedlogom osnivanja akademije znanosti i umjetnosti. vatskog šumarstva. Franjo Josip I. je 4. ožujka 1866. potvrdio Statut akademije, a na samu Novu godinu 1867. potvrdio je nove članove akademije i tek tada je Akademija mogla početi s konstituiranjem, iako je njezin rad započeo * Akademik Dušan Klcpac. HAZU, Zagreb, Zrinski trg 1 1861.(Supek, 1996). |