DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1997 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160 Prijedlog za proglašenje rezervata i poredbena istraživanja Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i osobite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku zaštitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kanjona Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine vrha Fratar (1350 m). Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala ti pološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom pri morju (Bertović 1961 ) Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c, lb i ld(M=l : 25000): 1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Luko vište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Gusli ce-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pot- hum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kartiranja, sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezentativnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbena proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senjavina- Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitocenološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović 1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja. Literatura Adamović , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder (karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena. Barkman,J. J.,Moravec,J.,Rauschert,S. (1976): Code der Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3, Den Haag (ponovljeno 1986). Barthling , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae, Hannover. Beck-Mannagetta, G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976). Bertović , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne melioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb. (1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list, 9-10, Zagreb. (1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegetation des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien (apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart. (1983): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i klimatski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ (karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb. Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen. Bertović, S., Lovrić, A. Ž.,Rac,M. (1993): Prirodoznanstvene osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka. Brzac, T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv, XXIV, 4, Zagreb. Hire , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije, 126, Zagreb. Horvat, I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II, Zagreb. (1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb. (1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka zapadne Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb. Horvat, I., Bertović, S., Lovrić, A. Ž. (1988): Hrvatska - Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb. Horvat, I., Glavač, V., Ellenberg, H. (1974): Vegetation Sü dosteuropas, Stuttgart. Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb. Lorenz, J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croatischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien. Rossi, Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istaživanja Akademije, 17, Zagreb. |